Četrdeset kilometara duga kolona ukrajinskih vozila na granici sa Poljskom pokazuje razmere izbegličke krize u Ukrajini. SAD navode da bi do 5 miliona ukrajinskih izbeglica moglo da se uputi u pravcu Evropske unije, ako se borbe budu nastavile
Prema podacima Agencije Ujedinjenih Nacija za izbeglice od četvrtka je više od 150 hiljada Ukrajinaca napustilo državu u strahu od bombardovanja i dolaska ruskih trupa. Uglavnom se radi o ženama, deci i starijim muškarcima. Zbog ratnog stanja i opšte mobilizacije muškarcima između 18 i 60 godina je zabranjeno da napuste Ukrajinu.
Najveći broj izbeglica kreće se ka Poljskoj, sa kojom Ukrajina ima i najdužu granicu na zapadu. Poljske vlasti su za izbeglice ukinule obavezu kovid pasoša ili PCR testova. Kako je Al Džazira danas prenela, preko 115 hiljada ljudi izbeglo je samo na poljsku teritoriju.
Ukraine InvasionKolona ispred granice sa Moldavijom / Foto: AP Photo/Sergei Grits
Najviše ljudi se evakuiše iz Kijeva i drugih većih gradova. Zapadni mediji pišu da neki ljudi već više od 24 sata čekaju da pređu poljsku granicu. Prema podacima poljskih zvaničnika 90 odsto izbeglica ima kod koga da boravi u Poljskoj, s obzirom da u ovoj zemlji već živi dosta Ukrajinaca. Ostatak će biti smešten u devet prihvatnih centara raspoređenih duž granice, prenosi Al Džazira.
Pored Poljske, destinacije ukrajinskih izbeglica su Rumunija, Mađarska i Slovačka.
Iako je premijer Mađarske Viktor Orban u Evropi poznat po radikalnim antimigrantskim stavovima, to očigledno važi samo za tamnopute izbeglice: Ukrajincima je širom otvorio vrata i lično otišao na ukrajinsko-mađarsku granicu. U Ukrajini živi velika mađarska manjina, što je u prošlosti dovodilo do zategnutih odnosa između dve zemlje. Poznat po proruskoj politici i bliskosti sa Vladimirom Putinom, Orban je sada obrnuo ploču: rekao da je rat, a da u ratu Evropska Unija mora da bude ujedinjena. Priklonio se i svim sankcijama protiv Rusije. U Mađarskoj će se 3. aprila održati parlamentarni izbori, a 70 odsto Mađara je za EU.
Većina izbeglica teži da se domogne zemalja Evropske Unije, ali se njih nekoliko hiljada sklonilo i u Moldaviji.
U danima neposredno pred invaziju Rusija je evakuisala deo stanovništva iz Donbasa. Prema ruskim podacima, oko 100 hiljada ljudi je napustilo uglavnom gradove Donjeck i Lugansk. Zapad je tada upozoravao da je to uvertira u otvoreni sukob, dok su Rusi to objašnjavali kao bojazan da bi ukrajinska vojska mogla da pokrene novu ofanzivu protiv Donbasa kada Rusija prizna samoproglašenu Donjecku i Lugansku narodnu republiku.
Broj ljudi koji napuštaju Ukrajinu raste iz sata u sat. Pored postojeće, u Evropi je počela nova izbeglička kriza koja će trajati do prekida ratnih dejstava u Ukrajini.
F.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Održana je hitna sednica skupštinskog Odbora za obrazovanje. Na njoj je najmanje bilo reči o slučaju zbog kog je sazvana, a više je predstavljala predstavu za javnost, nastavak diskreditacije univerziteta i materijal za „Informer”, kaže Đorđe Pavićević, poslanik ZLF-a
Dan posle tragedije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, održana je hitna sednica skupštinskog Odbora za obrazovanje, koja se pretvorila u ispitivanje rektora, uz direktan prenos na TV Informer
Policija osnovano sumnja da je do smrti na Filozofskom fakultetu došlo padom sa visine jer je iznad, na zgradi fakulteta, bio otvoren prozor na petom spratu, rekao je direktor policije Dragan Vasiljević
Beživotno telo devojke pronađeno je u četvtak uveče na platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu. Ana Brnabić zakazala je hitnu sednicu skupštinskog Odbora za obrazovanje. „Sprečićemo na svaki mogući način da režim ovaj tragični događaj zloupotrebljava za sprovođenje dalje represije”, kaže za „Vreme” član ovog Odbora Peđa Mitrović iz Stranke slobode i pravde
Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane
Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!