img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Republika Srpska

Kažnjavanje „izdajnika“: Novi Dodikov pokušaj da ućutka neistomišljenike

29. jul 2024, 08:02 DW
Foto: Tanjug/Srna/Borislav Ždrinja
Milorad Dodik
Copied

U Republici Srpskoj novi udar na sve one koji imaju komunikaciju sa predstavnicima ambasada i međunarodnim zvaničnicima. Dok predstavnici vlasti i njihove pristalice ne vide u ovome ništa sporno, analitičari i politički posmatrači upozoravaju da je ovo još jedan korak ka ograničavanju slobode građana

Prošlogodišnja kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj bila je uvod u potpunu kontrolu nad medijima i civilnim sektorom i to je trebalo finalizovati usvajanjem akta, kolokvijalno nazvanog „zakon o stranim agentima„. Zakon je „povučen na doradu“ pod pritiskom međunarodnih zvaničnika, podseća Dojče vele.

Nekoliko meseci kasnije stiže odgovor iz Republike Srpske (RS). Ako ne mogu strani agenti, može da se sankcioniše komunikacija sa predstavnicima ambasada i međunarodnim zvaničnicima, koje bi Narodna skupština Republike Srpske definisala kao strane organizacije i lica koja učestvuju u aktivnostima protiv ustavnog, pravnog i ekonomskog poretka ovog entiteta.

Inače, u Krivičnom zakonu Republike Srpske već postoje krivična dela koja obuhvataju delovanje protiv ovog entiteta, poput špijunaže ili odavanja tajni Republike Srpske, za šta je predviđena kazna zatvora od dve do dvanaest godina.

Ambasador Vranješ: Nediplomatsko ponašenje ambasada

„Mi ne možemo da kaznimo nekog predstavnika političkog odeljenja američke ambasade za subverzivno delovanje na teritoriji Republike Srpske, ali možemo da kaznimo naše državne službenike ili imenovana lica sa prebivalištem u RS koji na bilo koji način sarađuju i komuniciraju sa tim istim predstavnicima pojedine ambasade ili organizacije koja se nalazi na navednoj listi“.

Izjava je ovo ambasadora Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandra Vranješa, koji je rekao da su razlozi za izmene Krivičnog zakona RS sadržani u činjenici da Ambasada SAD u Sarajevu, zajedno sa britanskom i nemačkom, vode hibridni rat protiv RS, što se ogleda kroz njihovo nediplomatsko ponašanje, sankcije i politički pritisak.

„Poznato je da sve te ambasade, pored akreditovanih predstavnika obaveštajnih službi, imaju u svom sastavu i čitav niz prikrivenih operativaca koji se kriju iza diplomatskih pozicija prvih ili drugih sekretara, raznih atašea, a u stvari su agenti nekih od njihovih službi sa jasnim zadacima protiv Republike Srpske“, kategoričan je Vranješ.

Vranješ optužuje američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija da je izašao iz diplomatskih okvira, te da se ponaša kao da je na čelu okupacione uprave. Sve to dolazi u trenutku pritisaka iz Ambasade SAD nakon sankcija i tvrdnji da Republika Srpska ima ozbiljnih finansijskih problema.

„To bi bio naš odgovor na njihove napade. Pored toga, ta lista Narodne skupštine bi bila javna i transparentna, sve sa imenima i fotografijama, čime bi šira javnost bila upoznata. Tako da bi s tim bili upoznati i oni građani Republike Srpske, koji nisu obuhvaćeni ovim krivičnim delom kao što su predstavnici realnog sektora, mediji, javne ličnosti, profesori univerziteta, predstavnici nevladinog sektora i drugi“, izjavio je Vranješ, obrazlažući razloge za izmene Krivičnog zakona, navodeći da se ovakvim pristupom „ne bi ograničila sloboda građanima, nego bi se izgradio metod odbrane ustavnog poretka“.

Analitičari: Besmislen potez

Politički posmatrači smatraju da je sankcionisanje svake komunikacije sa predstavnicima stranih država u BiH bez sudskog ili bilo kojeg drugog postupka, samo na osnovu političke odluke, sulud čin, a za posledicu bi imao potencijalnu opasnost za sve koji su politički protivnici vlasti, ali i za onaj mali deo nezavisnih medija, koji u svoje izveštavanje uključuju strance. Oni ističu da razlog za to  treba tražiti u nesposobnosti domaćih vlasti da naprave bilo kakav napredak 30 godina nakon rata.

Sagovornici DW kažu da se radi o besmislenom potezu koji može biti samo kontraproduktivan po RS. Oni kažu da je ovo što se poslednjih meseci sprovodi u Republici Srpskoj kroz prizmu „štelovanja“ javne reči, vrhunac „potpunog zatvaranja obruča“ oko mišljenja i kritike.

Jokić: To je ekvivalent proterivanju ambasadora

„U pitanju je politikanstvo i diletantizam, koji ne mogu da donesu ništa dobro i pozitivno za RS. To je ekvivalent proterivanju ambasadora, jer ako zabranite svima da kontaktiraju sa službenicima ambasade, vi njima onemogućavate normalan život. Banalno pitanje koje se postavlja je, sme li frizer da im pruži uslugu?! Jednostavno, potpuno nepromišljeno i kontraproduktivno“, kaže pravnik iz Banjaluke Aleksandar Jokić.

Iako su ove izmene tek predstavljene, svaki predlog, koji je do sada iznet ugledao je svetlo dana u Narodnoj skupštini, pa makar i u nacrtu.

Direktorka kancelarije Fridrih Ebert u Banjaluci Tanja Topić, kaže da problem nastaje kada sulude ideje i neviđena praksa u demokratskim društvima dobiju institucionalni okvir i budu pretočena u zakonska rešenja.

Ukaz i posledice

Podsetimo, nakon što je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se kriminalizuje kleveta, stigle su oštre negativne reakcije domaće i međunarodne javnosti.

„Proglašavam Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske koji je Narodna Skupština usvojila na Četvrtoj redovnoj sednici održanoj 20. jula 2023. godine“, navodeno je bilo u Ukazu.

Prema Zakonu, klevetom se naziva iznošenje zlonamernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 evra. U konačnom predlogu zakona, novčane kazne za klevetu su smanjene u odnosu na nacrt u kojem su iznosile i do 60.000 eura.

Veće novčane kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.

Od 63 prisutna poslanika zakone je podržalo 47, protiv je bilo 16, dok niko nije bio suzdržan.

U Ukazu stoji i da navedeni zakon spada u pitanje „povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda“.

Pobuna

Kada je predlog zakona došao na dnevni red 18. jula, cela medijska zajednica, aktivisti i građani protestovali su ispred Narodne Skupštine kako bi pozvali poslanike da ne glasaju za kriminalizaciju klevete.

„Mi ovde u Republici Srpskoj vodimo ovu bitku skoro sedam meseci koja je počela kada je predsednik Milorad Dodik rekao da će doneti rigorozan zakon i da će kriminalizovati klevetu koja je kod nas dekriminalizovana pre više od 20 godina“, rekao je tada za portal „Vremena“ predsednik kluba novinara Banjaluke Siniša Vukelić.

Kako je istakao, od ovakvog sistema će najviše profitirati političari koji više neće snositi troškove u svojim obračunima sa novinarima.

„Funkcioneri i političari su po istraživanjima našeg udruženja u čak osamdeset odsto onih koji podnose sve tužbe protiv novinara. Samim tim, oni više neće snositi troškove suđenja ako izgube, već će to raditi iz džepa građana, a sa druge strane novinari i građani će biti oštećeni jer će do pet godina voditi krivični postupak protiv njih”.

Tagovi:

kleveta kleveta republika srpska Milorad Dodik Novinari Republika Srpska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Mediji

09.decembar 2025. Marija L. Janković

Orion isključio N1 i poslednjim korisnicima

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Istraživanje

09.decembar 2025. I.M.

CIVICUS Monitor: Srbija proglašena državom „pod represijom”

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Đorđe Miketić

„Urbanizacija Košutnjaka"

08.decembar 2025. I.M.

Miketić: Planirana gradnja kod Košutnjaka napad na grad i na naše pluća

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure