img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Generalna skupština UN-a

Generalna skupština UN: Usvojena Rezolucija o Srebrenici, Vučić ogrnut zastavom Srbije

23. maj 2024, 18:30 M.P. /S.Z./RTS
Foto: Printscreen
Vučić: Niko na svetu mi nece uzeti moju zastavu.
Copied

Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su  84 države članice Ujedinjenih nacija. Protiv je bilo 19 zemalja, dok je 68 bilo uzdržano. Na sednici Generalne skupštine UN u Njujorku predsednik Srbije Aleksandar Vučić ukazao je da će usvajanje rezolucije otvoriti Pandorinu kutiju, a nakon glasanja ogrnuo se zastavom Srbije

Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su  84 države članice Ujedinjenih nacija. Protiv je bilo 19 zemalja, dok je 68 bilo uzdržano.

Rezolucijom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebernici. Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva dela da bi se izbeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.

Predsednik Aleksandar Vučić pre glasanja na sednici Generalne skupštine u Njujorku rekao je da rezolucija o Srebrenici neće doneti pomirenje u regionu. Tokom glasanja je u rukama čvrsto držao zastavu Srbije, da bi se nakon što je rezolucija usvojena ogrnuo njome uprkos opomeni obezbeđenja.

Individualni karakter zločina

Predstavnik Crne Gore, koja je glasala za, rekao je nakon glasanja da rezolucija nepogrešivo osuđuje zločin i poziva članice da spreče buduće genocide, da se priča o tome kroz obrazovanje i da se spreči veličanje ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti i genocida i da ti koji su odgovorni za genocid budu odgovorni za to.

Naglasio je predloge koje je Crna Gora dala u preambuli kako bi se postiglo da se jasno i jednoglasno naglasi individualni karakter zločina i da se spreči zloupotreba, bilo politička, bilo pravna, kako bi se ljudi ili narod označili kao genocidni.

Istakao je da Crna Gora smatra da je kroz te predloge dala značajan doprinos kako bi se izbegla pogrešna tumačenja suštine rezolucije.

Rezolucija može biti pogrešno protumačena

Grčki ambasador pri UN, Evangelos Sekeris ocenio je da rezolucija o Srebrenici može da bude pogrešno protumačena i da podrije napore usmerene ka regionalnoj saradnji za jedinstvenu evropsku budućnost.

„Tajming ove rezolucije takođe izaziva zabrinutost, jer se našla na dnevom redu tek posle odluke Evropskog saveta da se otvore pregovori sa Bosnom i Hercegovinom, što ugrožava taj pozitivni momentum u okviru same Evropske unije“, ocenio je grčki diplomata.

Sekeris je rekao i da je, u kontekstu ozbiljnih izazova koji prete miru i stabilnosti Zapadnog Balkana, potrebna inicijativa koja promoviše deeskalaciju i jedinstvo i koja utire put ka zajedničkoj budućnosti za ceo region.

Grčka je bila uzdržana prilikom glasanja o ovoj rezoluciji.

Duboke podele

Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebezja rekao je da rezultat glasanja u Generalnoj skupštini UN pokazuje duboke podele u međunarodnoj zajednici, ocenjujući da se radi o „Pirovoj pobedi predlagača“.

Veći broj članica nije podržao ovaj dokument nego što je podržalo, rekao je ruski diplomata, navodeći da je ovom rezolucijom „sav teret zločina stavljen na leđa srpskog naroda, dok se drugi narodi ni ne pominju“.

Odbaciti dvostruke standarde

Predstavnik Indonezije poručio je nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici da svet mora odbaciti dvostruke standarde i ocenio da se pred očima planete odvija genocid u Gazi u kojem je izgubljeno više od 35.000 života uglavnom žena i dece.

Kako je rekao, Indonezija je glasala za nacrt rezolucije.

Predstavnik Irana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija rekao je da bi usvajanje rezolucije o Srebrenici trebalo da „ujedini ceo svet kako bi došlo do globalnog odbacivanja zločina“.

Dodao je da glas te zemlje za rezoluciju znači podršku i saosećanje sa žrtvama iz 1995. godine, kao i podršku nekolicini Iranaca koji su takođe stradali 1995. godine, „u pokušaju da pomognu ljudima“.

Vučić: Teško je govoriti posle Nemačke

„Želim da razotkrijem neistine, ja sam se poklonio žrtvama u Srebrenici. Teško je govoriti posle Nemačke“, rekao Vučić i pozvao da glasaju protiv jer kako je rekao ovoi je visokopolitizovana rezolucija.

Postavio je pitanje zašto se donosi rezolucija kada se radi o individualnoj odgovornosti, a svi odgovorni su osuđeni. Upitao je zašto se ovaj slučaj donosi kada smo već doneli rezoluciju 2015. godine. 

Takođe je pitao i da li ova rezolucija donosi pomirenje. Upitao je stalnog predstavnika Nemačke zašto su krili pripremu za ovu rezoluciju.Predsednik je upitao zašto se ova rezolucija baš sada donosi.

„Nadam se da će svi genocidi po rezoluciji iz 2015 biti osuđeni uključujući i genocid učinjen prema srpskom narodu. Platili smo najveću cenu u Drugom svetskom ratu“, rekao je Vučić.

Kina protiv rezolucije

Pre glasanja kineski ambasador pri UN, Fu Cong rekao je da će njegova država glasati protiv rezolucije, jer ovaj dokument nije u skladu sa osnovnim načelima UN, te izaziva podele u BiH i regionu.

Protiv se izjasnila i Nikaragva. Kuba je odbacila tekst rezolucije o Srebrenici. Azerbejdžan se izjasnio da neće glasati, kao i Venecuela, a Namibija, Angola i Ujedinjeni Arapski Emirati  da će biti uzdržani.

Kako RTS saznaje, kosponzorstvo rezoluciji u Srebrenici o kojoj se danas raspravlja i glasa u Generalnoj skupštini UN povukli su Vanuatu, Antigva i Barbuda i Malavi.

Minutom ćutanja za poginulog iranskog predsednika Ebrahima Raisija počelo je zasedanje Generalne Skupštine UN na kojoj se raspravlja o rezoluciji o Srebrenici.

Sednica je počela izlaganjem predstavnice Nemačke u UN Antje Lendersen koja je obrazložila tekst rezolucije o Srebrenici.

Lažne optužbe na tekst rezolucije

Predstavnica Nemačke u UN Antje Lendertse predstavila je nacrt rezolucije o Međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici.

„Naša inicijateva treba da oda poštu nastradalima i pruži podršku preživalima. Označavanje 11. jula kao Međunarodnog dana sećanja na Srebrenicu treba da omogući godišnje obeležavanja dana u UN, i sadrži jezik protiv poricanja genocida. Lažne optužbe o tekstu ove rezolucije su širene, ona nije usmerena ni protiv koga, posebno ne Srbije, cenjenog članice organizacije, već isključivo protiv počinicoa genocida. U nacrt rezolucije su uneta i dva amandmana, Crna Gora je tražila da se podvuče da je odgovornost individualna i da ne može da se odnosi ni na jednu etničku grupu. Sve etničke zajednice tokom rata u BiH su stradale i želimo da sve žrtve budu prepoznate. Pozivam sve članice da podrže ovu rezoluciju i glasaju ako bude stavljena na glasanje“, rekla je predstavnica Nemačke u UN.

Tagovi:

Srebrenica Generalna skupština Ujedinjenih nacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Iz novog broja „Vremena“

18.mart 2026. V. R.

Udariće Hrvati jedan dan od nedelje, ali mi imamo „hipersonične“ rakete

Niko ne zna može li nova kineska raketa da se montira na MIG-ove koje Srbija ima. Ali, nije teško pogoditi čemu služi novo zveckanje oružjem

Aleksandar Vučić

18.mart 2026. B. B.

Vučić se poziva na Boga i slobodnu volju: Ko ne želi da dođe na miting SNS – ne mora

„Meni na mitinge i skupove ne mora da dođe niko ko ne želi“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tvrdi da zaposleni u javnom sektoru nisu pod pritiskom da prisustvuju mitingu SNS 21. marta

Srbija kupila kineske rakete

Naoružanje

18.mart 2026. Srećko Matić (DW)

Protiv koga je Srbija usmerila kineske supersonične rakete?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je Srbija kupila kineske CM-400 rakete dometa preko 400 kilometara. Srpska vojska tako raspolaže raketnim sistemom kakav je u Evropi, ako se izuzme Rusija, jedinstven

Nemanja Zavišić

17.mart 2026. B. B.

Zavišić: Stojim iza stava da su svi Hrvati ustaše, Srbi nikada nisu činili zločine

Nadam da doprinosim podizanju svesti, zato što izjava da su svi Hrvati ustaše doprinosi da se bolje sagleda kakav je položaj Srba u Hrvatskoj, kaže potpredsednik Skupštine Vojvodine Nemanja Zavišić

Imovina političara

17.mart 2026. M. L. J.

KRIK: Premijer težak dva i po miliona evra

Premijer Đuro Macut je po ulasku u politiku gotovo udvostručio vrednost svoje imovine koja je sada vredna oko dva i po miliona evra, otkriva KRIK

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singulasa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure