img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evrointegracije

Crna Gora bliže Evropskoj uniji, ali sa izazovima

01. novembar 2024, 09:08 Aleksandra Mudreša (DW)
Sedište Evropske komisije u Briselu Foto: Wikipedia/EmDee
Sedište Evropske komisije u Briselu
Copied

Crna Gora napreduje u evrointegracijama i dobila je najpozitivniji izveštaj Evropske komisije od svih zemalja regiona. Gde je ostvaren napredak, a gde i dalje postoje problemi?

Napredak u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i slobodi medija, uz upozorenja sudstvu i tužilaštvu da ubrzaju procese protiv organizovanog kriminala, rizičan program „Evropa sad 2“ i narušeni odnosi s Hrvatskom – to je rezime Godišnjeg izveštaja o napretku Crne Gore u evropskim integracijama koji je predstavljen u Briselu, piše Dojče vele. 

Mapa puta za vladu Crne Gore

Nakon dobijanja Izveštaja o proceni ispunjenosti privremenih merila (IBAR) u junu ove godine, Crna Gora je dobila veliki zamah u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, u kojima sada treba da pruži konkretne rezultate na terenu. Evropska komisija traži da se suđenja više ne odlažu i ne opstruiraju, i traži hitne izmene Zakona o finansiranju političkih partija kako bi se znalo kako stranke troše veliki novac. Kao izazove, između ostalog, ističe ponovne tenzije i međuetničke polarizacije, kao i nesuglasice unutar Vlade.

Za premijera Milojka Spajića takav izveštaj Evropske komisije izraz je društvenog sazrevanja. On poručuje da „neće nikome dozvoliti da ugrozi evropski put“.

Poslanik vladajuće Demokratske Crne Gore Duško Stjepović za Dojče vele kaže da je Crna Gora siguran spoljnopolitički partner Evropskoj uniji, stabilna na unutrašnjem planu, a ubrzanim reformama, kako navodi, parlamentarna većina biće podrška vladi i čitavom društvu. „Izveštaj potvrđuje da je s početkom rada ove vlade splasnula polarizacija i konačno postignut mnogo viši stepen političke stabilnosti i konsenzus o EU-prioritetima“, poručuje Stjepović.

Poslanica opozicione URE i bivša koordinatorka Ministarstva evropskih poslova, Ana Novaković Đurović, kaže da se Crna Gora u izjavama evropskih zvaničnika i dalje prepoznaje kao lider tog procesa u regionu, te da je to prilika koja se ne sme propustiti. Zato je, dodaje, važno da se nalazi sagledaju objektivno, a ne slavljenički, i da budu mapa puta za sve subjekte u društvu, ali pre svega za Vladu.

„Nakon dobijanja IBAR-a, ova vlada i parlamentarna većina pomerili su fokus sa evropske integracije i to Izveštaj jasno odslikava. Donošenje zakona bez javnih rasprava i na brzinu u parlamentu, pogoršavanje odnosa sa susedima, konkretno sa Hrvatskom, prepoznati su kao sporne tačke delovanja nakon dobijanja IBAR-a“, navodi za Dojče vele Novaković Đurović.

Još puno posla do ugovora o pridruživanju

Evropska komisija preporučila je Evropskom savetu sastavljanje ugovora o pristupanju Crne Gore, ali, kako poručuju iz Delegacije Evropske komisije u Podgorici, time se ne bi trebalo zanositi.

„Ne zanosite se time, to je tehnička stvar. Imamo 30 poglavlja, od kojih bi četiri do kraja godine trebalo da se zatvore. Imate onda države-članice Evropske unije koja odlučuju o budućnosti Crne Gore u EU“, podsetio je šef Delegacije EU u Podgorici Johan Satler.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji iz Brisela je u sredu (30. oktobar) poručio da bi do kraja idućeg mandata Evropske komisije Crna Gora mogla da postane 28. članica EU.

Da je Crna Gora na tom putu, poručila je tokom nedavne posete Podgorici i predsednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen.

Njene poruke jesu znak ohrabrenja, kaže Ana Novaković Đurović, „upravo s ciljem da se ovaj fokus na usvajanju evropskih standarda zadrži“.

Njen kolega iz Parlamenta, Duško Stjepović, poručuje da parlamentarna većina građanima duguje predan rad i članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, a tvrdi da će se to i desiti. „Da pohvale predsednice Evropske komisije nisu samo pohvale radi pohvala ili tapšanje po ramenu, pokazuju konkretni primeri i sadržina i suština Izveštaja koji se ne radi na osnovu ’priče’, već predstavlja sveobuhvatni pregled aktivnosti na ispunjenu merila iz pregovaračkih poglavlja“, dodaje Stjepović.

Program „Evropa sad 2“ – rizik za javne finansije?

To što je vlada povećala minimalnu zaradu i ostale plate, te prepolovila penzione doprinose, predstavlja značajan rizik za javne finansije, uprkos određenim kompenzacionim merama i programu ubrzanih investicija – ocenjeno je u izveštaju Evropske komisije.

„Imajući u vidu ranjivost uslovljenu velikim zaduženjima, te velike finansijske izdatke koje će izazvati program ’Evropa sad 2’, neophodno je odgovorno upravljanje sa kompenzacionim merama uz stroži fiskalni pristup“, navodi se u Izveštaju.

Za poslanicu Novaković Đurović to je očekivano. „Najveći adut ove vlade i parlamentarne većine u oblasti ekonomije, program ’Evropa sad 2’, dobio je jasno upozorenje: da ove mere mogu da predstavljaju značajan rizik za javne finansije“, kaže.

Zaposleni u Crnoj Gori ovih dana primili su uvećane plate, pa se minimalna zarada sada kreće od 600, do 800 evra, a prosečna bi trebalo da iznosi oko hiljadu.

Crna Gora je, inače, dobila najpozitivniji izveštaj Evropske komisije od svih zemalja regiona. Srbija, po viđenju Evropske komisije, malo napreduje, a posebno joj se zameraju veze s Rusijom. Bosna i Hercegovina ostvarila je neke rezultate, ali Brisel brine secesionističko delovanje vrha Republike Srpske. I ta zemlja, kao i Kosovo, Albanija i Severna Makedonija, pozvane su da nastave s reformama.

Tagovi:

Crna Gora Evrointegracije Evropska komisija godišnji izveštaj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Obraćanje javnosti predsednika Aleksandra Vučića dan posle protesta

Predsednik Srbije

29.jun 2025. A. I.

Obraćanje Vučića: Još jedno pobeđivanje „obojene revolucije“ i najava hapšenja

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na Vidovdan još jednom pobedio obojenu revoluciju koju je već više puta pobedio. Pa je najavio masovna hapšenja onih koji su pozivali na „rušenje države“

Protesti u Srbiji

29.jun 2025. K. S.

Protest studenata Veterinarskog fakulteta ispred policijske stanice zbog privedenog kolege

Dan posle velikog protesta u Beogradu, studenti Veterinarskog fakulteta protestuju pred zgradom policije zbog privođenja kolege

Vidovdanski protest

29.jun 2025. K. S.

Pogledajte kako je izgledao protest u Beogradu 28. juna

Posle mirnog skupa, u večernjim satima na ulicama Beograda došlo je do eskalacije nasilja. Kako je izgledao Vidovdanski protest

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Od mirnog skupa do pendreka, suzavca i hapšenja: Vidovdanski protest iz sata u sat

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Komentar

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure