Dok su mediji u Srbiji krcati tekstovima o izborima i kriminalu, u Hrvatskoj raspravljaju o mački koju su izbacili iz dubrovačke Sponze, i reklamiranju radnog mesta svetioničara kao posla snova
Da li znate ko je Anastazija? Ako je vaš odgovor negativan, znači da ne pratite hrvatske medije jer biste inače znali da im je, tako barem deluje iz ove naše izborne atmosfere, glavna tema sudbina ulične mačke Anastazije koja je nedavno iseljena iz jedne od najlepših palata Dubrovnika.
Dubrovčani tvrde da ima 18 godina, lepa je, i jedna je od turističkih atrakcija. Mnogi su pokušavali da je udome, ali im je ona uvek bežala i vraćala se na mesto koje je sama odabrala – trem palate Sponza, gotičko-renesansno zdanje iz 14. veka.
Tu su joj ljudi donosili hranu, zaklanjali je od nevremena kartonima i kutijama, neko vreme je živela u sanduku u palati gde se sama sklonila, da bi joj u vreme pandemije neko sazidao drvenu kućicu. Međutim, pred početak turističke sezone, tadašnja direktorka Dubrovačkih muzeja je izjavila da „vizura Dvora s mačjom kutijom jednostavno ne ide“ i, Anastazija je ostala bez smeštaja.
Potom joj je Dubrovčanin Srđan Kera napravio kućicu u istom stilu palate sa plišanim jastukom tamno crvene boje i natpisom „Anastazija“, ali je rukovodstvo muzeja tražilo da se i ta kućica ukloni.
Pozvali su se na zakon, u kome piše da nio ne sme da ošteti „jedinstvenu i istorijsku celinu“ Dubrovnika „posebno gradnjom skloništa ili naselja“. To je izazvalo burne rasprave. U onlajn anketi koju su organizovale lokalne novine, 90 odsto od 4.500 učesnika smatra je da Anastazijina kućica treba da ostane u palati.
Mačka ima svoju stranicu na Fejsbuku naslovljenu „Kneginja Anastazija“, a onlajn peticija kojom se poziva da joj se vrati kuća prikupila je gotovo 12.000 potpisa. U isto vreme, Fejsbuk stranica Dubrovačkih muzeja ocenjena je sa 1,2 i niz negativnih recenzija – sve zbog odnosa prema Anastaziji.
Foto: PixabayDa li biste živeli ovde: Sveti Ivan
Druga priča je iz Splita, tačnije sa ostrva Sveti Ivan, gde se traži svetioničar. Raspisan je konkurs za ovo izuzetno i retko radno mesto, na Jadranu ih ima tek tridesetak, ali i dobro plaćeno. Plata svetioničara je između 6.000 i 7.000 kuna, što je oko 100.000 dinara. Radi se 15 dana mesečno.
Ostrvo Sveti Ivan je prelepa ali usamljena hrid, pa bi budući svetioničar morao da nabavi sve što mu treba za tih 15 dana, a u opisu radnog mesta mu piše razno svašta: od održavanja, rukovanja svetlom i sirenom za maglu, do učestvovanja u akcijama traganja i spašavanja na moru, i pisanja dnevnika.
S.Ć./ Dnevnik.hr /BizLife
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iako su neki kolektivi odlučili da od utorka nastava u beogradskim gimnazijama ponovo krene, učenici ne odustaju od blokada. Predsednica Foruma beogradskih gimnazija Ana Dmitrijević poručuje da će profesori sutra ući u učionice – ali vrlo verovatno u prazne.
Zaposleni u RTS okupljeni u inicijativi „Naš pRoTeSt" zahtevaju hitno objavljivanje imena odgovornih urednika koji donose odluke o sadržaju programa tokom blokade zgrade. Traže i odgovor na pitanje – zašto je veći deo redakcije potpuno isključen iz rada?
Prethodnih dana na društvenim mrežama pojavio se nalog sa imenom Đura Macuta. Nalog je lažan, saopštila je Vlada, jer novi premijer Srbije nema nijedan. Da li je to za pohvalu ili za pokudu, s obzirom na njegovu političku funkciju
Lista pretnji vlasti studentima u blokadi samo se širi - krivične prijave, optužbe za nasilništvo, kršenje zakona, maltretiranje žena... Ali, ništa im se ne prima, RTS ne radi normalno, a policija ne reaguje. Da li je to dokaz nemoći države?
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!