img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vest

Jevreji i mi: 500 godina u Beogradu

21. decembar 2021, 18:05 S.Ć.
Foto: Bojan Cvetković
Ovde su nekad živeli Jevreji: spomenik Menora Nandora Glida
Copied

Jevreji su zajedno sa Srbima jedni od prvih stanovnika Beograda. Ipak, malo ko zna da su se ovde nastanili pre 500 godina. A rad na Memorijalnom centru „Staro sajmište“, logoru iz koga su Jevreji masovno terani u smrt, počeće, možda, tek iduće godine

Da li ste znali da su Jevreji stanovnici Beograda već 500 godina? Ovaj jubilej se obeležava u utorak uveče Svečanom akademijom u Skupštini grada.

„Godina 1521. se nalazi na našem memorandumu. Izabrana je kao simbol početka kontinuiranog prisustva jevrejskog naroda u Beogradu, mada  ne postoji pisani dokument koji dokazuje da smo mi baš te godine stigli u Beograd“, kaže predsednik omladine Jevrejske opštine u Beogradu Filip Belevski. Podseća da su „Jevreji i pre te godine živeli u ovim krajevima, o čemu postoji materijalni tragovi.“

U 16. veku je turski sultan Bajazit pozvao Jevreje proterane ukazom španskog kralja Ferdinanda Drugog i kraljice Izabele da dođu u „njegovu Tursku na Balkan“, objašnjava Belevski.

Kaže da je u vreme Otomanskog carstva u Beogradu počela da se razvija neka vrsta gradske administracije pa su vršeni i popisi stanovništva, na osnovu kojih je moguće utvrditi prisustvo stanovništva jevrejskog porekla u Beogradu.

Svečana akademija u utorak je jedina manifestacija kojom Jevrejska opština obeležava ovaj jubilej. Godina je na izmaku, što znači da je propuštena prilika da se ova velika godišnjica iskoristi kao povod da se brojnim programima predstavi istorija Jevreja u Beogradu.

U Beograd su u 16. veku prvo stigli španski, sefardski Jevreji. Naselili su se na Dorćolu, na obali Dunava, na Jaliji,  i sazidali su dve sinagoge. Nakon 1717, pod pritiskom austro-ugarske vla, iselili su se u Moravsku.

U Srbiju su tada došli Aškenazi, Jevreji iz srednje, severne i istočne Evrope.  Kada su Turci 1739. godine opet zauzeli Beograd, broj jevrejskih doseljenika je bio znatno uvećan.

Ukazom kneza Miloša tridesetih godina 19. veka osnovane su sefardska i aškenaska zajednica.

Prema popisu iz 1856. godine u Beogradu je živelo 280 jevrejskih porodica. Nakon odlaska Turaka mnoge porodice su se preselile u Zemun i Varoški i Terazijski kvart gde su otvorili  najmodernije radnje. U Zemunu još uvek postoji zgrada jedne od dve sinagoge, Aškenazi sinagoga. Izgrađena je sredinom 19. veka u današnjoj ulici Rabina Alkalaja i kraj Drugog svetskog rata dočekala je u veoma dobrom stanju. Međutim, 1962. godine prešla je u vlasništvo opštine Zemun i postala prvo diskoteka, a potom restoran. Pre pet godina vraćena je Jevrejskoj opštini Zemuna, ali je u dogovoru sa zakupcima i dalje ostala u funkciji restorana.

Oni koji su ostali u „jevrejskoj mahali“ na Dorćolu, proširili su se zauzimajući turska imanja u dve ulice koje su po njima dobile ime Jevrejska i Mojsijeva.

Aškenazi su 1869. godine osnovali svoju opštinu i sinagogu. Od šest sefardskih i aškenaskih sinagoga, koliko ih je bilo u Beogradu, do sada je opstala samo ona u ulici Maršala Birjuzova.

Pred Drugi svetski rat u Beogradu je bilo oko 12.500 Jevreja , a tokom Holokausta Zajednica beogradskih Jevreja skoro je potpuno uništena.

U junu 1942. SS-standartenfirer Emanuel Šefer poslao je svom direketnom nadređenom Hajnrihu Himleru ponosno telegram sa sadržajem: Serbien ist judenfrei – u slobodnom prevodu „Srbija je očišćena od Jevreja“. Tako je Srbija 14 meseci posle okupacije pod vladom Milana Nedića postala prva zemlja Trećeg rajha koja je mogla da se pohvali da je ostvarila „krajnji cilj jevrejskog pitanja“.  Proučivši pre svega austrijske i nemačke arhive  o tome je profesor istorije u Beču Valter Manošek napisao knjigu koja je prevedena na srpski pod imenom „Holokaust u Srbiji“ (Serbien ist judenferi).

U bombardovanju Beograda aprila 1941. godine uništen je Dorćol i skoro sve sinagoge. Na obali Dunava, gde je nekada bilo jevrejsko naselje, postavljen je  spomenik Jevrejima Beograda skulptora Nandora Glida.

Ministarstvo kulture i informisanja najavilo je ovog novembra da će iduće godine početi rekonstrukcija kule Starog sajmišta gde se tokom Drugog svetskog rata nalazio najveći koncentracioni logor u jugoistočnoj Evropi. Posle decenija čekanja i odlaganja, to bi trebalo da bude početak uspostavljanja Memorijalnog centra „Staro sajmište“, ustanove kulture posvećene stradanju Jevreja u Beogradu i Srbiji.

Danas u Beogradu živi oko 2200 Jevreja.

S.Ć./sajt Skupštine grada

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

5oo godina aškenazi Bajazit beogradski Jevreji Dorćol Filip Belevski Holokaust u Srbiji Jevreji Jevrejska opština Jevrejska ulica Milan Nedić Otomansko carstvo sefardi Serbien ist judenfrei sinagoga Staro sajmište zemunska sinagoga
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Crkveni sud Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke

31.jul 2025. Ivan Mitkovski

Slučaj Blagoja Pantelića: Kako je teolog postao trn u oku SPC-a, a kriminalci nisu?

Zašto i kako se patrijarh Porfirije u „inkvizitorskom” procesu okomio na teologa Blagoja Pantelića koji – bez ikakvih privilegija, funkcija i moći – postavlja nezgodna pitanja i ne pristaje da ćuti, za “Vreme” objašnjava sveštenik Nenad Ilić

Obezbeđenje u Novom Pazaru

31.jul 2025. Katarina Stevanović

Privatna vojska: Šta još radi firma čiji su radnici upali na DUNP?

Koje je sve poslove firma za obezbeđenje iz Kraljeva obavljala za javne institucije pre nego što su njeni radnici viđeni u sukobu sa studentima na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru? Spisak je dug, a način angažovanja, makar u poslednjem slučaju - netransparentan

Železnička stanica u Novom Sadu

Novi Sad

31.jul 2025. N. M.

Skupština Novog Sada usvojila inicijativu za podizanje spomenika stradalima u padu nadstrešnice

Novosadski parlament usvojio je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina za podizanje spomenika stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu

„Oluja“

31.jul 2025. Igor Lasić/Dw

Proslava „Oluje“ u Zagrebu: Vojna parada sa pogledom u prošlost

Vojnim paradom Hrvatska obeležava 30. godišnjicu svog oslobođenja od delimične okupacije. Ta proslava, međutim, otvara brojna pitanja – o sadašnjoj poziciji Hrvatske, ali i o njenoj prošlosti.

Novi Pazar

31.jul 2025. K. S.

Tuča zbog devojke: Mladić preminuo od uboda nožem

Jedan maloletnik preminuo je, a trojica su povređena u tuči koja se u sredu (30. jul) uveče dogodila u Novom Pazaru

Komentar

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure