img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Branko Đurić: „Romanipen“ označava filozofiju života Roma

26. novembar 2022, 02:11 Sonja Ćirić
Foto: privatna arhiva
Moramo sami sebi da pomognemo: Branko Đurić
Copied

„Mediji imaju presudnu ulogu na inkluziju u društvu. Zna se da su CNN i BBC promenili odnos Britanaca i Amerikanaca, pa time i velikog dela ostalih naroda, prema ljudima koji nemaju belu boju kože“

Romanipen je naziv televizijske emisije o životu i kulturi Roma,  koju realizuju Romi. RTS još nikada nije imao ovakvu emisiju, a ni Romi.  Emituje se  svake nedelje oko podne, traje 15 minuta, i sutrašnja će biti četvrta.

Romska reč „romanipen“ znači „romstvo“ a označava sveobuhvatnu filozofiju života Roma.

Branko Đurić, urednik ove redakcije u kojoj osim njega su i dva novinara, kaže  da su za sad emisije tematske, prve tri su bile o jeziku, popisu i preduzetništvu, ali se pripremaju za novu šemu.

„Trenutno imamo na raspolaganju jedan snimajući dan, pa je gotovo nemoguće da se bavimo dnevno aktuelnim događanjima, kao što bismo želeli. Zato smo počeli da se obučavamo kako da novinar sam, na primer pomoću telefona pravi reportažu visokog kvaliteta. Cilj nam je da budemo što mobilniji i prisutniji, da za tih 15 minuta saopštimo što više informacija iz svakodnevnice Roma“, najavljuje Branko Đurić.

Inicijativa da se osnuje Romanipen došla je iz inostranstva.

„Desilo se da se na jednoj konferenciji međunarodnih organizacija postavi pitanje o zastupljenosti Roma na javnom servisu i – tada se pokrenulo“, priča Branko Đurić.

Posle niza konsultacija i razgovora u RTS-u, odlučeno je da se uradi šest pilot emisija, procenjeno je da odgovaraju standardu RTS-a, i tek posle godinu dana počele su pripreme Romanipena. Đurić je tada bio urednik romske redakcije Radio Beograda sa desetogodišnjim iskustvom.

Planova ima mnogo. „Jedan od prvih nam je da zainteresujemo mlade temama koje ih se tiču: od toga gde se najbolje prodaju sekundarne sirovine, do toga gde su žurke. Nastojaćemo da oni budu naši saradnici i da nam javljaju o događajima koji su im važni. Oni će tako postati vidljiviji, a mi inkluzivniji“, kaže Đurić.

Novinarka Tamara Jovanović

Krajnji cilj mu je da romski novinari budu deo informativne redakcije RTS-a. „Mediji imaju presudnu ulogu po inkluziju u društvu. Zna se da su CNN i BBC promenili odnos Britanaca i Amerikanaca, pa time i velikog dela ostalih naroda, prema ljudima koji nemaju belu boju kože. Jer mediji, osim što prikazuju život, oni stvaraju i model po kome treba da se živi i gleda na stvari. Mediji imaju moć da razbiju predrasude i stereotipe. Zna se da je pojava Opre Vinfri na televiziji je potpuno promenila status manjina u Sjedinjenim Američkim Državama.“

Tvrdi da se inkluzivni prioces izuzetno sporo razvija isključivo zbog predrasuda, i navodi lično iskustvo. Dešavalo mu se, kaže, da tokom nezvaničnog razgovora sa nekim državnim sekretarom pita kad će u ministarstvo da uđe neki Rom. „Uvek bi mi odgovarali da među Romima nema obrazovanih ljudi za takvo radno mesto. Nije tačno da ih nema! Ima ih dovoljno da kao elita predstavljaju svoj narod i da tako, svojim javnim radom i znanjem, pomognu na razbijanju predrasuda.“

Bokser Miroslav Ivanović Mića

Sutrašnja emisija Romanipen je o Miroslavu Ivanoviću Mići, bokseru „Metalca“ iz Valjeva, koji je „dobio desetine pehara i diploma za svoje pobede i tako produžio tradiciju koju je u tom istom klubu, nekada čuvenom u Jugoslaviji,  započeo njegov otac. Mića je na takmičenja često išao gladan zato što bi i ako zbog nemoći izgubi, ipak dobio neki novac koji bi mogao da odnese kući“.

Prošlog meseca u Ćupriji novinari Roma i svi koji rade u romskim redakcijama osnovali su udruženje ASORN s ciljem da se umreže i da zajednički rade na inkluziji Roma u medijima. Branko Đurić kaže da će im se uskoro pridružiti i kolege iz regiona.

„Razumljivo je da je manjinskom narodu više stalo do inkluzije nego većinskom. I zato moramo da preuzmemo inicijativu, da pomognemo i sebi i drugima.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

branoko đurić eisija za rome filozofija života roma inkluzija Roma Romanipen Romi u Srbiji RTS emisija za Rome Televizijska emisija za Rome
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Posle sukoba policije i građana ponovo mirno u centru Beograda

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Analiza

29.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka

Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Arhiv javnih skupova: 140.000 ljudi na Slaviji

Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Veliki neredi u centru Beograda: Na građane bačen suzavac

Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Povezane vesti

Vesti

26.oktobar Jelena Jorgačević

25 godina od ubistva malog Dušana: Na delu je sistemski rasizam

Trinaestogodišnjeg Dušana Jovanovića ubili su skinhedsi zato što je bio Rom. Prebili su ga u centru Beograda, a da se niko od prolaznika nije ni osvrnuo. Oni nisu ubili samo njega, ubili su sve nas, kazala je njegova sestra

Vesti

26.jul Sonja Ćirić

Upis na fakultet: Kome smetaju Romi sa diplomom

Iz godine u godinu sve manje i manje Roma upisuje fakultet. Osman Balić kaže da je osnovni razlog praksa u kojoj politika zapošljavanja u Srbiji nije naklonjena visokoobrazovanim Romima. Postoji nada da će zapošljavanje prve generacije Roma u javnu upravu uticati na ovu nepovoljnu situaciju

Vesti

26.februar S.Ć.

Nova Strategija za Rome: Stara neispunjena obećanja

Romi su najsiromašnija zajednica u Srbiji. Njih dve trećine ne mogu da plate ni propisane lekove ili testiranje na Covid-19.  U 38 odsto romskih naselja nijedan stambeni objekat nije priključen na vodu, a više od 70 odsto nema kanalizaciju. Dosadašnji efekti planskog poboljšanja uslova života Romkinja i Roma su se svodili na radionice o diskriminaciji ili edukativne programe nevladinih organizacija. U javnoj upravi je zaposleno svega nešto više od 0,1 odsto Roma

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure