
Studentski zahtevi
Razglednica iz Rusije: Šta Vučić kaže o izborima?
Iz Moskve, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da se na vanredne parlamentarne izbore neće dugo čekati
U situaciji kada i dalje ne znamo da li je zvučni top ili nešto drugo upotrebljeno 15. marta u masi, predsednik Srbije nastavlja da prebrojava učesnike skupa. Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova za „Vreme” kaže da je to odraz njegove nesigurnosti
Tri dana nakon održanog istorijskog protesta u Beogradu predsednik Srbije Aleksandar Vučić se i dalje bavi brojevima. U gostovanju na televiziji Pink objašnjavao da je u subotu (15. mart) na protestu bilo manje od 107.000 ljudi (što je procena MUP-a), ali više od 88.000.
„BIA je napravila grešku jer je u različitim terminima imala preklapanje ljudi koji se šetaju”, rekao je predsednik.
Da bi potkrepio svoju teoriju objasnio je: „Šta oni rade? Recimo u Kralja Milana oni vam postave sa jedne strane i sa druge strane ljude i oni kad stoje to je – ništa. Oni svi stanu na jedan trotoar. Međutim, oni se raspodele na ulici i onda ovi jedni idu desno šetaju se, a ovi drugi idu levo. To se uči, to agenture uče kroz nevladine sektore i kroz sve te pokrete koji su organizovali i ovi Popovići i ostali prevaranti. Jedni idu nalevo drugi idu nadesno, pa se onda ovi vraćaju idu nadesno, a ovi nalevo. Zašto? Zato što u hodu u pokretu zauzimate pet do osam puta veći prostor nego kad stojite. Kad stojite prosečno vam je u ovakvim vremenskim uslovima jedan i po čovek na kvadratnom metru”.
Izgleda da je predsednik razvio celu teoriju šetanja i prebrojavanja građana na protestu u momentima kada nije jasno da li je u masi upotrebljen zvučni top, kao i ko je to učinio.
Međutim, zašto je predsednik opsednut brojevima?
Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova za „Vreme” kaže da Vučićeve priče o tome kako je neko podučavao ljude kako da se razvrstavjau po ulici da bi izgledalo više su em sumanute same po sebi, jer ko bi se normalan time bavio, a druga stvar to nema nikakve veze jer svakako postoji tačan uvid koliko je ljudi bilo.
Prema podacima Arhiva javnih skupova na protestu 15. marta prisustvovalo je između 275.000 i 325.000 građana, uz mogućnost da je taj broj bio i veći.
On dodaje da je prirodno da su skupovi na kojima su radili procenu bili vrlo različite gustine jer se dešavaju spontano i nema potrebe da bilo ko iscenira skup, niti to ima preteranog smisla jer će se svakako broj ljudi prebrojati.
„Ta njegova potreba da svojim potpuno nasumičnim procenama o broju prisutnih doda neku kvazinaučnu dimenziju je odraz njegove nesigurnosti”, navodi sagovornik „Vremena“.
„Neobična opsesija brojevima“
Gubaš kaže da nije neobično da predsednik iznosi smanjene brojeve učesnika na protestu. Prosto, svaki vlastodržac protiv koga su usmereni neki događaji u društvu teži da smanji ili omalovaži njihov značaj.
„Ono što je neobično u Vučićevom slučaju to je njegova opsesija brojevima. On eto angažuje ne znam koga, stručnjake neke te fantomske, neki softver pominje koji ne postoji i poziva se na te nalaze kao na nešto što bi nama trebalo da zaseni oči i da nas ubedi da je to tačno i egzaktno”, objašnjava naš sagovornik.
Dodaje da se Vučič ovakvim izlaganjem prvenstveno obraća onima koji više veruju njemu nego sopstvenim očima i zdravom razumu. „To je najprostjie, da komunicira sa bilo kim koji kritički komunicira ono što mu se servira, sve to što priča ne bi imalo nikakvog smisla. Kao što i nema”, navodi Gubaš.
Zašto su brojevi važni
„Brojevi su mera značaja neke teme u društvu. Oni su pokazatelj efikasnosti i kredibilnosti onoga ko organizuje skup. Bitni su i sa stanovišta javne bezebdnosti”, ukazuje Gubaš.
Međutim, u slučajevima kao što su bili protesti 15. marta, u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, na Autokomandi… sagovornik „Vremena” zaključuje da je toliko očigledno kakvo je raspoloženje u narodu da zapravo konkretan broj nema neki preteran značaj jer „svi vide emociju, energiju, snagu mase i tu neku opštu pobedničku vibraciju”.
Iz Moskve, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da se na vanredne parlamentarne izbore neće dugo čekati
Posle pauze na aerodromu u Bakuu i čekanja dozvole za nastavak leta, avion kojim leti predsednik Aleksandar Vučić, sleteo je u glavni grad Rusije
Evropski parlament usvojio je rezoluciju u kojoj se ocenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka EU
Studenti u blokadi svih univerziteta u Srbiji ne traže više samo moralnu podršku – traže političku odgovornost. Zahtev za vanredne izbore podržale su i opozicione stranke, ali ostaje ključno pitanje: kako naterati vlast da popusti i da li postoji način da se izbori zaista održe pod fer uslovima?
U Srbiji, Viber je postao mnogo više od aplikacije za dopisivanje – za mnoge građane on je postao i izvor problema. Od početka protesta u zemlji, poruke iz roditeljskih i aktivističkih grupa sve češće završavaju u tabloidima, a njihovi autori – na saslušanju u policiji
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve