
EU i Srbija
Marta Kos u Beogradu: Naši zahtevi slični su onome što traže ljudi na ulici
Evropska komesarka za proširenja Marta Kos boravi u dvodnevnoj poseti Srbiji
Mladi dramski pisci i reditelji koji su napustili Rusiju zato što su protiv rata u Ukrajini, organizovali su festival „Eho Ljubimovke“ za tekstove koje su napisali nakon i zbog 24. februara ove godine. Posle nekoliko gradova u Evropi, juče je počeo i u Beogradu
„Eho Ljubimovke“ je festival antiratne ruske drame čiji su autori mladi pisci i reditelji koji se ne slažu sa ratom u Ukrajini, i koji su zato otišli iz Rusije.
Ljubimovka je imanje porodice velikog reditelja Stanislavskog blizu Moskve, gde je 1990. godine osnovan Festival nove ruske drame. Posle 2000. premešten je u Moskvu.
Festival „Eho Ljubimovke“ je nastao posle i zbog 24. februara ove godine, i održava se u Francuskoj, Izraelu, Gruziji, Kazahstanu i Estoniji kao odjek festivala u Moskvi. „Eho Ljubimovku“ su osmislili i organizovali mladi autori u izbeglišvu zato što, kako kažu, u Rusiji ne mogu da izvedu svoje drame koje nisu po ukusu i pravilima državnog sistema.
U Beogradu je „Eho Ljubimovke“ počeo juče, u Akademskom pozorištu AKUD „Branko Krsmanović“, i završiće se u nedelju.
Izabrano je šest drama ruskih pisaca i jednog beloruskog. Sve su napisane posle 24. februara ove godine, i sve su o običnom, malom čoveku u ratu. Festival je nekomercijalnog tipa, i nema budžeta, ulaz je besplatan.
„Pozorište ’Branko Krsmanović’ nam je dalo prostor, studenti Filološkog fakulteta su prevodili tekstove, profesor Ivan Medenica nam je pružio veliku podršku, a mi ostali smo imali želju da ispričamo šta osećamo“, kaže rediteljka Nataša Radulović, organizatorka festivala.
„Namera festivala je da umetnost da glas svim onim ljudima i stvaraocima koji se ne slažu sa aktuelnom političkom situacijom u Rusiji“, kaže Ana Makejeva rediteljka i producentkinja festivala. „Važno je da umetnost bude prostor slobode, pa je ovaj festival korak u komunikaciji između svih onih ljudi koji smatraju da umetnost može da menja svet.“
Festival je otvoren čitanjem dramskog teksta Crime Asje Vološine u režiji Anastasije Patlaj, a slede ga sledeći: Ment – otimač Božića (tekst Petar Tancov, režija Nju Simakina), Nepoznati vojnik (tekst Artjom Maternal, režija Darja Darinska), Pesme onih koji padaju u liftu (kolektivni autor, reditelj Evgenije Marder), Ražnjići (tekst Pavel Prjaško, režija Nataša Radulović), Vanja je živ (Natalija Lizorkina, režija Anja Makejeva). Performans U tegli. Glasovi iz Rusije režirala je Anastasija Petle.
Dramaturškinja Serafima Orlova, koja će održati jednu od dve radionice, kaže da je važno „posmatrati razvoj jezika u kriznim vremenima i obratiti pažnju na to kako trauma utiče na umetnički izraz u našim kulturama, koje barijere i zabrane prevazilaze umetnici u Srbiji, a koje u Rusiji“.
Juče je održan Okrugli sto „Jezik autora i pozorišta u vremenu velikih preokreta: pravo na izražavanje“ u kome su učestvovali profesor Ivan Medenica, Jana Maričić, Iva Lalić, Anastasija Patlaj, Nju Simakina, Serafima Orlova i Nataša Radulović.
Prva dva dana u „Krsmancu“ je .bilo krcato i ljudi i emocija. Sve je prošlo mirno, bez onih koji misle drugačije. Očekuje se da će tako biti i sutra.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Evropska komesarka za proširenja Marta Kos boravi u dvodnevnoj poseti Srbiji
Dan posle incidenata pred zgradom DIF-a u Novom Sadu, iz Evropske komisije navode da očekuju brzu istragu događaja
Na dan istorijskog protesta, 15. marta, tačno u 19.11 nešto je nagnalo ljude u beg u Ulici kralja Milana. Od tada se nižu teorije, a konačnog dokaza nema. Pred vama je obimni dosije „Vremena“ o tom događaju, koji će biti redovno dopunjavan
Zbog sumnje da je porukom u Viber grupi mesne zajednice ugrozio bezbednost predsednika Aleksandra Vučića, Novosađaninu je određena mera zabrane napuštanja stana
Viši sud u Novom Sadu produžio je pritvor za devetoro osumnjičenih za pad nadstrešnice, dok je jednoj osobi odobrena zamena pritvora kućnim nadzorom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve