img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Natalitet

Demografija po Milici Zavetnici: Šta to Evropa može da nauči od Srbije

05. maj 2024, 10:44 N. R.
Foto: Jadranka Ilić / Tanjug
Milica Đurđević Stamenkovski
Copied

Srbi su „uzor i nada“ za Evropljane koji su izgubili „uporišta u vrednosnim vertikalama“ kad je u pitanju porodica, smatra novopečena ministarka za brigu o porodici i demografiji Milica Đurđević Stamenkovski. Kako kaže, za oporavak demografije treba se ugledati na Mađarsku – iako je po proseku rađanja za samo 0,05 ispred Srbije

Novopečena ministarka za brigu o porodici i demografiji Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je da mnogi Evropljani u Srbima vide „uzor i nadu“ kada je u pitanju briga o porodici.

To je, pojasnila je ona u gostovanju na TV Prva, jer su ti Evropljani u svojim zemljama izgubili „uporišta u vrednosnim vertikalama“.

„Ja smatram da majka nikada ne može biti ‘roditelj jedan’, da otac ne može biti ‘roditelj dva’, da je to skrnavljenje nečega što je najsvetije za nas, jer kao što kažu – majka je biće najsličnije Bogu“, dodala je Đurđević Stamenkovski.

Dojučerašnja navodna opozicionarka čiji su Zavetnici ostali ispod cenzusa, ali se ona ipak javila na „branik otadžbine“, slaže se, pak, da joj je glavni zadatak da oporavi demografiju.

Evropa ima problem sa natalitetom

I dok Evropljani, po njoj, od Srba mogu da uče da je „majka biće nasjličnije Bogu“, ima niz država u Evropi kojima demografija ide daleko bolje nego Srbiji.

Premda, što se tiče nataliteta, maltene čitav kontinent je u problemu. Prema bazi podataka Statista, prošle godine je evropski prosek bio svega 1,5 deteta po ženi. Srbija je sa 1,53 oko tog inače tužnog proseka.

Preko granice prostog biološkog opstanka se deca rađaju samo na Farskim ostrvima (2,71 deteta po ženi) i u Monaku (2,08), mada te mikro-države teško da su reper za ostale.

Među većim državama, neki uzori bi se mogli tražiti u Moldaviji (1,80), Francuskoj (1,79), Irskoj (1,76), Rumuniji (1,75), Danskoj (1,72) ili Češkoj (1,70).

Zapadni Balkan u proseku stoji još rđavije od Srbije. Prema Statisti, koja je objavila delimične statistike za prošlu godinu, veću stopu rađanja od Srbije beleži samo Crna Gora (1,67), dok se manje dece rađa u Severnoj Makedoniji (1,38), Albaniji (1,37) i BiH (1,34).

Mađarska kao uzor za 0,05 bolja od Srbije

Te države, baš kao i Srbiju, mori i masovno odseljavanje ljudi. Tako Nemačka, koja ima istu stopu rađanja kao Srbija, demografski stoji bitno bolje i njeno stanovništvo zapravo raste na talasu useljavanja.

Nedavno je i Frankfurter algemajne cajtung pisao da Srbija i komšijske zemlje nikako neće moći da reše problem demografije bez masovnog useljavanja.

Ali, nova ministarka Đurđević Stamenkovski bi, kaže, da se ugleda na Mađarsku koja stoji jedva nešto bolje od Srbije (1,58), a čiji je premijer Viktor Orban notorni protivnik doseljavanja.

Rezultati tek za desetak godina

„Ne postoji neko jednostavno rešenje kako povećati natalitet u Srbiji, nije stvar samo u materijalnim podsticajima. Važno je da kao društvo, ali i kao država i predstavnici institucija stvorimo jedan ambijent u kome će biti poželjno da se deca rađaju, u kome će se roditelji ohrabriti ukoliko žele da dobiju treće, četvrto ili peto dete“, rekla je šefica Zavetnika.

Ona je na kraju rekla da se bavi specifičnim poslom. Naime, plodovi njenog rada videće se tek kroz desetak godina. A ko zna gde će Milica Đurđević Stamenkovski biti tada.

Njeni novi partneri u vlasti, naprednjaci, Srbijom vladaju punih dvanaest godina. Za to vreme, naroda je sve manje i manje.

Tagovi:

demografija Srbija Milica Đurđević Stamenkovski Natalitet
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skupljanje potpisa na Terazijama

Potpisi za studente

29.decembar 2025. K. S.

Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Supština Srbije, jelke

Novogodišnji Ćacilend

29.decembar 2025. K. S.

Udarnički preobražaj: Kako Ćacilend postaje novogodišnji vašar

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Železnička stanica u Novom Sadu, nadstrešnica

Pad nadstrešnice

29.decembar 2025. K. S.

Žalba novosadskog tužilaštva na presude u slučaju nadstrešnice

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Ćacilend

Nakon devet meseci

29.decembar 2025. A. I.

Demontaža Ćacilenda: Okončana okupacija, slobodan prolaz pored Skupštine

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi

29.decembar 2025. M. L. J.

Objavljen link za podršku studentima: Dijaspora može da se potpiše u naredna 24 sata

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure