img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spoljna politika

Da li se Srbija i Hrvatska spremaju za fiktivni rat?

06. септембар 2024, 10:40 M.J.
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana Foto: Predsedništvo Srbije
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana
Copied

Za svega nekoliko dana, Emanuel Makron i Aleksandar Vučić su dogovorili kupovinu borbenih aviona „Rafal“ za ratno vazduhoplovstvo Srbije. U međuvremenu, SAD su Hrvatskoj odobrile nabavku sofisticiranog raketnog sistema HIMARS. Da li trka u naoružanju dveju država sluti na pripreme za rat

U Srbiji se nakon posete francuskog predsednika Emanuela Makrona, nemačkog kancelara Olafa Šolca i direktora BIA-e ukazuju na suptilni zaokret srpske spoljne politike ka zapadnoje strani.

Susedna Hrvatska ne zaostaje. Paralelno sa nabavkom oružja, Hrvatska vraća obavezni vojni rok od Nove godine, dok je u Srbiji ta tema nekoliko puta pokretana u javnosti, pa ipak skidana sa dnevnog reda, piše Glas Amerike.

Neće biti rata, ulaganja u bezbednost su normalna

Da ovi potezi, iako nose izvesna upozorenja, ne znače nužno pripreme za ratno stanje, već ulaganja u bezbednost države, smatra izvršni direktor Saveta za strateške politike i oficir u penziji Nikola Lunić.

„Svet je definitivno u „geopolitičkoj histeriji“, a Evropa je izašla iz posleratnog perioda i sada je u predratnom stanju. Mnogi evropski lideri su upozorili svoje građane da se spremaju za rat. U takvoj situaciji, pogrešno bi bilo da se to ignoriše i da se zatvaraju oči pred aktuelnim bezbednosnim pretnjama”, kaže Lunić.

Iako tvrdi da je svaka vest o naružavanju generalno „zloslutna“, Lunić ocenjuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema potencijal za ratni sukob, kao i da su „u neposrednoj ratnoj opasnosti veća izdvajanja za vojni bužet sasvim normalna“.

Smatra da bi Srbija trebalo da preispita svoju „neodrživu“ vojnu neutralnost i uskladi svoja strateška i doktrinarna dokumenta sa vitalnim interesima.

Zaokret Srbije ka Zapadu

Oglasio se i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil, koji tvrdi da Srbija počinje da donosi važne strateške odluke koje neće biti promenjene situacijom na terenu na Kosovu.

Dodao je da je rudarenje litijuma sa Nemačkom „ispravan put“.

„Jedna od tih odluka se odnosi na kupovinu ovih borbenih aviona, ‘rafala’. Ono što Srbija radi nije samo kupovina aviona, već kupovina odnosa sa vazduhoplovnim snagama NATO-a“, izjavio je Hil, piše 021.

Ambasador je kazao da je tokom posete predsednika Francuske Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca napravljen jasan orijentacioni pomak i da bi SAD volele da vide da Srbija tim putem nastavi.

Govoreći o poseti predsednika Makrona Beogradu i potpisanim sporazumima, analitičarka i osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da taj događaj predstavlja zaokret Srbije prema Zapadu“, piše Glas Amerike.

„Poseta Makrona, pre toga pomoćnika generalnog sekretara NATO-a i nemačkog kancelara Olafa Šolca je zaokruživanje zapadne strategije prema Balkanu u fazi kada je konfrontacija sa Istokom opasna i kada se Balkan želi staviti pod kontrolu pre svega bezbednosno, posebno u narednih 70 dana do održavanja izbora u SAD“.

Balkan je bezbednosno prioritet, smatra ona, a posebno posle početka rata u Ukrajini i posebno posle incidenta u Banjskoj na Kosovu, što su „bile prekretnice u odnosu na to kako tretiraju Srbiju – kroz kritike, ali i kroz nastojanje da se ona sve više uvuče u zapadnu bezbednosnu sferu“.

Litijum u zamenu za borbene avione

Tonino Picula, nekadašnji šef hrvatske diplomatije i evroposlanik u četvrtom mandatu iz hrvatske opozione Socijaldemokratske partije, kaže za Glas Amerike da bi se „moglo zaključiti da Vučić litijumom – projektom navodno teškim 2,4 milijarde evra – kupuje ‘Rafale’ vrijedne 2,7 milijarde evra“.

Vreme će pokazati da li „jednodimenzionalna politika EU prema Zapadnom Balkanu i Makronov dolazak u Beograd znače i svojevrsnu ‘moždanu smrt’ politike proširenja EU na ovo područje, temeljene na složenim kopenhaškim kriterijumima“, zaključuje Tonino Picula.

Predratno stanje i u Hrvatskoj

O fiktivnom ratu govorio je i predsednik Hrvatske Zoran Milanović, koji smatra da se vlast u Srbiji naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji se nikada neće desiti.

„Srbija će kupiti rafale, kao što kupuje i francuske protiv-vazduhoplovne sisteme, kao i prvorazredne kineske i ruske taktičke, možda najbolje na svetu. Mi nemamo ništa od toga. Imate vlast u Srbiji koja se zapravo naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji nikada neće izbiti“, rekao je Milanović.

Odgovarajući na pitanje o ugovoru Srbije s Francuske za kupovinu 12 novih višenamenskih borbenih aviona „rafal“ , Milanović je kazao da se Hrvatska „jednako tako naoružava“.

Sjedinjene Američke države nedavno su odobrile isporuku moćnog artiljerijskog oružja veoma traženog među zapadnim saveznicima, sofisticiranog raketnog sistema HIMARS.

Tonino Picula kaže da a je odobravanje isporuke HIMARAS-a stvar u sklopu odnosa unutar NATO-a.

„To je u skladu s nedavnom prodajom HIMARS-a saveznicima poput Poljske, Estonije i Norveške uz već postojeće prisustvo u Rumuniji. Potez Vašingtona predstavlja dokaz dobre saradnje Hrvatske i SAD, kao i poverenja prema Zagrebu budući da je prošle godine zahtev Mađarske za HIMARS-om odbijen“, kaže Picula za Glas Amerike.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

Litijum Hrvatska Naoružanje avion Rafal
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure