img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na licu mesta

Evroprajd: Ako se Parada ponosa zabrani, pretvoriće se u protest

08. септембар 2022, 09:11 Filip Mirilović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Živeti kao sav normalan svet: Prajd Info centar u Beogradu
Copied

Homofobi, režimski agitatori, desničari i ostali “tradicionalisti”, okomili su se, uz blagoslov crkve, na dvočasovnu šetnju onih koji su u balkanskom društvu primorani da se uvek nanovo pitaju “zašto su manje vredni”. Slobodna šetnja gradom za njih je san o nekim pravednijim vremenima

Od besede episkopa bačkog Nikanora u kojoj poziva “zaštitnike” tradicionalnih vrednosti da se suprostave Europrajdu, preko molbi državnog vrha organizatorima da ga otkažu, do predloga Ministra policije Aleksandra Vulina da događaj treba zabraniti, uzavrela atmosfera je kulminirala kada se Patrijarh Porfirije u ime Srpske pravoslavne crkve složio da Evroprajd u Beogradu ne treba da se održi.

Šta će se desiti 17. septembra, za kada je zakazana Parada ponosa, i dalje je neizvesno, ali će do neke vrste okupljanja domaćih i stranih učesnika Prajda na ulicama Beograda sigurno doći.

Za isti dan su i desničari, iliti “zaštitnici” porodice i srpskih vrednosti, zakali skup u duhu Litije za spas Srbije pod barjacima pravoslavlja. Lider Dveri Boško Obradović govori o 100.000 ljudi koji će se tog dana sjatiti u Beograd da odbrane Srbiju od zapadnjačke devijantne iskvarenosti.

I prethodno za 10. septembar zakazana promocija pitomaca Vojne akedemije je pomerena baš na 17. septembar.

To liči na scenario za savršenu oluju: istovremeno na ulicama Beograd i pripadici LGBT+ zajednice sa onima koji podržavaju njihovu borbu za ravnopravnost, i pravoslavni desničari svih fela i boja koji bi da ih ukinu, i pitomci Vojne akademije, a nad svima u niskom letu migovi probijaju zvučni zid. Zvuči i kao savršeni izgvor da se onda sve đuture zabrani. Osim pitomaca i migova.

Užasavanje, strah i tuga

Pripadnik LGBT+ zajednice K.M. koji živi u Beogradu, a koji je želeo da ostane anoniman upravo zbog društva takvog kakvo jeste, kaže za portal “Vremena” kaže da ga nisu iznenadile izjave patrijarha Porfirija, ali “žali svaki put kada čuje” crkvene verodostojnike. Dodaje da je crkva ovako pozicionirana oduvek, ali da se nada da će neki od budućih patrijarha reagovati “sa više ljubavi i razumevanja”, jer im, kaže, “to očigledno nedostaje”.

Objašnjava da ga nije iznenadila ni izjava Ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina, ali da ona “unosi pometnju i strah da učesnici parade neće biti zaštićeni”.

“Ono što me dodatno užasava je količina liberalne homofobije onih koji se smatraju borcima za ljudska prava, poput Gordane Čomić” objašnjava K.M. i dodaje da su sve te izjave “da, ali” vrlo štetne.

Na pitanje kako on kao pripadnik LGBT+ zajednice gleda na preporuke organizatora Prajda da se učesnici van samog događaja ne drže za ruke, niti nose oznake prava za koja se bore, sagovornik portala “Vremena” kaže da je “tužan zbog toga”, ali da je to “razumno”, jer se “nismo pomakli sa iste tačke već dvadeset godina”, pa su ovakve preporuke “neophodne pred svaki Prajd”.

“Otvorio se ogroman prostor desničarima, danas je gej parada, a sutra će biti abortus ili nešto treće”, završava razgovor jedan građanin Srbije koji čeka neka bolja vremena da može javno da govori pod svojim imenom, a da sutra ne trpi posledice zbog toga.

Nema povlačenja

Na izlogu Prajd Info centra u ulici Kralja Milana u Beogradu ponovo su u utorak osvanule nalepnice protiv “sodomije”, kako bi to rekli članovi ekstremno-desničarske organizacije Carostavnik koji ih sve češće lepe širom grada kako se približava 17. septembar.

Koordinatorka Prajd Info centra Dušanka Tomašević kaže za portal “Vremena” da joj se svaki put kada neko kaže da neće biti šetnje pojavi “znak pitanja pred očima”. “Zašto ja nisam jednaka sa drugim ljudima koji održavaju prijavljene i neprijavljene skupove i na koji način sam ja to manje vredna”, pita se iznova i iznova.

Dodaje da je od 365 dana u godini  to šetnja koja traje samo dva sata

Kaže da su ove najave o zabranama navele ljude da “dođu u još većem broju, da se pridruže i da budu solidarni”. Mada, dodaje, svakako su dovele i do toga da se “ljudi više uplaše”.

“Ako zabrane održavanje događaja, onda to više neće biti Prajd, već protest”, zaključuje sagovornica.

Određene spekulacije o održavanju protesta u već postoje, ukoliko se najave o zabrani zaista realizuju.

 

Čitaje dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

evroprajd 2022. evroprajd Prajd info centar gordana čomić dušanka tomašević prajd vojni pitomci evroprajd Boško Obradović LGBT zajednica srbija Patrijarh Porfirije 17. septembar 2022. europrajd 2022. homofobija srbija europrajd parada ponosa beograd 2022. parada ponosa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure