img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evrointegracije

EU fondovi: Koje uslove Srbija sada mora da ispuni da dobije novac

09. novembar 2023, 12:03 B.G.
Foto: AP Photo/Virginia Mayo
Copied

Za razliku od IPA fondova, kada je novac davan unapred i Unija se nadala rezultatima, sada je ovaj fond drugačije postavljen - svaka vlada napravi svoju reformsku agendu koju treba da preduzme u četvorogodišnjem periodu

Plan za ekonomski rast u zemljama Zapadnog Balkana, vredan šest milijardi evra za period 2024 – 2027. godina, je „nagrada za sprovedene reforme“, navode u Generalnom direktoratu za politiku proširenja (DG NEAR), ali za pojedine strane, kao što su Srbija i Kosovo, biće preduslova u vidu napretka u procesu normalizacije.

Evropska komisija usvojila je u sredu, uz izveštaje o napretku država u procesu evrointegracija, i plan koji sadrži niz predloga za integraciju zemalja regiona u različite programe EU i pre formalnog članstva u Uniji.

Radi se o finansijskom instrumentu koji predviđa dve milijardi evra bespovratne pomoći i četiri milijarde u vidu povoljnih kredita ili kapitalnih ulaganja.

Četiri stuba

Plan rasta za Zapadni Balkan ima četiri stuba sa ciljem jačanja ekonomske integracije na jedinstvenom tržištu EU, potom jačanje integracije unutar regiona kroz zajedničko regionalno tržište, ubrzanje osnovnih reformi i povećanje finansijske pomoći za podršku reformama, u kojima je i pomenuti finansijski deo vredan šest milijardi.

Za razliku od IPA fondova, kada je novac davan unapred i Unija se nadala rezultatima, sada je ovaj fond drugačije postavljen – svaka vlada napravi svoju reformsku agendu koju treba da preduzme u četvorogodišnjem periodu, koliko traje plan.

U tom vremenskom periodu od četiri godine za reformsku agendu, potrebno je potom detaljnije razraditi reforme koje će preduzeti u periodu od šest meseci, godinu dana, dodaju u Generalnom direktoratu za politiku proširenja (DG NEAR).

Kada se ispuni reforma, novac se isplaćuje na šest meseci u nacionalni budžet, ističu u DG NEAR i navode da je sistem Plana rasta „reforma – nagrada“.

Posebni preduslovi

U DG NEAR objašnjavaju da postoje i posebni preduslovi za isplatu novca kada je reč o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, jer se očekuje napredak u normalizaciji odnosa i primena svih postignutih dogovora.

Ukoliko strana A blokira napredak u primeni dogovora, neće dobiti novac, dok će podršku dobiti strana B, objašnjavaju.

Slična situacija i sličan uslov je za pristup jedinstvenom tržištu. Ako neko blokira saradnju u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta, opstruira je i nije tome predan, neće dobiti pristup jedistvenom tržištu EU, dodaje se.

„Blokirate samo sebe, nikoga drugog2, preciziraju u DG i ukazuju da su „stekli utisak“ da su Beograd i Priština nedavno tokom posete predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen jasno informisane o tome.

Namera je da prve isplate počnu sledeće godine u ovom periodu, ali ono što se mora učiniti pre toga je da se Savet EU i Evropski parlament saglase o ovom predlogu Evropske komisije.

„Želimo da proces bude završen na proleće, kako ne bismo ušli u jaz zbog izbora u Evropskom parlamentu. Ako se reforme ne ispune, novac će biti izgubljen“, navode u DG NEAR i dodaje da ako se novac u slučaju ispunjenja reformi uplaćuje kao budžetska podrška.

Još se deli

Još se vode razgovore koliko će koja zemlja u regionu dobiti novca, dodaju u DG NEAR i objašnjavaju da će tri milijarde evra ići u investicioni fond koji podrazumeva ako imate dobre projekte, novac će biti dostupan.

Ostale tri milijarde biće podeljene kao budžetska podrška između zemalja, ali se još vode razgovori o detaljima.

Uz Plan rasta za Zapadni Balkan, zemljama ostaju na raspolaganju i IPA fondovi.

U slučaju da zemlja dobije prvu ratu novca, „nagrade“, a potom nazaduje u reformama, naredna rata neće biti isplaćena.

Novac neće „otići iz regiona“ ako nijedna od država ne ispuni uslove iz reformske agende, već će suma od tri milijarde za budžetsku podršku otići u deo novca za investicije, onih preostalih tri milijarde.

Sedam prioritetnih akcija

Dokument navodi da prvi stubu na kojem se zasniva Plan rasta, jača ekonomske integracije na jedinstvenom tržištu EU, koja podrazumeva sedam prioritetnih akcija – slobodno kretanje roba, usluga i radnika, pristup jedistvenom tržištu plaćanja evrom (SEPA), olakšice kada je reč o drumskom transportu, integracija i dekarbonizacija energetskog tržišta, jedinstveno digitalno tržište i integracija u lance industrijskog snabdevanja.

Primenom ovih predloga povećaće se sloboda kretanja roba, radnika i usluga među zemljama regiona, ali i sa zemljama EU.

Kao primer navodi se i uspostavljanje „zelenih linija“ na graničnim prelazima, gde roba brže prolazi uz bržu carinsku proceduru.

Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da u potpunosti učestvuju u relevantnim programima EU, a posebno u programu jedinstvenog tržišta, fiskalnom i carinskom programu, evropskom digitalnom programu i programu Horizont Evropa, navodi se u dokumentu.

Zemlje regiona, paralelno sa približavanjem EU, navodi se u dokumentu, treba da pojačaju međusobnu saradnju i ostvare ciljeve zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da ubrzaju reforme koje se tiču vladavine prava.

Za neke zemlje, kao što su Bosna i Hercegovina, odnosno Albanija, pažnja se mora obratiti na migracije, jer u BIH skoro pet odsto građana godišnje napusti tu državu.

Cilj Plana je da se obezbedi rast ekonomija u regionu od sedam odsto godišnje.

B.G./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

EU EU fondovi Evrointegracije Srbija Zapadni Balkan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Droga za silovanje

24.jun 2025. M. L. J.

Misteriozni ubodi iglom: Šta treba znati o nokaut kapima

Čak 145 ljudi širom Francuske prijavilo je ubadanja medicinskim iglama tokom proslave Svetskog dana muzike. Francuska policija je uhapsila dvanaest osumnjičenih. Šta se ubrizgava žrtvama i kako se zaštititi

Analiza

24.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Ko ima važnija posla u subotu?

Ovo je nedelja „Vidovdanskog protesta“ na koji u subotu, 28. juna, pozivaju studenti. Da se vidi „ko je Lazar, a ko Murat“, što reče jedna studentkinja

Evropska unija

23.jun 2025. B. B.

Bojan Klačar: Građani ne prepoznaju ličnu korist od pristupanja Srbije Evropskoj uniji

„Više od 60 odsto građana vidi korist države od pristupanja EU, ali manje od 50 odsto građana shvata ličnu korist koju bi imali“, rekao je direktor CESID-a Bojan Klačar

Silovanje

23.jun 2025. Jelena Zorić, Gordana Andrić/BIRN

Istraživanje BIRN-a: Dvostruka trauma silovanja

U Srbiji samo polovina prijava za silovanje dovede do optužnice. 
Put do optužnice, a kasnije suđenja i presude, za žrtve je dug i težak, često gotovo traumatičan kao sam seksualni napad

Rat u Ukrajini

Ukrajina, Rusija i Srbija

23.jun 2025. K. S.

Moskva: Srbi su svesni da prave oružje koje ubija Ruse

Posle informacije da srpska preduzeća snabdevaju Ukrajince municijom na frontu, ruska obaveštajna služba sada javlja da su Ukrajinci veoma zahvalni na tome

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure