

Evropska unija
Šef delegacije EU: Pravosudni zakoni podrivaju poverenje u nezavisnost sudstva
Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva




Srbi su „uzor i nada“ za Evropljane koji su izgubili „uporišta u vrednosnim vertikalama“ kad je u pitanju porodica, smatra novopečena ministarka za brigu o porodici i demografiji Milica Đurđević Stamenkovski. Kako kaže, za oporavak demografije treba se ugledati na Mađarsku – iako je po proseku rađanja za samo 0,05 ispred Srbije
Novopečena ministarka za brigu o porodici i demografiji Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je da mnogi Evropljani u Srbima vide „uzor i nadu“ kada je u pitanju briga o porodici.
To je, pojasnila je ona u gostovanju na TV Prva, jer su ti Evropljani u svojim zemljama izgubili „uporišta u vrednosnim vertikalama“.
„Ja smatram da majka nikada ne može biti ‘roditelj jedan’, da otac ne može biti ‘roditelj dva’, da je to skrnavljenje nečega što je najsvetije za nas, jer kao što kažu – majka je biće najsličnije Bogu“, dodala je Đurđević Stamenkovski.
Dojučerašnja navodna opozicionarka čiji su Zavetnici ostali ispod cenzusa, ali se ona ipak javila na „branik otadžbine“, slaže se, pak, da joj je glavni zadatak da oporavi demografiju.
Evropa ima problem sa natalitetom
I dok Evropljani, po njoj, od Srba mogu da uče da je „majka biće nasjličnije Bogu“, ima niz država u Evropi kojima demografija ide daleko bolje nego Srbiji.
Premda, što se tiče nataliteta, maltene čitav kontinent je u problemu. Prema bazi podataka Statista, prošle godine je evropski prosek bio svega 1,5 deteta po ženi. Srbija je sa 1,53 oko tog inače tužnog proseka.
Preko granice prostog biološkog opstanka se deca rađaju samo na Farskim ostrvima (2,71 deteta po ženi) i u Monaku (2,08), mada te mikro-države teško da su reper za ostale.
Među većim državama, neki uzori bi se mogli tražiti u Moldaviji (1,80), Francuskoj (1,79), Irskoj (1,76), Rumuniji (1,75), Danskoj (1,72) ili Češkoj (1,70).
Zapadni Balkan u proseku stoji još rđavije od Srbije. Prema Statisti, koja je objavila delimične statistike za prošlu godinu, veću stopu rađanja od Srbije beleži samo Crna Gora (1,67), dok se manje dece rađa u Severnoj Makedoniji (1,38), Albaniji (1,37) i BiH (1,34).
Mađarska kao uzor za 0,05 bolja od Srbije
Te države, baš kao i Srbiju, mori i masovno odseljavanje ljudi. Tako Nemačka, koja ima istu stopu rađanja kao Srbija, demografski stoji bitno bolje i njeno stanovništvo zapravo raste na talasu useljavanja.
Nedavno je i Frankfurter algemajne cajtung pisao da Srbija i komšijske zemlje nikako neće moći da reše problem demografije bez masovnog useljavanja.
Ali, nova ministarka Đurđević Stamenkovski bi, kaže, da se ugleda na Mađarsku koja stoji jedva nešto bolje od Srbije (1,58), a čiji je premijer Viktor Orban notorni protivnik doseljavanja.
Rezultati tek za desetak godina
„Ne postoji neko jednostavno rešenje kako povećati natalitet u Srbiji, nije stvar samo u materijalnim podsticajima. Važno je da kao društvo, ali i kao država i predstavnici institucija stvorimo jedan ambijent u kome će biti poželjno da se deca rađaju, u kome će se roditelji ohrabriti ukoliko žele da dobiju treće, četvrto ili peto dete“, rekla je šefica Zavetnika.
Ona je na kraju rekla da se bavi specifičnim poslom. Naime, plodovi njenog rada videće se tek kroz desetak godina. A ko zna gde će Milica Đurđević Stamenkovski biti tada.
Njeni novi partneri u vlasti, naprednjaci, Srbijom vladaju punih dvanaest godina. Za to vreme, naroda je sve manje i manje.


Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva


Za 16. februar u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu najavljena je Svečana akademija, a kao jedan od učesnika najavljen je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Zborovi Novog Sada najavili okupljanje ispred SNP


„Upravni odbor RTS-a prihvatio je prilikom otvaranja prijava kandidaturu Manje Grčić iako ona nije imala potvrdu da diploma koju je podnela na konkurs nosi 240 ESPB bodova, a nije ni nostrifikovana“, tvrdi Slađana Ivančević, protivkandidatkinja Manje Grčić za generalnu direktorku Javnog servisa


Upravni odbor RTS-a izabrao је Manju Grčić za generalnu direktorku javnog servisa


Sudbonosni planovi „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“, kojim bi Aleksandar Vučić trebalo da najavi svoju kandidaturu za premijera, izgleda da se pišu uz pomoć ChatGPT-a. Barem tako tvrdi predsednik države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve