
Predsednik Srbije
Vučić u Dnevniku RTS-a: O NIS-u i gasu bez brige, o institucijama sa prezirom
Predsednik najavio „dobre vesti“, žalio za izgubljenom investicijom u Generalštab i poručio da Tužilaštvo za organizovani kriminal ima preveliku moć
Mladi dramski pisci i reditelji koji su napustili Rusiju zato što su protiv rata u Ukrajini, organizovali su festival „Eho Ljubimovke“ za tekstove koje su napisali nakon i zbog 24. februara ove godine. Posle nekoliko gradova u Evropi, juče je počeo i u Beogradu
„Eho Ljubimovke“ je festival antiratne ruske drame čiji su autori mladi pisci i reditelji koji se ne slažu sa ratom u Ukrajini, i koji su zato otišli iz Rusije.
Ljubimovka je imanje porodice velikog reditelja Stanislavskog blizu Moskve, gde je 1990. godine osnovan Festival nove ruske drame. Posle 2000. premešten je u Moskvu.
Festival „Eho Ljubimovke“ je nastao posle i zbog 24. februara ove godine, i održava se u Francuskoj, Izraelu, Gruziji, Kazahstanu i Estoniji kao odjek festivala u Moskvi. „Eho Ljubimovku“ su osmislili i organizovali mladi autori u izbeglišvu zato što, kako kažu, u Rusiji ne mogu da izvedu svoje drame koje nisu po ukusu i pravilima državnog sistema.
U Beogradu je „Eho Ljubimovke“ počeo juče, u Akademskom pozorištu AKUD „Branko Krsmanović“, i završiće se u nedelju.
Izabrano je šest drama ruskih pisaca i jednog beloruskog. Sve su napisane posle 24. februara ove godine, i sve su o običnom, malom čoveku u ratu. Festival je nekomercijalnog tipa, i nema budžeta, ulaz je besplatan.
„Pozorište ’Branko Krsmanović’ nam je dalo prostor, studenti Filološkog fakulteta su prevodili tekstove, profesor Ivan Medenica nam je pružio veliku podršku, a mi ostali smo imali želju da ispričamo šta osećamo“, kaže rediteljka Nataša Radulović, organizatorka festivala.
„Namera festivala je da umetnost da glas svim onim ljudima i stvaraocima koji se ne slažu sa aktuelnom političkom situacijom u Rusiji“, kaže Ana Makejeva rediteljka i producentkinja festivala. „Važno je da umetnost bude prostor slobode, pa je ovaj festival korak u komunikaciji između svih onih ljudi koji smatraju da umetnost može da menja svet.“
Festival je otvoren čitanjem dramskog teksta Crime Asje Vološine u režiji Anastasije Patlaj, a slede ga sledeći: Ment – otimač Božića (tekst Petar Tancov, režija Nju Simakina), Nepoznati vojnik (tekst Artjom Maternal, režija Darja Darinska), Pesme onih koji padaju u liftu (kolektivni autor, reditelj Evgenije Marder), Ražnjići (tekst Pavel Prjaško, režija Nataša Radulović), Vanja je živ (Natalija Lizorkina, režija Anja Makejeva). Performans U tegli. Glasovi iz Rusije režirala je Anastasija Petle.
Dramaturškinja Serafima Orlova, koja će održati jednu od dve radionice, kaže da je važno „posmatrati razvoj jezika u kriznim vremenima i obratiti pažnju na to kako trauma utiče na umetnički izraz u našim kulturama, koje barijere i zabrane prevazilaze umetnici u Srbiji, a koje u Rusiji“.
Juče je održan Okrugli sto „Jezik autora i pozorišta u vremenu velikih preokreta: pravo na izražavanje“ u kome su učestvovali profesor Ivan Medenica, Jana Maričić, Iva Lalić, Anastasija Patlaj, Nju Simakina, Serafima Orlova i Nataša Radulović.
Prva dva dana u „Krsmancu“ je .bilo krcato i ljudi i emocija. Sve je prošlo mirno, bez onih koji misle drugačije. Očekuje se da će tako biti i sutra.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Predsednik najavio „dobre vesti“, žalio za izgubljenom investicijom u Generalštab i poručio da Tužilaštvo za organizovani kriminal ima preveliku moć

Jedan službenik srpskog državnog preduzeća namenske industrije navodno je stradao na ulici u Moskvi pre mesec dana. Srpske službe od ruskih zasad nisu dobile nikakve informacije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će lično podneti krivične prijave protiv svih koji su učestvovali „u hajci za uništenje“ investicije u Generalštab. Istakao da su Srbi majstori „propuštenih prilika“ i pomenuo komšiju i crkavanje krave

Govoreći o Ćacilendu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će lično pokušati da zamoli okupljene da se povuku i oslobode saobraćajnice, uz napomenu da nije siguran da li će njegov apel biti prihvaćen
Leks specijalis ostaje na snazi, što znači da režim ništa ne sprečava da umesto Džareda Kušnera pronađe drugog investitora i sruši Generalštab. Da li će leks specijalis za Generalštab poslužiti kao što je poslužio Leks Tenis, koji je odabranim investitorima omogućio unosne zakupe poljoprivrednog zemljišta
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve