img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spoljna politika

Da li se Srbija i Hrvatska spremaju za fiktivni rat?

06. septembar 2024, 10:40 M.J.
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana Foto: Predsedništvo Srbije
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana
Copied

Za svega nekoliko dana, Emanuel Makron i Aleksandar Vučić su dogovorili kupovinu borbenih aviona „Rafal“ za ratno vazduhoplovstvo Srbije. U međuvremenu, SAD su Hrvatskoj odobrile nabavku sofisticiranog raketnog sistema HIMARS. Da li trka u naoružanju dveju država sluti na pripreme za rat

U Srbiji se nakon posete francuskog predsednika Emanuela Makrona, nemačkog kancelara Olafa Šolca i direktora BIA-e ukazuju na suptilni zaokret srpske spoljne politike ka zapadnoje strani.

Susedna Hrvatska ne zaostaje. Paralelno sa nabavkom oružja, Hrvatska vraća obavezni vojni rok od Nove godine, dok je u Srbiji ta tema nekoliko puta pokretana u javnosti, pa ipak skidana sa dnevnog reda, piše Glas Amerike.

Neće biti rata, ulaganja u bezbednost su normalna

Da ovi potezi, iako nose izvesna upozorenja, ne znače nužno pripreme za ratno stanje, već ulaganja u bezbednost države, smatra izvršni direktor Saveta za strateške politike i oficir u penziji Nikola Lunić.

„Svet je definitivno u „geopolitičkoj histeriji“, a Evropa je izašla iz posleratnog perioda i sada je u predratnom stanju. Mnogi evropski lideri su upozorili svoje građane da se spremaju za rat. U takvoj situaciji, pogrešno bi bilo da se to ignoriše i da se zatvaraju oči pred aktuelnim bezbednosnim pretnjama”, kaže Lunić.

Iako tvrdi da je svaka vest o naružavanju generalno „zloslutna“, Lunić ocenjuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema potencijal za ratni sukob, kao i da su „u neposrednoj ratnoj opasnosti veća izdvajanja za vojni bužet sasvim normalna“.

Smatra da bi Srbija trebalo da preispita svoju „neodrživu“ vojnu neutralnost i uskladi svoja strateška i doktrinarna dokumenta sa vitalnim interesima.

Zaokret Srbije ka Zapadu

Oglasio se i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil, koji tvrdi da Srbija počinje da donosi važne strateške odluke koje neće biti promenjene situacijom na terenu na Kosovu.

Dodao je da je rudarenje litijuma sa Nemačkom „ispravan put“.

„Jedna od tih odluka se odnosi na kupovinu ovih borbenih aviona, ‘rafala’. Ono što Srbija radi nije samo kupovina aviona, već kupovina odnosa sa vazduhoplovnim snagama NATO-a“, izjavio je Hil, piše 021.

Ambasador je kazao da je tokom posete predsednika Francuske Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca napravljen jasan orijentacioni pomak i da bi SAD volele da vide da Srbija tim putem nastavi.

Govoreći o poseti predsednika Makrona Beogradu i potpisanim sporazumima, analitičarka i osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da taj događaj predstavlja zaokret Srbije prema Zapadu“, piše Glas Amerike.

„Poseta Makrona, pre toga pomoćnika generalnog sekretara NATO-a i nemačkog kancelara Olafa Šolca je zaokruživanje zapadne strategije prema Balkanu u fazi kada je konfrontacija sa Istokom opasna i kada se Balkan želi staviti pod kontrolu pre svega bezbednosno, posebno u narednih 70 dana do održavanja izbora u SAD“.

Balkan je bezbednosno prioritet, smatra ona, a posebno posle početka rata u Ukrajini i posebno posle incidenta u Banjskoj na Kosovu, što su „bile prekretnice u odnosu na to kako tretiraju Srbiju – kroz kritike, ali i kroz nastojanje da se ona sve više uvuče u zapadnu bezbednosnu sferu“.

Litijum u zamenu za borbene avione

Tonino Picula, nekadašnji šef hrvatske diplomatije i evroposlanik u četvrtom mandatu iz hrvatske opozione Socijaldemokratske partije, kaže za Glas Amerike da bi se „moglo zaključiti da Vučić litijumom – projektom navodno teškim 2,4 milijarde evra – kupuje ‘Rafale’ vrijedne 2,7 milijarde evra“.

Vreme će pokazati da li „jednodimenzionalna politika EU prema Zapadnom Balkanu i Makronov dolazak u Beograd znače i svojevrsnu ‘moždanu smrt’ politike proširenja EU na ovo područje, temeljene na složenim kopenhaškim kriterijumima“, zaključuje Tonino Picula.

Predratno stanje i u Hrvatskoj

O fiktivnom ratu govorio je i predsednik Hrvatske Zoran Milanović, koji smatra da se vlast u Srbiji naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji se nikada neće desiti.

„Srbija će kupiti rafale, kao što kupuje i francuske protiv-vazduhoplovne sisteme, kao i prvorazredne kineske i ruske taktičke, možda najbolje na svetu. Mi nemamo ništa od toga. Imate vlast u Srbiji koja se zapravo naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji nikada neće izbiti“, rekao je Milanović.

Odgovarajući na pitanje o ugovoru Srbije s Francuske za kupovinu 12 novih višenamenskih borbenih aviona „rafal“ , Milanović je kazao da se Hrvatska „jednako tako naoružava“.

Sjedinjene Američke države nedavno su odobrile isporuku moćnog artiljerijskog oružja veoma traženog među zapadnim saveznicima, sofisticiranog raketnog sistema HIMARS.

Tonino Picula kaže da a je odobravanje isporuke HIMARAS-a stvar u sklopu odnosa unutar NATO-a.

„To je u skladu s nedavnom prodajom HIMARS-a saveznicima poput Poljske, Estonije i Norveške uz već postojeće prisustvo u Rumuniji. Potez Vašingtona predstavlja dokaz dobre saradnje Hrvatske i SAD, kao i poverenja prema Zagrebu budući da je prošle godine zahtev Mađarske za HIMARS-om odbijen“, kaže Picula za Glas Amerike.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

Litijum Hrvatska Naoružanje avion Rafal
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Junajted medija

Mediji

03.april 2026. M. L. J.

Sindikat „Nezavisnost“: Zabrinuti smo zbog razrešenja Igora Božića sa funkcije pravnog zastupnika

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrešenja Igora Božića sa mesta pravnog zastupnika medijske kuće

Mediji

03.april 2026. Marija L. Janković

Brent Sadler novi direktor N1, Igora Božića brišu iz APR-a

Brent Sadler je novi direktor N1 televizije, kao i kodirektor portala Nova.rs. Dosadašnji direktor Igor Božić će biti izbrisan iz APR-a, a za „Vreme“ kaže da će kao do sada, dokle god bude mogao, nastaviti da štiti uređivačku politiku N1

Studenti

03.april 2026. M. L. J.

Protest ispred policijske stanice 29. novembar zbog hapšenja studenata

Nekoliko destina studenata i građana okupilo se ispred policijske stanice 29. novembar u Beogradu zbog privođenja i saslušanja studenata. Tokom petka policija je ispitivala one koji su protestovali ispred Rektorata

Aleksandar Vučić u teget odelu bez kravata, iza njega grb Srbije

Predsedničke izjave

03.april 2026. A.I.

Vučić: „Čovečanstvo na ivici ambisa“, a srpski vanredni izbori – pa biće ih

Nakon konsultacija sa Vulinom, Pastorom i Zukorlićem predsednik Srbije Aleksandar Vučiće je rekao da će u svetu biti „veoma loše“, a da će vanredne parlamentarne izbore da raspiše negde do marta 2027. Ćacilend tim povodom nije bio svečano ukrašen

Predsedničke aktivnosti

03.april 2026. A.I.

Poziv Aleksandra Vučića na dijalog: Sve već (ne)viđeno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je lidere političkih stranaka na „dijalog“. O čemu hoće da priča u neposrednom komšiluku Ćacilenda i ko i zašto odbija da svrati do Andrićevog venca

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure