img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Generalna skupština UN-a

Generalna skupština UN: Usvojena Rezolucija o Srebrenici, Vučić ogrnut zastavom Srbije

23. maj 2024, 18:30 M.P. /S.Z./RTS
Foto: Printscreen
Vučić: Niko na svetu mi nece uzeti moju zastavu.
Copied

Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su  84 države članice Ujedinjenih nacija. Protiv je bilo 19 zemalja, dok je 68 bilo uzdržano. Na sednici Generalne skupštine UN u Njujorku predsednik Srbije Aleksandar Vučić ukazao je da će usvajanje rezolucije otvoriti Pandorinu kutiju, a nakon glasanja ogrnuo se zastavom Srbije

Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su  84 države članice Ujedinjenih nacija. Protiv je bilo 19 zemalja, dok je 68 bilo uzdržano.

Rezolucijom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebernici. Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva dela da bi se izbeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.

Predsednik Aleksandar Vučić pre glasanja na sednici Generalne skupštine u Njujorku rekao je da rezolucija o Srebrenici neće doneti pomirenje u regionu. Tokom glasanja je u rukama čvrsto držao zastavu Srbije, da bi se nakon što je rezolucija usvojena ogrnuo njome uprkos opomeni obezbeđenja.

Individualni karakter zločina

Predstavnik Crne Gore, koja je glasala za, rekao je nakon glasanja da rezolucija nepogrešivo osuđuje zločin i poziva članice da spreče buduće genocide, da se priča o tome kroz obrazovanje i da se spreči veličanje ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida i da ti koji su odgovorni za genocid budu odgovorni za to.

Naglasio je predloge koje je Crna Gora dala u preambuli kako bi se postiglo da se jasno i jednoglasno naglasi individualni karakter zločina i da se spreči zloupotreba, bilo politička, bilo pravna, kako bi se ljudi ili narod označili kao genocidni.

Istakao je da Crna Gora smatra da je kroz te predloge dala značajan doprinos kako bi se izbegla pogrešna tumačenja suštine rezolucije.

Rezolucija može biti pogrešno protumačena

Grčki ambasador pri UN, Evangelos Sekeris ocenio je da rezolucija o Srebrenici može da bude pogrešno protumačena i da podrije napore usmerene ka regionalnoj saradnji za jedinstvenu evropsku budućnost.

„Tajming ove rezolucije takođe izaziva zabrinutost, jer se našla na dnevom redu tek posle odluke Evropskog saveta da se otvore pregovori sa Bosnom i Hercegovinom, što ugrožava taj pozitivni momentum u okviru same Evropske unije“, ocenio je grčki diplomata.

Sekeris je rekao i da je, u kontekstu ozbiljnih izazova koji prete miru i stabilnosti Zapadnog Balkana, potrebna inicijativa koja promoviše deeskalaciju i jedinstvo i koja utire put ka zajedničkoj budućnosti za ceo region.

Grčka je bila uzdržana prilikom glasanja o ovoj rezoluciji.

Duboke podele

Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebezja rekao je da rezultat glasanja u Generalnoj skupštini UN pokazuje duboke podele u međunarodnoj zajednici, ocenjujući da se radi o „Pirovoj pobedi predlagača“.

Veći broj članica nije podržao ovaj dokument nego što je podržalo, rekao je ruski diplomata, navodeći da je ovom rezolucijom „sav teret zločina stavljen na leđa srpskog naroda, dok se drugi narodi ni ne pominju“.

Odbaciti dvostruke standarde

Predstavnik Indonezije poručio je nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici da svet mora odbaciti dvostruke standarde i ocenio da se pred očima planete odvija genocid u Gazi u kojem je izgubljeno više od 35.000 života uglavnom žena i dece.

Kako je rekao, Indonezija je glasala za nacrt rezolucije.

Predstavnik Irana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija rekao je da bi usvajanje rezolucije o Srebrenici trebalo da „ujedini ceo svet kako bi došlo do globalnog odbacivanja zločina“.

Dodao je da glas te zemlje za rezoluciju znači podršku i saosećanje sa žrtvama iz 1995. godine, kao i podršku nekolicini Iranaca koji su takođe stradali 1995. godine, „u pokušaju da pomognu ljudima“.

Vučić: Teško je govoriti posle Nemačke

„Želim da razotkrijem neistine, ja sam se poklonio žrtvama u Srebrenici. Teško je govoriti posle Nemačke“, rekao Vučić i pozvao da glasaju protiv jer kako je rekao ovoi je visokopolitizovana rezolucija.

Postavio je pitanje zašto se donosi rezolucija kada se radi o individualnoj odgovornosti, a svi odgovorni su osuđeni. Upitao je zašto se ovaj slučaj donosi kada smo već doneli rezoluciju 2015. godine. 

Takođe je pitao i da li ova rezolucija donosi pomirenje. Upitao je stalnog predstavnika Nemačke zašto su krili pripremu za ovu rezoluciju.Predsednik je upitao zašto se ova rezolucija baš sada donosi.

„Nadam se da će svi genocidi po rezoluciji iz 2015 biti osuđeni uključujući i genocid učinjen prema srpskom narodu. Platili smo najveću cenu u Drugom svetskom ratu“, rekao je Vučić.

Kina protiv rezolucije

Pre glasanja kineski ambasador pri UN, Fu Cong rekao je da će njegova država glasati protiv rezolucije, jer ovaj dokument nije u skladu sa osnovnim načelima UN, te izaziva podele u BiH i regionu.

Protiv se izjasnila i Nikaragva. Kuba je odbacila tekst rezolucije o Srebrenici. Azerbejdžan se izjasnio da neće glasati, kao i Venecuela, a Namibija, Angola i Ujedinjeni Arapski Emirati  da će biti uzdržani.

Kako RTS saznaje, kosponzorstvo rezoluciji u Srebrenici o kojoj se danas raspravlja i glasa u Generalnoj skupštini UN povukli su Vanuatu, Antigva i Barbuda i Malavi.

Minutom ćutanja za poginulog iranskog predsednika Ebrahima Raisija počelo je zasedanje Generalne Skupštine UN na kojoj se raspravlja o rezoluciji o Srebrenici.

Sednica je počela izlaganjem predstavnice Nemačke u UN Antje Lendersen koja je obrazložila tekst rezolucije o Srebrenici.

Lažne optužbe na tekst rezolucije

Predstavnica Nemačke u UN Antje Lendertse predstavila je nacrt rezolucije o Međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici.

„Naša inicijateva treba da oda poštu nastradalima i pruži podršku preživalima. Označavanje 11. jula kao Međunarodnog dana sećanja na Srebrenicu treba da omogući godišnje obeležavanja dana u UN, i sadrži jezik protiv poricanja genocida. Lažne optužbe o tekstu ove rezolucije su širene, ona nije usmerena ni protiv koga, posebno ne Srbije, cenjenog članice organizacije, već isključivo protiv počinicoa genocida. U nacrt rezolucije su uneta i dva amandmana, Crna Gora je tražila da se podvuče da je odgovornost individualna i da ne može da se odnosi ni na jednu etničku grupu. Sve etničke zajednice tokom rata u BiH su stradale i želimo da sve žrtve budu prepoznate. Pozivam sve članice da podrže ovu rezoluciju i glasaju ako bude stavljena na glasanje“, rekla je predstavnica Nemačke u UN.

Tagovi:

Generalna skupština Ujedinjenih nacija Srebrenica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

27.decembar 2025. S. Ć.

Policija pozvala Beograđane da pomognu u hvatanju napadača na ženu

Oko 13 časova na Novom Beogradu napač je ženi zadao nekoliko udaraca nožem, pred malim detetom. Policijska uprava Beograda pozvala je građane da pomognu u potrazi

Istraživanje

27.decembar 2025. S. Ć.

Demostat: Ko su Vučićevi lojalisti

Prema analizi Demostata, lojalnost je glavna odlika identiteta pristalica SNS. Ima ih iskrenih, ali i interesnih lojalista

Transparent na zgradi Generalštaba

Generalštab

27.decembar 2025. M. L. J.

Mali: Kušner samo privremeno odustao od Generalštaba

Odustajanje Kušnera od Generalštaba nije konačno, već trenutno, tvrdi Siniša Mali

Ćacilend

27.decembar 2025. M. L. J.

Vučić: Ćacilend će biti otvoren za saobraćaj

Aleksandar Vučić najavio je uklanjanje kampa vlasti Ćacilend ispred prostora Narodne skupštine, rekavši da će se to dogoditi do 3. januara, ali da će ostati deo u Pionirskom parku

Studenti u blokadi

27.decembar 2025. M. L. J.

Studenti poručuju: „Studentska lista dovodi ljude bez afera“

Pobeda studentske liste u parlament bi uvela ljude ličnog i profesionalnog integriteta koji nemaju partijske dugove niti privatne interese, objavili su Studenti u blokadi

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure