img
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat Jadar

CINS: Rio Tintu izdati uslovi zaštite prirode bez saglasnosti stručnjaka

04. februar 2025, 11:26 I.M.
Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU Foto: FoNet / riotintoserbia.com / Printskrin
Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU
Copied

Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) otkriva da su stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode bili protiv uslova koje je ova institucija izdala kompaniji Rio Tinto. "…Ne postoje uslovi koji će sprečiti nepovratnu destrukciju ovog područja (na lokacijama eksploatacionog polja i deponije) kao i staništa brojnih vrsta“, pisalo je u jednom od mejlova do koji je došao CINS.

Zavod za zaštitu prirode Srbije izdao je u avgustu prošle godine Rio Tintu uslove za projekat Jadar koji određuju šta je sve na tom području važno da se zaštiti i kako da to učini. Ipak, mejlovi i druga dokumentacija do koje je došao CINS pokazuju da je deo stručnjaka bio protiv jer priroda ne bi bila dovoljno zaštićena. Direktorka je njihove primedbe ignorisala i izdala uslove, ne izmenivši čak ni slovne greške, piše Dina Đorđević u tekstu CINS-a.

U tekstu na ovom portalu se podseća na jul, 2024. godine, kada su se susreli predsednik Srbije Aleksandar Vučić i nemački kancelar Nemačke Olaf Šolc.

U Palati Srbije brojne novinarske ekipe su zauzimale svoja mesta, a snimatelji su pokušavali da dođu do što bolje pozicije za kadar. Za nekoliko minuta trebalo je da počne zajednička konferencija nemačkog kancelara Olafa Šolca, potpredsednika Evropske komisije Maroša Ševčovića i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Veče pre konferencije, Šolc je došao u iznenadnu posetu Srbiji, a razlog je bio samo jedan – litijum. Posle zastoja nakon građanskih protesta, vlast je ponovo pokrenula priču o otvaranju rudnika litijuma na zapadu Srbije. Za ovaj projekat pod imenom Jadar zainteresovani su ne samo investitor, kompanija Rio Tinto, već i Nemačka i Evropska unija. Prva jer je najveći proizvođač električnih automobila u EU, vozila za čije se pokretanje najčešće koriste litijumske baterije. Druga želi da smanji zavisnost od Kine koja je jedan od najvećih proizvođača litijuma u svetu, stoji tekstu CINS-a.

Na štetu prirode

Ipak, u Srbiji postoji veliki otpor otvaranju rudnika, a protesti koji su organizovani zbog toga su bili jedni od najvećih u poslednjih nekoliko godina.

Vučić je na konferenciji rekao da litijum za Srbiju predstavlja veliku nadu i da ovu šansu ona neće propustiti.

„Bez pune zaštite ljudskih života i prirode neće biti iskopavanja litujuma u Zapadnoj Srbiji, u okolini Loznice“, izjavio je Vučić.

U tekstu CINS ukazuje da su uslovi za zaštitu prirode napravljeni tako da idu na štetu prirode, da su menjani i usvojeni bez saglasnosti dela stručnjaka.

Naime, kako se napominje u tekstu, Zavod za zaštitu prirode Srbije izdao je u avgustu prošle godine uslove Rio Tintu za projekat Jadar koji određuju šta je sve na tom području važno da se zaštiti i kako da to učini.

Mejlovi, službene beleške i druga dokumenta do kojih su došli novinari pokazuju da je deo stručnjaka u Zavodu bio protiv toga jer uslovi postavljeni Rii Tintu, prema njima, zapravo ne štiti priroda. Neki od njih su postavili pitanje mogu li se ovi uslovi uopšte izdati.

„…Ne postoje uslovi koji će sprečiti nepovratnu destrukciju ovog područja (na lokacijama eksploatacionog polja i deponije) kao i staništa brojnih vrsta“, pisalo je u jednom od mejlova, prenosi CINS.

I pored njihovog protivljenja, direktorka Zavoda Marina Šibalić je izdala uslove.

Nakon ovoga, neki od načelnika su sastavili službene beleške u kojima su opisali šta se desilo.

Kako je sve počelo

Nekoliko dana nakon posete Olafa Šolca, u Zavod za zaštitu prirode Srbije je stigao zahtev kompanije Rio Sava Eksplorejšn, ćerke firme Rio Tinta u Srbiji, da im se izdaju uslovi zaštite prirode za projekat Jadar.

Ovaj dokument predstavlja uputstvo investitoru kako da realizuje projekat, a da ne ošteti prirodu.

Jedna od načelnica u Zavodu je obaveštenje o tome, zajedno sa pratećom dokumentacijom i prvom podelom obaveza, poslala na zajedničku mejling listu. Nju su činili zaposleni iz stručnih službi, uglavnom oni koji će učestvovati u izradi uslova.

Odmah na početku, biolog Ivan Medenica je odgovorio da je nakon analize i upoređivanja podataka dobio „vrlo kompleksnu i gotovo nerešivu situaciju“. Prema njegovom mišljenju, nisu postojali uslovi koji će sprečiti nepovratnu destrukciju prirode.

On je tražio da se i druge kolege izjasne da li su saglasni sa njim ili misle da postoji mogućnost izdavanja uslova. Osmoro stručnjaka se nakon toga saglasilo sa njim.

Ipak, rešenje je nađeno u tome da se uslovi izdaju bez obzira da li će investitor moći da ih ispoštuje.

Prema dokumentaciji, postojala su tri tima koja su radila na njihovoj izradi.

Deo stručnjaka je tako bio fokusiran da se očuvaju zaštićene vrste biljaka i životinja. Drugi tim brinuo je kako da se zaštiti takozvana neživa priroda poput podzemnih i nadzemnih voda, stena, klisura i pećina. Treći deo stručnjaka je tražio rešenje kako da se prostor koji ljudi koriste, poput njiva i šuma, uskladi sa projektom rudnika.

Nakon nešto više od nedelju dana rada tokom kojih su radili na uslovima, 21. avgusta ih je sačekalo iznenađenje.

Kompletan tekst o ovoj temi, pročitajte na portalu CINS.

Tagovi:

Rio Tinto Projekat Jadar Zavod za zaštitu prirode Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

EPS: Najveći dužnici su Železara Smederevo, Resavica, GSP, MUP

Među 50 najvećih dužnika EPS-a su državne firme i ministarstva. Ukupno duguju 176 miliona evra

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

Ministarstvo građevinarstva potvrdilo je pisanje „Vremena“ o Generalštabu

„Ugovor o raskidu je u proceduri formalizacije i očekuje se završetak početkom iduće nedelje, o čemu će javnost biti obaveštena“, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i potvrdilo ranije pisanje „Vremena“

Vesti

14.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Raskinut ugovor za Generalštab, nema penala

Srbija i firma Džareda Kušnera odrekle su se svih eventualnih međusobnih potraživanja pri raskidu ugovora za Generalštab, tvrdi izvor „Vremena“ iz Vlade

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Javne nabavke Telekoma i IT sektora dostupne na dva nova sajta

Grupa pojedinaca napravila je dva sajta na kojima se javne nabavke Telekoma i IT sektora mogu pretraživati i upoređivati. Pozivaju medije, stručnjake i građane da pregledaju dokumentaciju i dostave argumentovana zapažanja

Vesti

13.novembar 2026. M. L. J.

Gde je Milan Radoičić

Vrlo brzo bi moglo da postane očito da li je Milan Radoičić otišao iz Srbije ili ne

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure