img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spoljna politika

Da li se Srbija i Hrvatska spremaju za fiktivni rat?

06. septembar 2024, 10:40 M.J.
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana Foto: Predsedništvo Srbije
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana
Copied

Za svega nekoliko dana, Emanuel Makron i Aleksandar Vučić su dogovorili kupovinu borbenih aviona „Rafal“ za ratno vazduhoplovstvo Srbije. U međuvremenu, SAD su Hrvatskoj odobrile nabavku sofisticiranog raketnog sistema HIMARS. Da li trka u naoružanju dveju država sluti na pripreme za rat

U Srbiji se nakon posete francuskog predsednika Emanuela Makrona, nemačkog kancelara Olafa Šolca i direktora BIA-e ukazuju na suptilni zaokret srpske spoljne politike ka zapadnoje strani.

Susedna Hrvatska ne zaostaje. Paralelno sa nabavkom oružja, Hrvatska vraća obavezni vojni rok od Nove godine, dok je u Srbiji ta tema nekoliko puta pokretana u javnosti, pa ipak skidana sa dnevnog reda, piše Glas Amerike.

Neće biti rata, ulaganja u bezbednost su normalna

Da ovi potezi, iako nose izvesna upozorenja, ne znače nužno pripreme za ratno stanje, već ulaganja u bezbednost države, smatra izvršni direktor Saveta za strateške politike i oficir u penziji Nikola Lunić.

„Svet je definitivno u „geopolitičkoj histeriji“, a Evropa je izašla iz posleratnog perioda i sada je u predratnom stanju. Mnogi evropski lideri su upozorili svoje građane da se spremaju za rat. U takvoj situaciji, pogrešno bi bilo da se to ignoriše i da se zatvaraju oči pred aktuelnim bezbednosnim pretnjama”, kaže Lunić.

Iako tvrdi da je svaka vest o naružavanju generalno „zloslutna“, Lunić ocenjuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema potencijal za ratni sukob, kao i da su „u neposrednoj ratnoj opasnosti veća izdvajanja za vojni bužet sasvim normalna“.

Smatra da bi Srbija trebalo da preispita svoju „neodrživu“ vojnu neutralnost i uskladi svoja strateška i doktrinarna dokumenta sa vitalnim interesima.

Zaokret Srbije ka Zapadu

Oglasio se i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil, koji tvrdi da Srbija počinje da donosi važne strateške odluke koje neće biti promenjene situacijom na terenu na Kosovu.

Dodao je da je rudarenje litijuma sa Nemačkom „ispravan put“.

„Jedna od tih odluka se odnosi na kupovinu ovih borbenih aviona, ‘rafala’. Ono što Srbija radi nije samo kupovina aviona, već kupovina odnosa sa vazduhoplovnim snagama NATO-a“, izjavio je Hil, piše 021.

Ambasador je kazao da je tokom posete predsednika Francuske Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca napravljen jasan orijentacioni pomak i da bi SAD volele da vide da Srbija tim putem nastavi.

Govoreći o poseti predsednika Makrona Beogradu i potpisanim sporazumima, analitičarka i osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da taj događaj predstavlja zaokret Srbije prema Zapadu“, piše Glas Amerike.

„Poseta Makrona, pre toga pomoćnika generalnog sekretara NATO-a i nemačkog kancelara Olafa Šolca je zaokruživanje zapadne strategije prema Balkanu u fazi kada je konfrontacija sa Istokom opasna i kada se Balkan želi staviti pod kontrolu pre svega bezbednosno, posebno u narednih 70 dana do održavanja izbora u SAD“.

Balkan je bezbednosno prioritet, smatra ona, a posebno posle početka rata u Ukrajini i posebno posle incidenta u Banjskoj na Kosovu, što su „bile prekretnice u odnosu na to kako tretiraju Srbiju – kroz kritike, ali i kroz nastojanje da se ona sve više uvuče u zapadnu bezbednosnu sferu“.

Litijum u zamenu za borbene avione

Tonino Picula, nekadašnji šef hrvatske diplomatije i evroposlanik u četvrtom mandatu iz hrvatske opozione Socijaldemokratske partije, kaže za Glas Amerike da bi se „moglo zaključiti da Vučić litijumom – projektom navodno teškim 2,4 milijarde evra – kupuje ‘Rafale’ vrijedne 2,7 milijarde evra“.

Vreme će pokazati da li „jednodimenzionalna politika EU prema Zapadnom Balkanu i Makronov dolazak u Beograd znače i svojevrsnu ‘moždanu smrt’ politike proširenja EU na ovo područje, temeljene na složenim kopenhaškim kriterijumima“, zaključuje Tonino Picula.

Predratno stanje i u Hrvatskoj

O fiktivnom ratu govorio je i predsednik Hrvatske Zoran Milanović, koji smatra da se vlast u Srbiji naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji se nikada neće desiti.

„Srbija će kupiti rafale, kao što kupuje i francuske protiv-vazduhoplovne sisteme, kao i prvorazredne kineske i ruske taktičke, možda najbolje na svetu. Mi nemamo ništa od toga. Imate vlast u Srbiji koja se zapravo naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji nikada neće izbiti“, rekao je Milanović.

Odgovarajući na pitanje o ugovoru Srbije s Francuske za kupovinu 12 novih višenamenskih borbenih aviona „rafal“ , Milanović je kazao da se Hrvatska „jednako tako naoružava“.

Sjedinjene Američke države nedavno su odobrile isporuku moćnog artiljerijskog oružja veoma traženog među zapadnim saveznicima, sofisticiranog raketnog sistema HIMARS.

Tonino Picula kaže da a je odobravanje isporuke HIMARAS-a stvar u sklopu odnosa unutar NATO-a.

„To je u skladu s nedavnom prodajom HIMARS-a saveznicima poput Poljske, Estonije i Norveške uz već postojeće prisustvo u Rumuniji. Potez Vašingtona predstavlja dokaz dobre saradnje Hrvatske i SAD, kao i poverenja prema Zagrebu budući da je prošle godine zahtev Mađarske za HIMARS-om odbijen“, kaže Picula za Glas Amerike.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

avion Rafal Hrvatska Litijum Naoružanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

KiM

20.novembar 2025. N. M.

Raspuštena Skupština: Na Kosovu se spremaju novi izbori

Predsednica Kosova Vjosa Osmani u četvrtak je potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što kandidat za premijera Gljauk Konjufca ni u drugom pokušaju nije uspeo da formira vladu

Studentski protesti

20.novembar 2025. I.M.

Studenti pred Tužilaštvom: Nećemo odustati od odbrane Generalštaba

Okupljeni studenti poručili su da su svedočenja o zloupotrebama u vezi sa Generalštabom postala nesporna i da se odgovorni vraćaju na funkcije. Predali su pismo tužiocu tražeći istragu do kraja

Leks specijalis

20.novembar 2025. I.M.

Studenti najavili protest pred Tužilaštvom: Zaustavite rušenje Generalštaba

Zbog odluke Skupštine da omogući rušenje zgrade Generalštaba, studenti Beogradskog univerziteta organizuju protest ispred Tužilaštva za organizovani kriminal, zahtevajući potpunu i transparentnu istragu

Vremenske nepogode

20.novembar 2025. I.M.

Poplave na jugu Srbije: Evakuisano devet osoba, među njima petoro dece

Devet osoba, uključujući petoro dece, evakuisano je u četvrtak, 19. novembra, iz poplavljenih domaćinstava na području Vranja, nakon što su obilne padavine podigle nivo Južne Morave i dovele do poplava na jugu Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure