Četrdeset kilometara duga kolona ukrajinskih vozila na granici sa Poljskom pokazuje razmere izbegličke krize u Ukrajini. SAD navode da bi do 5 miliona ukrajinskih izbeglica moglo da se uputi u pravcu Evropske unije, ako se borbe budu nastavile
Prema podacima Agencije Ujedinjenih Nacija za izbeglice od četvrtka je više od 150 hiljada Ukrajinaca napustilo državu u strahu od bombardovanja i dolaska ruskih trupa. Uglavnom se radi o ženama, deci i starijim muškarcima. Zbog ratnog stanja i opšte mobilizacije muškarcima između 18 i 60 godina je zabranjeno da napuste Ukrajinu.
Najveći broj izbeglica kreće se ka Poljskoj, sa kojom Ukrajina ima i najdužu granicu na zapadu. Poljske vlasti su za izbeglice ukinule obavezu kovid pasoša ili PCR testova. Kako je Al Džazira danas prenela, preko 115 hiljada ljudi izbeglo je samo na poljsku teritoriju.
Ukraine InvasionKolona ispred granice sa Moldavijom / Foto: AP Photo/Sergei Grits
Najviše ljudi se evakuiše iz Kijeva i drugih većih gradova. Zapadni mediji pišu da neki ljudi već više od 24 sata čekaju da pređu poljsku granicu. Prema podacima poljskih zvaničnika 90 odsto izbeglica ima kod koga da boravi u Poljskoj, s obzirom da u ovoj zemlji već živi dosta Ukrajinaca. Ostatak će biti smešten u devet prihvatnih centara raspoređenih duž granice, prenosi Al Džazira.
Pored Poljske, destinacije ukrajinskih izbeglica su Rumunija, Mađarska i Slovačka.
Iako je premijer Mađarske Viktor Orban u Evropi poznat po radikalnim antimigrantskim stavovima, to očigledno važi samo za tamnopute izbeglice: Ukrajincima je širom otvorio vrata i lično otišao na ukrajinsko-mađarsku granicu. U Ukrajini živi velika mađarska manjina, što je u prošlosti dovodilo do zategnutih odnosa između dve zemlje. Poznat po proruskoj politici i bliskosti sa Vladimirom Putinom, Orban je sada obrnuo ploču: rekao da je rat, a da u ratu Evropska Unija mora da bude ujedinjena. Priklonio se i svim sankcijama protiv Rusije. U Mađarskoj će se 3. aprila održati parlamentarni izbori, a 70 odsto Mađara je za EU.
Većina izbeglica teži da se domogne zemalja Evropske Unije, ali se njih nekoliko hiljada sklonilo i u Moldaviji.
U danima neposredno pred invaziju Rusija je evakuisala deo stanovništva iz Donbasa. Prema ruskim podacima, oko 100 hiljada ljudi je napustilo uglavnom gradove Donjeck i Lugansk. Zapad je tada upozoravao da je to uvertira u otvoreni sukob, dok su Rusi to objašnjavali kao bojazan da bi ukrajinska vojska mogla da pokrene novu ofanzivu protiv Donbasa kada Rusija prizna samoproglašenu Donjecku i Lugansku narodnu republiku.
Broj ljudi koji napuštaju Ukrajinu raste iz sata u sat. Pored postojeće, u Evropi je počela nova izbeglička kriza koja će trajati do prekida ratnih dejstava u Ukrajini.
F.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Novosadski odbor Pokreta slobodnih građana saopštio je da je njihov član Radivoje Jovović pušten iz kućnog pritvora, u kojem se nalazio zbog učešća u nenasilnom protestu u avgustu
U Briselu ponovo potvrđeno da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da je proširenje realna i dostižna mogućnost, ali je istovremeno naglasila da bez kredibilnih reformi i normalizacije odnosa nema napretka. Srbija se, međutim, nije usaglasila sa usvojenom Briselskom deklaracijom
„Novac građana Beograda troši se po političkom ključu – za mere koje donose brze političke poene i ličnu korist“, govori Nikola Radin, ekonomista i izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“, za novi broj „Vremena“
Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!