„Mediji imaju presudnu ulogu na inkluziju u društvu. Zna se da su CNN i BBC promenili odnos Britanaca i Amerikanaca, pa time i velikog dela ostalih naroda, prema ljudima koji nemaju belu boju kože“
Romanipen je naziv televizijske emisije o životu i kulturi Roma, koju realizuju Romi. RTS još nikada nije imao ovakvu emisiju, a ni Romi. Emituje se svake nedelje oko podne, traje 15 minuta, i sutrašnja će biti četvrta.
Romska reč „romanipen“ znači „romstvo“ a označava sveobuhvatnu filozofiju života Roma.
Branko Đurić, urednik ove redakcije u kojoj osim njega su i dva novinara, kaže da su za sad emisije tematske, prve tri su bile o jeziku, popisu i preduzetništvu, ali se pripremaju za novu šemu.
„Trenutno imamo na raspolaganju jedan snimajući dan, pa je gotovo nemoguće da se bavimo dnevno aktuelnim događanjima, kao što bismo želeli. Zato smo počeli da se obučavamo kako da novinar sam, na primer pomoću telefona pravi reportažu visokog kvaliteta. Cilj nam je da budemo što mobilniji i prisutniji, da za tih 15 minuta saopštimo što više informacija iz svakodnevnice Roma“, najavljuje Branko Đurić.
Inicijativa da se osnuje Romanipen došla je iz inostranstva.
„Desilo se da se na jednoj konferenciji međunarodnih organizacija postavi pitanje o zastupljenosti Roma na javnom servisu i – tada se pokrenulo“, priča Branko Đurić.
Posle niza konsultacija i razgovora u RTS-u, odlučeno je da se uradi šest pilot emisija, procenjeno je da odgovaraju standardu RTS-a, i tek posle godinu dana počele su pripreme Romanipena. Đurić je tada bio urednik romske redakcije Radio Beograda sa desetogodišnjim iskustvom.
Planova ima mnogo. „Jedan od prvih nam je da zainteresujemo mlade temama koje ih se tiču: od toga gde se najbolje prodaju sekundarne sirovine, do toga gde su žurke. Nastojaćemo da oni budu naši saradnici i da nam javljaju o događajima koji su im važni. Oni će tako postati vidljiviji, a mi inkluzivniji“, kaže Đurić.
Novinarka Tamara Jovanović
Krajnji cilj mu je da romski novinari budu deo informativne redakcije RTS-a. „Mediji imaju presudnu ulogu po inkluziju u društvu. Zna se da su CNN i BBC promenili odnos Britanaca i Amerikanaca, pa time i velikog dela ostalih naroda, prema ljudima koji nemaju belu boju kože. Jer mediji, osim što prikazuju život, oni stvaraju i model po kome treba da se živi i gleda na stvari. Mediji imaju moć da razbiju predrasude i stereotipe. Zna se da je pojava Opre Vinfri na televiziji je potpuno promenila status manjina u Sjedinjenim Američkim Državama.“
Tvrdi da se inkluzivni prioces izuzetno sporo razvija isključivo zbog predrasuda, i navodi lično iskustvo. Dešavalo mu se, kaže, da tokom nezvaničnog razgovora sa nekim državnim sekretarom pita kad će u ministarstvo da uđe neki Rom. „Uvek bi mi odgovarali da među Romima nema obrazovanih ljudi za takvo radno mesto. Nije tačno da ih nema! Ima ih dovoljno da kao elita predstavljaju svoj narod i da tako, svojim javnim radom i znanjem, pomognu na razbijanju predrasuda.“
Bokser Miroslav Ivanović Mića
Sutrašnja emisija Romanipen je o Miroslavu Ivanoviću Mići, bokseru „Metalca“ iz Valjeva, koji je „dobio desetine pehara i diploma za svoje pobede i tako produžio tradiciju koju je u tom istom klubu, nekada čuvenom u Jugoslaviji, započeo njegov otac. Mića je na takmičenja često išao gladan zato što bi i ako zbog nemoći izgubi, ipak dobio neki novac koji bi mogao da odnese kući“.
Prošlog meseca u Ćupriji novinari Roma i svi koji rade u romskim redakcijama osnovali su udruženje ASORN s ciljem da se umreže i da zajednički rade na inkluziji Roma u medijima. Branko Đurić kaže da će im se uskoro pridružiti i kolege iz regiona.
„Razumljivo je da je manjinskom narodu više stalo do inkluzije nego većinskom. I zato moramo da preuzmemo inicijativu, da pomognemo i sebi i drugima.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti iz Beograda i Niša pešače ka Kragujevcu kako bi 15. februara učestvovali na velikom protestu. Studenti iz Niša su stigli u Aleksinac, studenti iz Beograda stigli su do Avale, a u četvrtak put Kragujevca kreću i studenti iz Čačka
„SNS je jedina teroristička organizacija koja godinama unazad teroriše i ponižava sopstveni narod, najbrutalnije gazi Ustav predajući Kosovo i Metohiju“, kaže predsednik Nove Demokratske stranke Srbije (Novi DSS) Miloš Jovanović
Udruženje filmskih producenata Srbije osudilo je govor Lazara Ristovskog u kome je on kritikovao građanske proteste i upozorilo da je „takva zapaljiva retorika“ u javnom diskursu neodgovorna i opasna
„Protest studenata u Srbiji je škola demokratije – od učesnika pravi građane. A Evropska unija, koja je na strani Vučića, studentima nije bitna“, piše švajcarski Noje cirher cajtung
U staromodnom secesionističkom iskustvu obično žitelji određene teritorije pokreću proces otcepljenja od drugog dela teritorije na kojoj žive neki drugi ljudi. Nije, naime, zabeležno (do sada) da teritorija hoće da se otcepi mimo volje sopstvenih žitelja
Komandant „Kobri“ pukovnik Darko Đošić bi zbog gume Vučićevog službenog automobila kao moralni čin trebalo da podnese ostavku ili da se ubije. Naravno, ako je istina sve što je Informer objavio
Aleksandar Vučić se požalio da „zbog svega što mu rade“, teško pate njegovi roditelji. Majke i očevi kćeri koje su gažene ili im je bejzbol palicom polomljena vilica – ne pate. Na ovoj osnovi je šef države ponudio dijalog
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Trinaestogodišnjeg Dušana Jovanovića ubili su skinhedsi zato što je bio Rom. Prebili su ga u centru Beograda, a da se niko od prolaznika nije ni osvrnuo. Oni nisu ubili samo njega, ubili su sve nas, kazala je njegova sestra
Iz godine u godinu sve manje i manje Roma upisuje fakultet. Osman Balić kaže da je osnovni razlog praksa u kojoj politika zapošljavanja u Srbiji nije naklonjena visokoobrazovanim Romima. Postoji nada da će zapošljavanje prve generacije Roma u javnu upravu uticati na ovu nepovoljnu situaciju
Romi su najsiromašnija zajednica u Srbiji. Njih dve trećine ne mogu da plate ni propisane lekove ili testiranje na Covid-19. U 38 odsto romskih naselja nijedan stambeni objekat nije priključen na vodu, a više od 70 odsto nema kanalizaciju. Dosadašnji efekti planskog poboljšanja uslova života Romkinja i Roma su se svodili na radionice o diskriminaciji ili edukativne programe nevladinih organizacija. U javnoj upravi je zaposleno svega nešto više od 0,1 odsto Roma
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!