
Portret
Nikola Selaković: Pravoverni radikal na optuženičkoj klupi
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Foto: AP Photo/Patrick Semansky
Jelisejska palata je saopštila da su predsednici SAD i Rusije u noći na ponedeljak načelno pristali na sastanak na vrhu. Američki uslov za to je da “ruske trupe ne umarširaju u Ukrajinu”
Prema informacijama iz Jelisejske palate predsednik SAD Džo Bajden i njegov ruski kolega Vladimir Putin pristali su u noći na ponedeljak načelno na predlog francuskog predsednika Emanuela Makrona na sastanak na vrhu. Makron je u posredničkoj misiji telefonom razgovarao sa obojicom.
Termin za susret američkog i ruskog predsednika trebalo bi na sastanku u četvrtak da dogovore ministri spoljnih poslova dve zemlje Entoni Blinken i Sergej Lavrov.
U analizi Si-En-En-a tim povodom se procenjuje da se Bajden kocka, jer čak i ako se dogovor o samitu održi, jastrebovi u republikanskim redovima će ga sigurno optužiti da je izašao u susret ruskom moćniku i da je nagradio njegovu agresiju i držanje Ukrajine kao taoca. A ako bi Bajden odbio da se sastane sa Putinom i izbio bi rat u Ukrajini, bio bi optužen da nije iscrpeo sva diplomatska sredstva.
U tekućem brifingu „Njujork tajmsa“ u ponedeljak se kaže da Bajden pokušava da izgradi globalnu koaliciju kako bi se suprotstavio alijansi Rusije i Kine, a da Putin pokušava da revidira ishod Hladnog rata i da bi povećanje ruskih trupa moglo biti znak da je postao nepromišljeniji. Rojters konstatuje da mnogi detalji o predloženom samitu – koji je najavljen nakon «salve telefonskih razgovora» između Makrona, Bajdena, Putina, Zelenskog i britanskog premijera Borisa Džonsona – nisu jasni.
U ruskim medijima u ponedeljak ujutru nije bilo komentara o mogućem samitu Bajdena i Putina.
Na inicijativu Pariza Emenaul Makron i Vladimir Putin su razgovarali u nedelju predveče. Bili su ispoljili različite stavove o tome ko je odgovoran za tenzije u istočnoj Ukrajini, saopštila je Jelisejska palata. Prema France 24 Makron je za eskalaciju okrivio “ruske separatiste”, dok je Putin rekao da je za tenzije kriva Ukrajina.
Putin i Makron su se složili i da nastave rad u okviru normandijskog formata, u kome će učestvovati francuski, nemački, ruski i ukrajinski predstavnici.
Еmanuel Makron je i prošle nedelje takođe posle šestočasovnog razgovora sa Vladimirom Putinom i sat i 40 minuta dugog razgovra sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim bio objavio da je «postigao cilj i doprineo napretku u smanjenju tenzija oko Ukrajine“. Međutim, dan posle te optimističke najave Putinov izaslanik Dmitrij Кozak je razočarano rekao da su pregovori u Berlinu propali zato što predstavnik Ukrajine nije hteo da prihvati obavezu Kijeva da razgovara s vlastima Donjecke i Luganske oblasti.
Sastanak između francuskih i ruskih ministara spoljnih poslova Žan-Iva Le Drijana i Sergeja Lavrova biće održan „u narednim danima“, a diplomatski rad će se generalno intenzivirati. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je kasnije za RT saopštilo da je poziv planiran za ponedeljak, pošto Le Drijan trenutno nije bio dostupan.
J.H.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu

Počeo je glavni pretres u slučaju „Generalštab“. Ministru kulture Nikoli Selakoviću na teret se stavlja krivično delo falsifikovanje dokumenata

Prema istraživanju Biroa za društvena istraživanja (Birodi), predsednik Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov imao je 171 televizijsko gostovanje od januara prošle do januara ove godine, a u najvećem broju slučajeva govorio je o političkim temama
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve