img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Gospodari fuzije: Dramatična promena života koji poznajemo

17. decembar 2022, 12:15 Slobodan Bubnjević
Foto: LLNL via AP
Veliko otkriće: Laboratorija Lorens Livermor
Copied

U postrojenju američke nacionalne laboratorije Lorens Livermor, u Kaliforniji, istraživači su uspeli da postignu kontrolisanu fuziju, što bi moglo da reši sve naše probleme sa energijom u budućnosti

Naizgled, ništa novo. Cinik bi mogao reći da je primena nuklearne fuzije počela još kada je na atolu Enivetak, koji je deo Maršalskih ostrva, u Tihom okeanu, izvršena nuklearna proba sa kodnim imenom Ivy Mike. Ovaj atol, nekada davno nemačka kolonija, potom deo imperijalnog Japana, američka vojska je osvojila 1944. nakon petodnevne bitke, da bi na njemu tokom Hladnog rata bilo izvršeno čak 48 nuklearnih proba.

U okviru probe koja je izvedena 1. novembra 1952. godine, na atol je bačena i prva atomska bomba koja je potpuno dezintegrisala osrtvce Elugelab, a čija energija nije oslobođena u procesu fisije, nego je bila zasnovana na nešto drugačijem fenomenu – na procesu nazvanom fuzija. Sovjeti su brzo sustigli Amerikance i na ovom terenu i počela je era razornih termonuklearnih, fuzionih bombi, koje su čak 1000 puta jače od onih, fisionih, kakve su bačene na Hirošimu i Nagasaki.

Međutim, za razliku od fisije, gde je razvoj nuklearnih oružja tekao uporedo sa razvojem mirnodopskih nuklearnih reaktora koji mogu da proizvode električnu energiju (i mogu zaista mnogo da je proizvedu), fuzija osim za najrazornija oružja koja je čovek napravio do sada nije koriščena ni za šta produktivno i korisno za svakodnevni život ljudi. Zapravo, bilo je potrebno punih sedamdeset godina da to postane moguće.

Ovih dana, mediji širom sveta izveštavaju o istorijskom eksperimentu sa fuzijom čiji je fascinantan rezultat 5. decembra objavilo američko Ministarstvo energije (DOE). Naime, u postrojenju nacionalne laboratorije Lorens Livermor, u Kaliforniji, američki istraživači su uspeli da postignu kontrolisanu fuziju tokom koje su, prvi put u istoriji, proizveli više energije nego što je uloženo u pokretanje reakcije. Ovo prelomno dostignuće najavljuje novu epohu u mogućim primenama fuzije, a to bi zaista moglo – onako kako se to desilo u prvoj indsutrijskoj revoluciju ili tokom ove današnje, digitalne – da dramatično promeni život koji poznajemo.

Smeštena oko 70 kilometara istočno od San Franciska, ova nekada tajna i strogo zatvorena laboratorija uspela je u poduhvatu kome se fizičari nadaju još otkako je 1927. godine australijski fizičar Markus Olifant, kao student koji je u Kembridžu radio na opremi uglednog Ernesta Raderforda, otkrio da dva jezgra vodonika fuzijom postaju helijum i da se pritom oslobađa zavidna energija. Radovi Hansa Betea i niza astrofizičara pokazali su da se u takvom procesu unutar zvezda “stvara” njihova energija. Snovi o kontroli energije zvezda, sa njenim oslobađanjem u termonuklearnim oružjima pretvorili su se u košmar, ali naučnici nikad nisu prestali da pokušavaju da zauzdaju fuziju i postanu njeni gospodari.

Kontrola nad energijom koja se dobija fuzijom predstavlja dostignuće koje bi jednog dana moglo da omogući čovekovu kontrolu nad jednim nepresušnim izvorom energije, zbog čega bi klimatske promene, sagorevanje fosilnih gorina, pa i fisioni rekatori otišli u istoriju. Očekuje da bi samo jedan fuzioni reaktor jednog dana mogao da proizvodi dovoljno energije za teritoriju veličine Balkana, a samo nekoliko takvih bi snabdevalo celu Evropu. Svet u kome bi toliko energije bilo dostupno izgledao bi sasvim drugačije od našeg. Nije izvesno koliko vremena će proći i koliko bi izgradnja takvih reaktora mogla koštati, ali sada je jasno da su mogući na onaj način na koji je to učinjeno u Kaliforniji.

Fuzija je nuklearni fenomen i moguća je zbog delovanja sila unutar atomskog jezgra, isto kao i fisija. No, fisioni reaktori energiju dobijaju u rekacijama koje podrazumevaju cepanje teških, i pritom radioaktivnih, jezgara atoma, dok fuzija, sasvim suprotno, počiva na fenomenu spajanja laganih jezgara, tako što se jezgra vodonika spajaju u helijum i u razlici, oslobađaju zapanjujuću energiju.

Kod ovih reaktora se zato ne koristi neugodno uranijumsko gorivo, već običan, svuda dostupan i gotovo besplatan vodonik. Priroda je pritom htela da se u fuzionim procesima oslobađa hiljadu puta više energije nego pri fisiji, zbog čega su takozvane fuzione bombe hiljadu puta jače od fisionih. Najveća ikad detonirana nuklearna naprava, sovjetska Car bomba, koja je 1961. godine detonirana sa snagom od čak 50 megatona, zasnovana je na procesu fuzije.

Kontrolisana fuzija i praktična primena ove energije do sada je bila nedostižna zbog naizgled naivnog, ali nerešivog tehničkog izazova – najjednostavnije rečeno, temperature koje se dostižu pri fuzionim procesima ravne su onima na Suncu i na Zemlji nije moguće naći materijal i posudu u kojoj se takav proces može održavati.

Sovjetski Savez je tokom 20. veka uspeo da razvije reaktore koji umesto zidova koriste snažna magnetna polja, a na bazi ove ideje razvija se i veliki evropski ITER eksperiment, kao i slični projekti u Kini.

No, svi ovi pokušaji još uvek troše više energije za pokretanje procesa (pre svega, za održavanje tako snažnih polja), nego što mogu da proizvedu. Eksperiment u laboratorijama Lorens Livermor počiva na nešto drugačijoj ideji – fuzioni materijal se održava ne uz pomoć magneta, nego pomoću 192 izuzetno snažna lasera.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

vodonik Kalifornija laboratorija Lorens Livermor kontrolisana fuzija energija budućnosti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Slučaj Generalštab

22.novembar 2026. Sonja Ćirić

Pred šesto ročište o Generalštabu: Da li ćeVučić postati deo optužnice

Očekuje se da će na sutrašnjem ročištu o slučaju Generalštab biti ispitani pismeni dokazi. Iako svedočenje Dubravke Đukanović navodi na umešanost Aleksandra vučića, on nije deo optužnice

Advokat Ivan Ninić, o EXPO

Ekspo 2027

22.novembar 2026. A.P.

Vlada u tehničkom mandatu planira da izdvoji još 11 miliona evra za Ekspo 2027

Vlada Srbije u tehničkom mandatu planira da preko državne agencije AOFI izdvoji dodatnih 11 miliona evra za potrebe Ekspa 2027, tvrdi advokat Ivan Ninić, koji je objavio i dokumentaciju

Obeležavanje 30 godina od studentskih protesta 1997.

Studentski protesti

22.novembar 2026. A.P.

Obeležava se 30 godina od studentskih protesta 1996/97: Šetnja bez govora i lidera

Trideset godina od studentskih protesta 1996/97, građani su se okupili na Akademskom platou u Beogradu i krenuli u medijsku šetnju pod sloganom „Studenti su pobedili!“

Igor Dodik mandatar vlade Republike Srpske i Milorad Dodik

Republika Srpska

22.novembar 2026. A.P.

Igor Dodik mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske

Sin Milorada Dodika, Igor Dodik, mandatar je za sastav nove Vlade Republike Srpske. Lider SNSD-a ranije ga je opisao kao jednog od najperspektivnijih kadrova stranke

Vesti

22.novembar 2026. I. M.

FT: Vučić vršio pritisak da se ukloni zaštita Generalštaba zbog Trampovog hotela

Aleksandar Vučić je lično urgirao da se uklone pravne prepreke za projekat hotela povezanog sa Džaredom Kušnerom koji je nameravao da izgradi na mestu kompleksa Generalštab, ukazuju dokumenta do kojih je došao Fajnenšl Tajms

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure