
Majdanpek
Rudnik radi, a građani u mraku: Majdanpek treći dan bez struje
Građani Majdanpeka su već tri dana bez struje, grejanja, mobilne mreže i interneta. Rešenje se nazire, ali samo privremeno
Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su danas oštru rezoluciju o Srbiji u kojoj se preporučuje da se nova pregovaračka poglavlja otvore tek kada se Srbija uskladi sa sankcijama protiv Rusije i sprovede reforme vladavine prava. Po prvi put se eksplicitno navodi i da rešenje krize između Beograda i Prištine treba da se „zasniva na međusobnom priznanju“
Na plenarnoj sednici u Strazburu sa 523 glasa „za“ i 78 „protiv“ poslanici Evropskog parlamenta izglasali su rezoluciju o Srbiji, javlja portal European Western Balkans (EWB). U EP „snažno žale“ zbog činjenice da se Srbija još uvek nije uskladila sa sankcijama EU protiv Moskve nakon ruske invazije na Ukrajinu. Oni pozivaju novu srpsku Vladu da „nedvosmisleno“ pokaže privrženost evropskim vrednostima i da se hitno uskladi sa odlukama i pozicijama EU u spoljnoj i bezbednosnoj politici, uključujući i sankcije Rusiji i Belorusiji.
Između ostalog se preporučuje da se dalja pregovaračka poglavlja sa Srbijom otvore tek kada bude preduzela neophodne mere za usklađivanje sa spoljnopolitičkom pozicijom EU, ali i reformiše oblast vladavine prava. Osim toga, Srbija se poziva i da preispita svoje odnose sa Rusijom u oblasti vojne saradnje i posebno se kao problematičan izdvaja „Regionalni humanitarni centar“ u Nišu kao i formiranje rusko-srpske radne grupe za borbu protiv „obojenih revolucija“, čiji svrha i ciljevi ostaju nejasni.
Osim bliskih odnosa sa Kinom i Rusijom, poslanici Evropskog parlamenta konstatovali su da je vidljivost procesa evropskih integracija „veoma ograničena“. Zato su pozvali zvanični Beograd, ali i evropske institucije i države članice da sprovode „aktivniju i delotvorniju strategiju komunikacije o prednostima proširenja EU“ i finansijskoj podršci koja ide uz članstvo u Uniji.
Međusobno priznanje Srbije i Kosova
U dokumentu se po prvi put navodi da je međusobno priznanje Srbije i Kosova rešenje za dijalog Beograda i Prištine.
Deo rečenice u rezoluciji u kojoj se nalazi poziv Srbiji i Kosovu da postignu sporazum o normalizaciji odnosa “zasnovan na međusobnom priznanju”, dodat je preko amandmana koji je podneo poslanik Evropske narodne partije Lukas Mandl.
Kriminal i korupcija
Kako piše EWB, poslanici EP su ponovili svoju zabrinutost zbog ograničenog napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i zbog nekoliko korupcionaških skandala visokog profila koji ukazuju na verovatne veze između državnih zvaničnika i organizovanog kriminala. Pozivaju Srbiju da intenzivira napore za efikasno rešavanje ovih pitanja, a zvanilnike da se uzdrže od komentarisanja tekućih istraga i suđenja i vrše pritisak na pravosuđe.
Rezolucija poimence nabraja sve one slučajeve koji godinama muče i srpsku javnost, poput Krušika, Jovanjice, Telekoma Srbije. Pozivaju se vlasti u Srbiji i da istraže i krivično gone sve navodne veze vrha države sa kriminalnom grupom Veljka Belivuka, a izražava se zabrinutost zbog nedavnih navoda da je Darko Šarić iz srpskog zatvora vodio međunarodnu kriminalnu grupu.
Izborni uslovi nejednaki
U delu koji se odnosi na izborni proces u Srbiji poslanici EP pozdravljaju izlaznost birača na izborima 3. aprila i povratak pluralističkom Parlamentu. EP žali, međutim, zbog zloupotreba javnih funkcija članova vladajuće stranke, što vide kao „trajni problem tokom cele kampanje“.
Osuđuju se napadi na pripadnike opozicije, novinare, članove OCD i različitih misija za praćenje izbora, kao i drugi incidenti koji su narušili integritet izbornog procesa, piše EWB.
Za poslanike u EP odsustvo proaktivnije uloge Republičke izborne komisije (RIK) i Gradske izborne komisije (GIK) u utvrđivanju i saopštavanju izbornih rezultata, moglo bi da prouzrokuje pogoršanje poverenja građana u nezavisnost izborne administracije.
Evropski parlament osuđuje i ograničavanje slobode i nezavisnosti i zloupotrebu medija vladajuće većine zarad sticanja nepoštene političke prednosti i napada na političke protivnike, kao i zarad širenje dezinformacija. Primećena je zloupotreba javnog novca za sticanje vlasništva nad medijima, što poslanici EP smatraju jednim od glavnih mehanizama za zarobljavanje medija u Srbiji.
Poslanici EP osudili su i sve veće prisustvo osuđenih ratnih zločinaca u medijskom prostoru koji se koristi za širenje mržnje i netrpeljivosti prema nacionalnim manjinama u Srbiji, spominjući primere ratnih zločinaca poput Veselina Šljivančanina, Dragoljuba Ojdanića i Nikole Šainovića.
S.P./European Western Balkans
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Građani Majdanpeka su već tri dana bez struje, grejanja, mobilne mreže i interneta. Rešenje se nazire, ali samo privremeno

Praznični dani iznedrili su dva nova lica debelih veza sa Srpskom naprednom strankom i još debljih dosijea. Jedan im je na Informeru pevao “na uvce”, a drugi vređao novinare nadomak Pionirskog parka

Konzervator Nenad Lajbenšperger, ličnost godine „Vremena“, priča o borbi za očuvanje Generalštaba, svim pritiscima i pretnjama, kao i tome kako je on „sa nemačkim prezimenom“ otišao u rat na Kosovo dok se neki samo busali u tobože patriotske grudi

Beograd nije stao zato što je pao sneg. Stao je zato što je još jednom postalo kristalno jasno da gradom niko ne upravlja, već da se improvizuje

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još troje funkcionera zbog navodnog falsifikovanja dokumenata i zloupotrebe položaja prilikom oduzimanja statusa kulturnog dobra zgradi Generalštaba. List Danas objavio je detalje optužnice
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve