img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spoljna politika

Da li se Srbija i Hrvatska spremaju za fiktivni rat?

06. septembar 2024, 10:40 M.J.
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana Foto: Predsedništvo Srbije
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana
Copied

Za svega nekoliko dana, Emanuel Makron i Aleksandar Vučić su dogovorili kupovinu borbenih aviona „Rafal“ za ratno vazduhoplovstvo Srbije. U međuvremenu, SAD su Hrvatskoj odobrile nabavku sofisticiranog raketnog sistema HIMARS. Da li trka u naoružanju dveju država sluti na pripreme za rat

U Srbiji se nakon posete francuskog predsednika Emanuela Makrona, nemačkog kancelara Olafa Šolca i direktora BIA-e ukazuju na suptilni zaokret srpske spoljne politike ka zapadnoje strani.

Susedna Hrvatska ne zaostaje. Paralelno sa nabavkom oružja, Hrvatska vraća obavezni vojni rok od Nove godine, dok je u Srbiji ta tema nekoliko puta pokretana u javnosti, pa ipak skidana sa dnevnog reda, piše Glas Amerike.

Neće biti rata, ulaganja u bezbednost su normalna

Da ovi potezi, iako nose izvesna upozorenja, ne znače nužno pripreme za ratno stanje, već ulaganja u bezbednost države, smatra izvršni direktor Saveta za strateške politike i oficir u penziji Nikola Lunić.

„Svet je definitivno u „geopolitičkoj histeriji“, a Evropa je izašla iz posleratnog perioda i sada je u predratnom stanju. Mnogi evropski lideri su upozorili svoje građane da se spremaju za rat. U takvoj situaciji, pogrešno bi bilo da se to ignoriše i da se zatvaraju oči pred aktuelnim bezbednosnim pretnjama”, kaže Lunić.

Iako tvrdi da je svaka vest o naružavanju generalno „zloslutna“, Lunić ocenjuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema potencijal za ratni sukob, kao i da su „u neposrednoj ratnoj opasnosti veća izdvajanja za vojni bužet sasvim normalna“.

Smatra da bi Srbija trebalo da preispita svoju „neodrživu“ vojnu neutralnost i uskladi svoja strateška i doktrinarna dokumenta sa vitalnim interesima.

Zaokret Srbije ka Zapadu

Oglasio se i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil, koji tvrdi da Srbija počinje da donosi važne strateške odluke koje neće biti promenjene situacijom na terenu na Kosovu.

Dodao je da je rudarenje litijuma sa Nemačkom „ispravan put“.

„Jedna od tih odluka se odnosi na kupovinu ovih borbenih aviona, ‘rafala’. Ono što Srbija radi nije samo kupovina aviona, već kupovina odnosa sa vazduhoplovnim snagama NATO-a“, izjavio je Hil, piše 021.

Ambasador je kazao da je tokom posete predsednika Francuske Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca napravljen jasan orijentacioni pomak i da bi SAD volele da vide da Srbija tim putem nastavi.

Govoreći o poseti predsednika Makrona Beogradu i potpisanim sporazumima, analitičarka i osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da taj događaj predstavlja zaokret Srbije prema Zapadu“, piše Glas Amerike.

„Poseta Makrona, pre toga pomoćnika generalnog sekretara NATO-a i nemačkog kancelara Olafa Šolca je zaokruživanje zapadne strategije prema Balkanu u fazi kada je konfrontacija sa Istokom opasna i kada se Balkan želi staviti pod kontrolu pre svega bezbednosno, posebno u narednih 70 dana do održavanja izbora u SAD“.

Balkan je bezbednosno prioritet, smatra ona, a posebno posle početka rata u Ukrajini i posebno posle incidenta u Banjskoj na Kosovu, što su „bile prekretnice u odnosu na to kako tretiraju Srbiju – kroz kritike, ali i kroz nastojanje da se ona sve više uvuče u zapadnu bezbednosnu sferu“.

Litijum u zamenu za borbene avione

Tonino Picula, nekadašnji šef hrvatske diplomatije i evroposlanik u četvrtom mandatu iz hrvatske opozione Socijaldemokratske partije, kaže za Glas Amerike da bi se „moglo zaključiti da Vučić litijumom – projektom navodno teškim 2,4 milijarde evra – kupuje ‘Rafale’ vrijedne 2,7 milijarde evra“.

Vreme će pokazati da li „jednodimenzionalna politika EU prema Zapadnom Balkanu i Makronov dolazak u Beograd znače i svojevrsnu ‘moždanu smrt’ politike proširenja EU na ovo područje, temeljene na složenim kopenhaškim kriterijumima“, zaključuje Tonino Picula.

Predratno stanje i u Hrvatskoj

O fiktivnom ratu govorio je i predsednik Hrvatske Zoran Milanović, koji smatra da se vlast u Srbiji naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji se nikada neće desiti.

„Srbija će kupiti rafale, kao što kupuje i francuske protiv-vazduhoplovne sisteme, kao i prvorazredne kineske i ruske taktičke, možda najbolje na svetu. Mi nemamo ništa od toga. Imate vlast u Srbiji koja se zapravo naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji nikada neće izbiti“, rekao je Milanović.

Odgovarajući na pitanje o ugovoru Srbije s Francuske za kupovinu 12 novih višenamenskih borbenih aviona „rafal“ , Milanović je kazao da se Hrvatska „jednako tako naoružava“.

Sjedinjene Američke države nedavno su odobrile isporuku moćnog artiljerijskog oružja veoma traženog među zapadnim saveznicima, sofisticiranog raketnog sistema HIMARS.

Tonino Picula kaže da a je odobravanje isporuke HIMARAS-a stvar u sklopu odnosa unutar NATO-a.

„To je u skladu s nedavnom prodajom HIMARS-a saveznicima poput Poljske, Estonije i Norveške uz već postojeće prisustvo u Rumuniji. Potez Vašingtona predstavlja dokaz dobre saradnje Hrvatske i SAD, kao i poverenja prema Zagrebu budući da je prošle godine zahtev Mađarske za HIMARS-om odbijen“, kaže Picula za Glas Amerike.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

avion Rafal Hrvatska Litijum Naoružanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skupljanje potpisa na Terazijama

Potpisi za studente

29.decembar 2025. K. S.

Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Supština Srbije, jelke

Novogodišnji Ćacilend

29.decembar 2025. K. S.

Udarnički preobražaj: Kako Ćacilend postaje novogodišnji vašar

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Železnička stanica u Novom Sadu, nadstrešnica

Pad nadstrešnice

29.decembar 2025. K. S.

Žalba novosadskog tužilaštva na presude u slučaju nadstrešnice

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Ćacilend

Nakon devet meseci

29.decembar 2025. A. I.

Demontaža Ćacilenda: Okončana okupacija, slobodan prolaz pored Skupštine

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi

29.decembar 2025. M. L. J.

Objavljen link za podršku studentima: Dijaspora može da se potpiše u naredna 24 sata

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure