Aleksandar Vučić je lično urgirao da se uklone pravne prepreke za projekat hotela povezanog sa Džaredom Kušnerom koji je nameravao da izgradi na mestu kompleksa Generalštab, ukazuju dokumenta do kojih je došao Fajnenšl Tajms
Dokumenta i svedočenje bivše direktorke Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Dubravke Đukanović, do kojih je došao „Fajnenšel tajms“, ukazuju da je Aleksandar Vučić lično urgirao da se uklone pravne prepreke za projekat hotela povezanog sa Džaredom Kušnerom. Bivša direktorka tvrdi da joj je poručio da oni koji ne žele da podrže projekat treba da podnesu ostavke.
Bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić lično je vršio pritisak na službenike zadužene za zaštitu kulturnog nasleđa da uklone zaštitu sa kompleksa Generalštaba u Beogradu kako bi se omogućila izgradnja hotela povezanog sa porodicom američkog predsednika Donalda Trampa, objavio je britanski „Fajnenšel tajms“ (Financial Times).
Foto: InstagramDžared Kušner i Aleksandar Vučić
Dokumenta i svedočenja koja je pregledao ovaj list pokazuju da su predstavnici državnih institucija radili pod direktnim pritiskom da uklone pravne prepreke za projekat koji je podržavao Džared Kušner, Trampov zet. Među dokumentima je i celovit investicioni ugovor iz maja 2024. godine, kao i iskaz ključne svedokinje u postupku.
Dubravka Đukanović, nekadašnja direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, izjavila je pred tužilaštvom da ju je Vučić na sastanku u Predsedništvu vređao, nazivajući nju i njene kolege „neznalicama“, i zahtevao da omoguće realizaciju projekta ili podnesu ostavke.
„Nije prijatno kada vas bilo ko, čak i ako je to država, dovede u situaciju da odlučujete o rušenju nečega što ste dužni da štitite“, navela je Đukanović u iskazu koji je pribavio FT. Prema njenim rečima, Vučić je tada rekao da je uklanjanje zaštite neophodno.
Ona je za britanski list rekla da je čitava situacija bila neprijatna, kao i saznanje da predsednik ili ne poznaje zakonsku proceduru ili ga ona ne zanima. Sastanak je, prema njenim rečima, završio porukom da svako ko nije spreman da podrži projekat treba da podnese ostavku.
Vučić i tadašnji ministar finansija Siniša Mali nisu odgovorili na pitanja FT-a.
Ugovor predviđao uklanjanje statusa kulturnog dobra
Investicioni ugovor potpisan u maju 2024. godine predviđao je da realizacija projekta zavisi od prethodnog ukidanja statusa kulturnog dobra za objekte Generalštaba.
Prema rečima Đukanović, nije postojala mogućnost da se zaštita zakonito ukloni ukoliko zgrada prethodno ne bude potpuno uništena. Ona je navela i da je već pri prvom kontaktu sa arhitektom projekta bilo jasno da američki investitori nemaju nameru da sačuvaju postojeći kompleks.
Istoričar Nenad Lajbensperger, koji je istraživao istoriju zgrade, ocenio je za FT da je Vučić verovatno uveravao Kušnera da će svi pravni problemi biti rešeni pre početka radova.
„Vlada je znala da je zgrada zaštićena, a ipak je nameravala da sprovede projekat, i to nezakonito“, rekao je Lajbensperger.
Kompleks Generalštaba, završen 1965. godine, predstavlja jedno od značajnih dela jugoslovenske moderne arhitekture. Delimično je uništen tokom NATO bombardovanja Beograda 1999. godine i vremenom je postao jedan od simbola tog perioda.
Od sastanaka sa Kušnerom do ostavki u Zavodu
Prema navodima FT-a, o projektu se razgovaralo još 2020. godine, kada je Ričard Grenel, izaslanik Donalda Trampa, prvi put razgovarao sa Vučićem o kompleksu. Tada je, prema rečima bivšeg predsednika Srbije, naglašeno da razvoj projekta mora da bude u skladu sa posebnim statusom objekta.
Projekat je dobio zamah nakon sastanka Vučića i Kušnera na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu 2023. godine. Tokom naredne godine Vučić i ministar finansija Siniša Mali održali su više sastanaka na kojima su, prema svedočenju Đukanović, insistirali na ukidanju zaštite.
Ona je navela da je na jednom sastanku zahtev predstavljen kao izbor između pokretanja postupka za ukidanje zaštite i ostavke. Mali je, prema njenom iskazu, ponovio ultimatum na narednom sastanku. Đukanović i direktorka Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kultureOlivera Vučković potom su podnele ostavke.
Predstavnici američke kompanije „Atlantik“ (Atlantic) rekli su za FT da je njihova namera bila da izgrade turistički kompleks svetske klase koji bi poštovao istoriju Beograda. Međutim, kako su naveli, u novembru 2025. odlučili su da odustanu jer projekat više nije mogao da ostvari prvobitnu svrhu.
Kušner se povukao nakon što su protiv ministra kulture Nikole Selakovića i sadašnjeg direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića podignute optužnice.
Optužnice protiv Selakovića i Vasića
Selaković je optužen za zloupotrebu službenog položaja, dok se Vasiću na teret stavlja falsifikovanje dokumenata kojima je trebalo da se opravda ukidanje statusa kulturnog dobra.
Foto: VremeJedan od protesta protiv rušenja Generalštaba
Tužilaštvo je u optužnici navelo da je Selaković u julu 2024. godine, dok je kompleks još imao status zaštićenog kulturnog dobra, pozvao Vasića i druge službenike u svoj kabinet i naložio im da do kraja dana predaju predlog za ukidanje zaštite.
Prema zaključku tužilaštva, Selaković je znao da nema zakonsko ovlašćenje da pokrene takav postupak i da nisu bili ispunjeni uslovi predviđeni Zakonom o kulturnom nasleđu.
Selaković i Vasić negiraju optužbe. Njihovi advokati osporavali su optužnicu pozivajući se na poseban zakon kojim je u novembru 2025. uklonjena zaštita kompleksa. Obojica se brane sa slobode.
Prvo naredno ročište zakazano je za ponedeljak 23. novembar, kada bi trebalo da budu predstavljeni novi dokazi i saslušani svedoci.
Projekat bez javnog tendera
Ugovor iz 2024. godine, koji je FT imao uvid, predviđao je osnivanje zajedničkog preduzeća u Beogradu između srpske vlade i Kušnerove kompanije „Atlantik inkjubejšn partners“ (Atlantic Incubation Partners).
Američki investitor trebalo je potom da svoj udeo prenese na povezanu kompaniju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja bi zadržala operativnu i finansijsku kontrolu nad projektom.
Prema ugovoru, investitor bi dobio posao bez javnog tendera i bez obaveze poštovanja propisa o zaštiti kulturnog nasleđa. Takav aranžman trebalo je da omogući veću profitabilnost projekta i jednostavniji put ka preuzimanju vlasništva.
Skandal oko Generalštaba postao je jedno od glavnih žarišta studentskih protesta koji su potresali Srbiju od kraja 2024. godine. Uprkos protestima, vlast SNS-a je u novembru 2025. progurala poseban zakon kojim je kompleksu ukinut status zaštićenog kulturnog dobra, što je izazvalo nove demonstracije.
FT ocenjuje da slučaj Generalštaba predstavlja posebno upečatljiv primer političkog uticaja u korist investitora povezanih sa porodicom američkog predsednika. List podseća i na druge poslovne poduhvate Trampovih saradnika na Balkanu, uključujući energetske projekte u Bosni i Hercegovini i sporne investicije na obali Albanije.
Vučić nije negirao da je podržavao projekat i vršio pritisak na državne službenike. Nedelju dana pre izbora izjavio je za televiziju Kurir da je želeo da dovede investitora kako bi se „sklonile te ruševine“ i izgradio turistički kompleks koji bi privukao više posetilaca u Beograd.
U međuvremenu, Vučić je podneo ostavku u septembru i raspisao prevremene izbore u pokušaju da se vrati na mesto premijera. Njegov poraz na izborima prošlog meseca ubrzao je razgradnju političke mreže SNS-a. Studentska lista najavila je da će razotkriti korupciju prethodne vlasti i saopštila da dokazi u slučaju Generalštaba treba da dovedu do pokretanja krivičnog postupka protiv Vučića.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prema N1, SNS je uputila pismo međunarodnim institucijama u kome osporava izbor šest potpredsednika Skupštine i žali se na opomene koje je izrekao predsednik Skupštine Aleksandar Čupić
Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.