img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vest

Jevreji i mi: 500 godina u Beogradu

21. децембар 2021, 18:05 S.Ć.
Foto: Bojan Cvetković
Ovde su nekad živeli Jevreji: spomenik Menora Nandora Glida
Copied

Jevreji su zajedno sa Srbima jedni od prvih stanovnika Beograda. Ipak, malo ko zna da su se ovde nastanili pre 500 godina. A rad na Memorijalnom centru „Staro sajmište“, logoru iz koga su Jevreji masovno terani u smrt, počeće, možda, tek iduće godine

Da li ste znali da su Jevreji stanovnici Beograda već 500 godina? Ovaj jubilej se obeležava u utorak uveče Svečanom akademijom u Skupštini grada.

„Godina 1521. se nalazi na našem memorandumu. Izabrana je kao simbol početka kontinuiranog prisustva jevrejskog naroda u Beogradu, mada  ne postoji pisani dokument koji dokazuje da smo mi baš te godine stigli u Beograd“, kaže predsednik omladine Jevrejske opštine u Beogradu Filip Belevski. Podseća da su „Jevreji i pre te godine živeli u ovim krajevima, o čemu postoji materijalni tragovi.“

U 16. veku je turski sultan Bajazit pozvao Jevreje proterane ukazom španskog kralja Ferdinanda Drugog i kraljice Izabele da dođu u „njegovu Tursku na Balkan“, objašnjava Belevski.

Kaže da je u vreme Otomanskog carstva u Beogradu počela da se razvija neka vrsta gradske administracije pa su vršeni i popisi stanovništva, na osnovu kojih je moguće utvrditi prisustvo stanovništva jevrejskog porekla u Beogradu.

Svečana akademija u utorak je jedina manifestacija kojom Jevrejska opština obeležava ovaj jubilej. Godina je na izmaku, što znači da je propuštena prilika da se ova velika godišnjica iskoristi kao povod da se brojnim programima predstavi istorija Jevreja u Beogradu.

U Beograd su u 16. veku prvo stigli španski, sefardski Jevreji. Naselili su se na Dorćolu, na obali Dunava, na Jaliji,  i sazidali su dve sinagoge. Nakon 1717, pod pritiskom austro-ugarske vla, iselili su se u Moravsku.

U Srbiju su tada došli Aškenazi, Jevreji iz srednje, severne i istočne Evrope.  Kada su Turci 1739. godine opet zauzeli Beograd, broj jevrejskih doseljenika je bio znatno uvećan.

Ukazom kneza Miloša tridesetih godina 19. veka osnovane su sefardska i aškenaska zajednica.

Prema popisu iz 1856. godine u Beogradu je živelo 280 jevrejskih porodica. Nakon odlaska Turaka mnoge porodice su se preselile u Zemun i Varoški i Terazijski kvart gde su otvorili  najmodernije radnje. U Zemunu još uvek postoji zgrada jedne od dve sinagoge, Aškenazi sinagoga. Izgrađena je sredinom 19. veka u današnjoj ulici Rabina Alkalaja i kraj Drugog svetskog rata dočekala je u veoma dobrom stanju. Međutim, 1962. godine prešla je u vlasništvo opštine Zemun i postala prvo diskoteka, a potom restoran. Pre pet godina vraćena je Jevrejskoj opštini Zemuna, ali je u dogovoru sa zakupcima i dalje ostala u funkciji restorana.

Oni koji su ostali u „jevrejskoj mahali“ na Dorćolu, proširili su se zauzimajući turska imanja u dve ulice koje su po njima dobile ime Jevrejska i Mojsijeva.

Aškenazi su 1869. godine osnovali svoju opštinu i sinagogu. Od šest sefardskih i aškenaskih sinagoga, koliko ih je bilo u Beogradu, do sada je opstala samo ona u ulici Maršala Birjuzova.

Pred Drugi svetski rat u Beogradu je bilo oko 12.500 Jevreja , a tokom Holokausta Zajednica beogradskih Jevreja skoro je potpuno uništena.

U junu 1942. SS-standartenfirer Emanuel Šefer poslao je svom direketnom nadređenom Hajnrihu Himleru ponosno telegram sa sadržajem: Serbien ist judenfrei – u slobodnom prevodu „Srbija je očišćena od Jevreja“. Tako je Srbija 14 meseci posle okupacije pod vladom Milana Nedića postala prva zemlja Trećeg rajha koja je mogla da se pohvali da je ostvarila „krajnji cilj jevrejskog pitanja“.  Proučivši pre svega austrijske i nemačke arhive  o tome je profesor istorije u Beču Valter Manošek napisao knjigu koja je prevedena na srpski pod imenom „Holokaust u Srbiji“ (Serbien ist judenferi).

U bombardovanju Beograda aprila 1941. godine uništen je Dorćol i skoro sve sinagoge. Na obali Dunava, gde je nekada bilo jevrejsko naselje, postavljen je  spomenik Jevrejima Beograda skulptora Nandora Glida.

Ministarstvo kulture i informisanja najavilo je ovog novembra da će iduće godine početi rekonstrukcija kule Starog sajmišta gde se tokom Drugog svetskog rata nalazio najveći koncentracioni logor u jugoistočnoj Evropi. Posle decenija čekanja i odlaganja, to bi trebalo da bude početak uspostavljanja Memorijalnog centra „Staro sajmište“, ustanove kulture posvećene stradanju Jevreja u Beogradu i Srbiji.

Danas u Beogradu živi oko 2200 Jevreja.

S.Ć./sajt Skupštine grada

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

5oo godina aškenazi Bajazit beogradski Jevreji Dorćol Filip Belevski Holokaust u Srbiji Jevreji Jevrejska opština Jevrejska ulica Milan Nedić Otomansko carstvo sefardi Serbien ist judenfrei sinagoga Staro sajmište zemunska sinagoga
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kamp usred Beograda

30.мај 2025. Nemanja Rujević

Soundtrack Ćacilenda: Kosovo i Čiča Draža nad mobilnim klozetima

U sumrak trešte zvučnici iz Ćacilenda. Poneka pesma je teški treš, ali sve udaraju na patriotski nerv. Jedno reportersko posmatranje i slušanje

Predsednik Srbije

29.мај 2025. B. B.

Vučić: Gde god da odem sole nam pamet o Banjskoj

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić požalio se na RTS-u da gde god da odem „sole nam pamet o Banjskoj zbog jednog poginulog policajca“

Lisice, hapšenje

Hapšenja

29.мај 2025. K. S.

Hapšenje u Ministarstvu odbrane zbog 28 miliona dinara

Nova hapšenja u procesu borbe protiv korupcije

Upitna diploma Tatjane Macure

Diplome političara

29.мај 2025. K. S.

Ministarka Tatjana Macura izmislila diplomu?

Da li je ministarka Tatjana Macura završila fakultet i koji, pitanje je koje se ovih dana pojavilo u javnosti

Protest studenata

Studentski protesti

29.мај 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Cela Srbija na nogama 1. juna

Prvog juna cela Srbija biće na nogama, objavili su Studenti u blokadi, najavljujući proteste po brojnim gradovima

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure