img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Kada svi znaju sve: Još jedna naša priča o odronu smisla

09. januar 2022, 08:41 Ivica Dobrić
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Svi za jednog: Podrška Novaku Đokoviću u Beogradu
Copied

Sabornost ove vrste, kakvu prepoznajemo u “slučaju zatočeništva Noleta u Australiji”, kada "svi" znaju o čemu je reč, kada je "svima" jasno šta se događa na 15 i po hiljada kilometara od Trga Republike, izraz je pocepanog javnog prostora u kome ima mesta samo za masu, ili onog Jednog koji se, kako iskustvo pokazuje, ne opterećuje smislom. A tamo gde svi znaju o čemu je reč niko ne zna o čemu je reč, jer snaga onoga "svi" leži u broju (kvantitet), a ne u argumentu (kvalitet)

„Slučaj Đoković“, zapravo, ne postoji. Sve počinje i završava se jedinom izvesnom okolnošću: čovek se nije vakcinisao. Tačka. Kraj. Vege. Sve ostalo moglo bi da bude, ali, eto, ne mora da znači. Odroni smisla u zemlji Srbiji, međutim, koje je pokrenuo slučaj koji to nije, kudikamo su zanimljiviji od samog dešavanja na terenu. Sabornost je dosegla podeok o kojem i diktator može samo da sanja. Svi, naime, znaju o čemu je reč i nema se tu šta raspravljati. Izuzeci se jedva čuju, a ako se po koji usamljeni glas nekako i probije usred svenacionalne galame, odmah će biti poškropljen žitkom masom ostalom iza sabrane gomile.

Ništa novo, naravno. Mase se, naročito u zatvorenim društvima poput srpskog, lako daju histerizovati najsumanutijim idejama, nagledali smo se toga za Miloševićevog i Vučićevog zlatnog doba. Ipak, uvek iznova fascinira spremnost da se zanemari drugi i drugačiji glas (drugo i drugačije mišljenje), uvek se iznova nalazimo zatečenim pred ušima temeljno začepljenim cerumenom jednodušja, te, posledično, izrazito visokim nivoom agresivne netrpeljivosti.

Nepomirljivost koja džiklja iz svakog budžaka najdirektnija je posledica diktatorske prakse ukidanja javnog prostora. Jer, slobodan javni prostor (res publica) i postoji da bi se, na istom terenu, susrela uzajamno suprotstavljena mišljenja. Republika legitimnim čini suprotstavljene glasove i svojom otvorenošću jemči da se, ako misliš drugačije, nećeš naći ispod đonova besne gomile. (Kada se gomila raziđe i ponovo postane skup pojedinaca, obično je kasno: đonovi su već upili krv.)

U Republici, naime, niko nije u pravu dok se to, argumentima, ne dokaže. U diktaturi su, tome nasuprot, svi u pravu jer nikakva argumentacija nije potrebna da bi se bilo u pravu, naročito ako svi govore ono što gospodar misli. Dakle, sabornost ove vrste, kada svi znaju o čemu je reč, kada je svima jasno šta se događa na tričavih 15 i po hiljada kilometara od Trga Republike u Beogradu, koliko ima do centra za zadržavanje u Melburnu, izraz je pocepanog javnog prostora u kome ima mesta samo za masu, ili onog Jednog koji se, kako iskustvo pokazuje, ne opterećuje smislom. Za pojedince koji su spremni da pruže argument tu, prirodno, nema mesta. Diktatura je, recimo to s ukusom paradoksa, nemesto.

Ne treba, naravno, biti filozof da bi se izvela prosta logička operacija koja kaže da kada svi znaju o čemu je reč niko ne zna o čemu je reč, jer snaga onoga svi leži u broju (kvantitet), a ne u argumentu (kvalitet). Tamo gde masa vlada, argument se smatra neprijateljskom paljbom. (Ne ulazimo, naravno, u to što argument može biti pogrešan ili rđav – naravno da može biti pogrešan ili loš – ali nije reč o tome, nego o slobodnom prostoru u kojem možeš izreći argument kakav god da je. Ako je loš, ili ako lažeš, brzo ćeš biti prognan iz slobodne javne sfere, da je ne zagađuješ.)

To, dakle, što u Srbiji svako ima mišljenje o slučaju koji to nije, potpuno je u redu jer mišljenje je, što kaže filozof Hari Kalahan, kao dupe: svako ga ima. I tu pomoći nema. Problem je, međutim, što nema mesta gde se ta mišljenja-dupeta mogu javno braniti, dakle javno izložiti protivargumentaciji. Linč je, stoga, najbolji protivargument, jedino što na ovom nesrećnom mestu linčuju oni koji bi morali da se brinu o tome da linča ne bude: vlast, dakle.

Zbog toga je ovde reč o svima koji veruju da misle isto, pri čemu, razume se, nije reč ni o kakvom mišljenju – pojedinac misli, ne masa – već o pukoj inerciji, o osećaju pripadnosti nečemu što je veće od vas. Nešto složeniji filozofski uvid će u tome svi prepoznati ono što se zove zajedničkim čulom (sensus communis), stanje, dakle, u kojem svi osećaju isto te se na osnovu te opštosti – da osećaju isto – sabiraju, približavaju jedni drugima, grupišu, prave stado, krdo, čopor ili naciju, zajedno bleje, zavijaju i smrde, te je dovoljan samo veseli pastir da ih, ako je potrebno, potera ka ponoru u koji će, vođeni svojom ubeđenošću, s radošću i nezaustavljivo da poskaču.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Srbija Novak Đoković Australija Melburn Hari Kalahan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure