
Hronika
Priznao delo: Osuđen muškarac koji je napao Nikolu Selakovića
Napadač na ministra kulture Nikolu Selakovića zaključio sporazum o priznanju krivičnog dela sa tužilaštvom, osuđen na godinu dana uslovne zatvorske kazne
Zastareo prekršajni postupak protiv Nikole Petrovića, kuma Aleksandra Vučića, zbog toga što je pod dejstvom narkotika izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su lakše povređene dve žene
Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) je objavio da je zastario prekršajni postupak koji se vodio protiv Nikole Petrovića pošto je automobilom pod dejstvom narkotika izazvao saobraćajnu nesreću tokom koje su lakše povređene dve osobe.
Postupak se vodio zbog nesreće iz marta 2023. godine kada je Nikola Petrović na Dedinju Meklarenom udario u automobil u kojem su se nalazile dve žene, koje su tom prilikom lakše povređene.
Prekršajni sud u Beogradu je 10. jula prošle godine doneo prvostepenu presudu kojom je Petrovića kaznio sa 10.000 dinara i dva kaznena poena, ali je nju nakon žalbe Prekršajni apelacioni sud ukinuo i vratio na ponovno odlučivanje. Pošto u međuvremenu nije doneta pravosnažna presuda, a od nesreće je prošlo dve godine, nastupila je apsolutna zastarelost, piše CINS.
Protiv Nikole Petrovića je prvo bila podneta krivična prijava zbog mogućeg ugrožavanja javnog saobraćaja. Međutim, godinu dana kasnije Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je odlučilo da ne vodi krivični postupak zato što su, kako se navodi u saopštenju, utvrdili da žene nisu teže povređene, kao i da šteta na vozilu kojim je upravljala jedna od njih nije veća od 200.000 dinara. Umesto toga, protiv Petrovića su podneli prekršajnu prijavu.
Postupak veštačenja
Nikola Petrović je nakon nesreće testiran na psihoaktivne supstance i alkohol. Testovima je na licu mesta utvrđeno da je pozitivan na kokain i izmereno mu je 0,41 promila alkohola.
Kasnije mu je na Vojnomedicinskoj akademiji uzet uzorak urina i testiranjem je utvrđeno prisustvo metabolita kokaina koji nastaju kada telo razgrađuje supstancu, u ovom slučaju kokain.
Analiza krvi je pokazala da je procenat alkohola između 0,46 i 0,48 promila.
Kako je u saopštenju navelo Prvo osnovno javno tužilaštvo, Petrović u svojoj odbrani nije sporio da je učestvovao u nesreći, ali je izneo sumnju u rad kočionog sistema na njegovom vozilu, kao i u test na psihoaktivne supstance.
U istom saopštenju su naveli i da je mišljenje veštaka psihijatra bilo da se u trenutku nesreće koncentracija alkohola u krvi najverovatnije kretala od 0,1 do 0,2 promila, što je u okvirima dozvoljenog, jer je alkohol bio u fazi resorpcije odnosno da još uvek nije u potpunosti došao u krv.
Mišljenje veštaka je bilo i da se ne može sa sigurnošću utvrditi da li je Petrović vozio pod dejstvom opojnih droga s obzirom na to da postojanje metabolita kokaina u urinu ne određuje vreme kada je kokain konzumiran. Oni su dodali da kokain ima dejstvo samo kada je u krvi.
Specijalista sudske medicine i vanredna profesorka Medicinskog fakulteta u penziji, Ivanka Baralić Obradović je ranije za Radar rekla da je napravljen propust jer se test na psihoaktivne supstance nije radio na uzorku krvi.
„Sa nalazom kokaina u krvi znalo bi se kada je tačno i koliko je uzeo tog narkotika.”
Ovaj slučaj je bio u žiži javnosti i nakon što je policajka iz Valjeva, Katarina Petrović, prosledila fotografiju policijskog izveštaja o nesreći opozicionoj poslanici Mariniki Tepić koja ga je objavila na Tviteru.
Kako je Petrović objasnila kasnije, njoj je bilo specifično što u izveštaju nije navedeno da je prema Nikoli Petroviću primenjena mera obaveznog policijskog zadržavanja, što je praksa u takvim situacijama.
Ona je uhapšena u julu 2023. i protiv nje je vođen postupak zbog sumnji u odavanje tajnih podataka u vezi sa istragom. Ona je prvostepenom presudom oslobođena je optužbi što je kasnije potvrdio i Apelacioni sud u Beogradu, piše CINS.
Napadač na ministra kulture Nikolu Selakovića zaključio sporazum o priznanju krivičnog dela sa tužilaštvom, osuđen na godinu dana uslovne zatvorske kazne
Branka Lazić, novinarka Televizije „Informer“, odgovara na portret koji je „Vreme“ objavilo 9. marta ove godine. Njen odgovor prenosimo u celosti
Zborovi građana predstavljaju jedan od retkih oblika neposredne demokratije u Srbiji, ali se retko koriste. Iako zakon omogućava njihovo organizovanje na lokalnom nivou, podaci pokazuju da su u prethodne dve decenije bili aktivni samo u pojedinim opštinama. Da li bi oživljavanje ovog mehanizma moglo doneti promene u političkom životu zemlje
Među pobunjenim studentima i građanima stvorena su očekivanja da bi 15. mart mogao da bude početak kraja naprednjačke vlasti. Sa druge strane Aleksandar Vučić govori o kraju početka „nezakonitih“ protesta i „obojene revolucije“. Da li je subota zaista „Dan D“, kako je predstavljaju režimski mediji? Šta planiraju studenti, a šta naprednjački stratezi
„Prosvetni radnici iz Požege su tabloidizirani i pretrpeli su poprilično nasilje od strane predstavnika lokalne samouprave“, kaže narodni poslanik Bogdan Radovanović
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve