Prema preliminarnim rezultatima vladajuće nacionalne demokrate su i dalje pojedinačno najjača partija, ali će vladu po svemu sudeći formirati vođa opozcije Donald Tusk. U nedelju je pao najveći bastion evropskog desnog populizma
Predizborna borba bila je beskompromisna, dugačka, ispunjena teškim međusobnim optužbama i ekstremno je podelila Poljakinje i Poljake koji su u nedelju masovno pohrlili na glasanje. Izlaznost je bila rekordnih 72 odsto.
Kada su bili objavljeni preliminarni rezultati vođa opozicione Građanske koalicije Donald Tusk je poskočio i uzviknuo oduševljeno: „Uspeli smo! Demokratija je pobedila! Zbacili smo ih s vlasti!“, prenosi nemački „Špigel“. Svašta su mediji bliski šefu desno-populističke partije Pravo i Pravda (PiS) Jaroslava Kačinjskog pokušavali da prišiju bivšem predsedniku Evropskog saveta, da ga predstave kao nacionalnog izdajnika, marionetu Brisela, agenta Berlina, govorili da hoće da ukine minimalac. Nisu uspeli dovoljno da ga ogade biračima.
Otprilike istovremeno je na Fejsbuku postovao poljski premijer Mateuš Moravjecki: „Pobedili smo! Živela Poljska!“
Ni jedan, ni drugi nisu lagali. Nacioalno-konzervationi PiS je prema preliminarnim rezultatima sa osvojenih 36,8 odsto glasova ostao pojedinačno najjača partija. Samo što to neće biti dovoljno da sa desničarskom Konfederacijom formira vladu.
Tusk je dobacio do 31,6 odsto i ima dobre šanse da formira vladu sa Levicom i savezom Treći put. Zajedno bi imali 248 mandata u poljskom parlamentu, PiS 200, a Konfederacija 12.
Poland Election Last RalliesLice nacionalno-populstičke Poljske: Jaroslav Kačinjski / Foto: AP Photo/Czarek Sokolowski
„Ne možemo još uvek ništa sa sigurnošću da kažemo i moramo i dalje da se nadamo“, izjavio je sinoć šef PiS-a i dosadašnji defakto vladar Poljske Jaroslav Kačinjski i dodao: „Nezvisno od toga da li smo na vlasti ili u opoziciji – nećemo dopustiti izdaju Poljske“. Da taj čovek posle tri uzastopne izborne pbede PiS-a uopšte u obzir uzima mogućnost da ide u opoziciju, je velika promena, konstatuje „Špigel“.
Pod vlašću PiS-a i Kačinjskog poljska se bila udaljila od vrednosti liberalne demokratije, iz Brisela su joj oštro zamerali potčinjavanje sudova politici, ugrožavanje slobode medije, politiku prema migrantima, raspirivanje raznoraznih oblika mržnje, uvođenje zabrane abortusa…
Poslednji put je PiS izbore izgubio 2007. godine. Naknadne analize su pokazale da je čak i konzervativnim glasačima prekipelo zbog silnih vanrednih stanja u politici, sejanja mržnje i svađa.
Tokom ove kampanje Tusku je pošlo zarukom da dva puta na ulice izvede stotine hiljada demonstranata, i to ne samo pristalice njegvog građanskog saveza, piše „“Špigel“. Svi su oni vladi zamerali politički stil koji prezire demokratiju.
J.H./FoNet/Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Novac građana Beograda troši se po političkom ključu – za mere koje donose brze političke poene i ličnu korist“, govori Nikola Radin, ekonomista i izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“, za novi broj „Vremena“
Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“
Posle uvođenja gazdinstva u pasivu, poljoprivredniku iz okoline Bačke Palanke ograda dvorišta ižvrljana je grafitima u kojima ga autori nazivaju „blokaderom”. Radovan Pivarski tvrdi da iza svega stoje „lokalni Ćaci”
Dva scenarija postoje za kadriranje vlasti u izboru direktora Javnog servisa. Prvi je da će Bujoševič ipak ostati još malo da vodi RTS, a drugi da je režim pronašao novog kandidata
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!