
Novi broj „Vremena“
Kosovski Srbi kao žetoni Kurtija i Vučića
I Vučić i Kurti bave se Srbima na Kosovu samo kada imaju sopstvene političke probleme pa pokušavaju da skrenu pažnju, kaže za „Vreme“ novinarka Ana Marija Ivković
Srbi su „uzor i nada“ za Evropljane koji su izgubili „uporišta u vrednosnim vertikalama“ kad je u pitanju porodica, smatra novopečena ministarka za brigu o porodici i demografiji Milica Đurđević Stamenkovski. Kako kaže, za oporavak demografije treba se ugledati na Mađarsku – iako je po proseku rađanja za samo 0,05 ispred Srbije
Novopečena ministarka za brigu o porodici i demografiji Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je da mnogi Evropljani u Srbima vide „uzor i nadu“ kada je u pitanju briga o porodici.
To je, pojasnila je ona u gostovanju na TV Prva, jer su ti Evropljani u svojim zemljama izgubili „uporišta u vrednosnim vertikalama“.
„Ja smatram da majka nikada ne može biti ‘roditelj jedan’, da otac ne može biti ‘roditelj dva’, da je to skrnavljenje nečega što je najsvetije za nas, jer kao što kažu – majka je biće najsličnije Bogu“, dodala je Đurđević Stamenkovski.
Dojučerašnja navodna opozicionarka čiji su Zavetnici ostali ispod cenzusa, ali se ona ipak javila na „branik otadžbine“, slaže se, pak, da joj je glavni zadatak da oporavi demografiju.
Evropa ima problem sa natalitetom
I dok Evropljani, po njoj, od Srba mogu da uče da je „majka biće nasjličnije Bogu“, ima niz država u Evropi kojima demografija ide daleko bolje nego Srbiji.
Premda, što se tiče nataliteta, maltene čitav kontinent je u problemu. Prema bazi podataka Statista, prošle godine je evropski prosek bio svega 1,5 deteta po ženi. Srbija je sa 1,53 oko tog inače tužnog proseka.
Preko granice prostog biološkog opstanka se deca rađaju samo na Farskim ostrvima (2,71 deteta po ženi) i u Monaku (2,08), mada te mikro-države teško da su reper za ostale.
Među većim državama, neki uzori bi se mogli tražiti u Moldaviji (1,80), Francuskoj (1,79), Irskoj (1,76), Rumuniji (1,75), Danskoj (1,72) ili Češkoj (1,70).
Zapadni Balkan u proseku stoji još rđavije od Srbije. Prema Statisti, koja je objavila delimične statistike za prošlu godinu, veću stopu rađanja od Srbije beleži samo Crna Gora (1,67), dok se manje dece rađa u Severnoj Makedoniji (1,38), Albaniji (1,37) i BiH (1,34).
Mađarska kao uzor za 0,05 bolja od Srbije
Te države, baš kao i Srbiju, mori i masovno odseljavanje ljudi. Tako Nemačka, koja ima istu stopu rađanja kao Srbija, demografski stoji bitno bolje i njeno stanovništvo zapravo raste na talasu useljavanja.
Nedavno je i Frankfurter algemajne cajtung pisao da Srbija i komšijske zemlje nikako neće moći da reše problem demografije bez masovnog useljavanja.
Ali, nova ministarka Đurđević Stamenkovski bi, kaže, da se ugleda na Mađarsku koja stoji jedva nešto bolje od Srbije (1,58), a čiji je premijer Viktor Orban notorni protivnik doseljavanja.
Rezultati tek za desetak godina
„Ne postoji neko jednostavno rešenje kako povećati natalitet u Srbiji, nije stvar samo u materijalnim podsticajima. Važno je da kao društvo, ali i kao država i predstavnici institucija stvorimo jedan ambijent u kome će biti poželjno da se deca rađaju, u kome će se roditelji ohrabriti ukoliko žele da dobiju treće, četvrto ili peto dete“, rekla je šefica Zavetnika.
Ona je na kraju rekla da se bavi specifičnim poslom. Naime, plodovi njenog rada videće se tek kroz desetak godina. A ko zna gde će Milica Đurđević Stamenkovski biti tada.
Njeni novi partneri u vlasti, naprednjaci, Srbijom vladaju punih dvanaest godina. Za to vreme, naroda je sve manje i manje.
I Vučić i Kurti bave se Srbima na Kosovu samo kada imaju sopstvene političke probleme pa pokušavaju da skrenu pažnju, kaže za „Vreme“ novinarka Ana Marija Ivković
Studenti u blokadi fakulteta u Novom Sadu objavili su da će se protest koji su najavili za petak održati kod univerzitetskog kampusa
Od sastanka sa Vladimirom Putinom do najave letećih automobila, poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini možda je i zanimljivija nego što se očekivalo
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u Pekingu, prema sopstvenim tvrdnjama, imao „niz sastanaka sa zvaničnicima i predstavnicima kompanija“ tokom kojih mu je ponovo proradila mašta
Kako plenumi funkcionišu kada je reč o o sastavljanju studentske liste? O tome za novi broj „Vremena“ govori profesorka na novosadskom Filozofskom fakultetu Jelena Kleut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve