U zaseoku u pokrajini Severna Rajna-Vestfalija predviđenom za rušenje zarad iskopavanja mrkog uglja danima su trajali sukobi između aktivista za očuvanje životne sredine i policije. Bitku je dobio moćni elektro-energetski koncern RWE, ali je to samo početak rata između ekoloških aktivista koji su zagledani u budućnost i vlasti koja gleda kako da pregura sadašnjost
U zaseoku Licerat u pokrajini Severna Rajna-Vestfalija, koji se vodi kao predgrađe grada Erkelenc, 2021. godine stanovalo je 11 ljudi. Najviše stanovnika ikada imao je 1970, tada ih je bilo 105. U doskora beznačajnom mestu pretprošle godine su se nastanili aktivisti za očuvanja životne sredine kada se pročulo da će moćni elektro-energetski koncern RWE porušiti zaseok i koji se isprečio dnevnom kopu mrkog uglja. Zbog toga su danima trajali sukobi između zelenih aktivista i policije koji su uzburkali i podelili nemačku javnost.
Germany Coal Mine ProtestsFoto: AP Photo/Michael Probst
Ovo naselje, koje će kroz nekoliko dana svakako nestati sa lica zemlje, prvi put se sa imenom Lucelenrode pominje 1168. kao posed rimokatoličkog reda Benediktinaca. Erkelenc, gradić sa oko 40.000 stanovnika, još je mnogo stariji. Tragovi ljudskog života se tu nalaze od ranog kamenog doba, oko 5.100. godine pre nove ere.
Germany Coal ProtestFoto: Federico Gambarini/dpa via AP
Mladi zeleni aktivisti i partijsko rukovodstvo Zelenih
Paradoksalno je da je moćni elektro-energetski koncern RWE, koji je dobio pravo da na ovom mestu pokrene dnevni kop mrkog uglja, veoma je moćan, prvenstveno poznat kao graditelj pogona obnovljive energije, vetroparkova i korišćenja solarne energije, ali ima i podgrupu zvanu RWE Pover AG sa oko 10.000 radnika koja kopa ugalj za svoje termoelektrane i gradi i upravlja nuklearnim elektranama. Ona je otkupila vlasništvo nad svim objektima u Liceratu i izražava žaljenje što je sada potrebna policijska sila da bi sprovela svoje pravo.
APTOPIX Germany Coal ProtestFoto: AP Photo/Michael Probst
Nekada prvenstveno ekološka, a danas partija levog centra, Zeleni, pocepana je po ovom pitanju, jer je članica vladajuće koalicije. Njeno rukovodstvo na čelu sa potpredsednikom vlade Robertom Habekom energično je za korišćenje uglja do 1930. godine, ali mnogi mladi članovi partije su među aktivistima koji se svim zamislivim metodama bore da Nemačka mnogo ranije, najbolje odmah, prestane da koristi prljave izvore energije.
Tridesetak ratoborih aktivista za zaštitu prirode je u četvrtak upalo i na silu zauzelo centralu Zelenih u Diseldorfu, jutros je policiji pošlo za rukom da ih izbaci. Zamalo da i tu dođe do okršaja.
Okršaj aktivista sa strpljivim policajcima
Aktivisti su se mesecima pripremali za obračun u Liceratu. Iskopali su rovove, podigli barikade, na drveću sagradili kućice u kojima istrajavaju. Većina naglašava da želi da protestuje mirno, ali ekstremna manjina ne preza ni od drugačijih rešenja.
Germany Coal ProtestFoto: Oliver Berg/dpa via AP
Vlada navija za kopanje uglja još narednih 8 godina, veruje da birači pre svega, pogotovu u ova krizna energetska vremena, žele sigurno snadbevanje električnom energijom, a praunuci neka vide šta će kad stignu na red da odlučuju.
Kad su pre neki dan policijske snage počele da se okupljaju u Liceratu napadnute su molotovljevim koktelima, pirotehničkim sredstvima, kamenjem, flašama. U početku su se povukle nadajući se da će razulareni mladi ljudi da se istutnje, ali pošto se to nije dogodilo tokom noći u sredu na četvrtak su počele akciju sa naređenjem da postupaju strpljivo i sa što manjom upotrebom grube sile, dakle bez upotrebe vodenih topova ili suzavca.
Germany Coal ProtestFoto: AP Photo/Michael Probst
Došlo je do jurnjave, policajci su hvatali mlade ljude i iznosili ih iz područja predviđenog za rušenje, upadali u napuštene kuće, proveravali da li su prazne, da li u njima ima nekih zamki, iznosili sumnjive predmete, recimo aparate zagašenje požara.
Germany Coal ProtestFoto: Oliver Berg/dpa via AP
U podrumu jedne kuće su naišli na ženu koja je zabetonirala ruku u patos, potrajalo je dok je nisu oslobodili vodeći računa da je ne povrede. Pronašli su tunele iskopane ispod nekih kuća, nije poznato koliko su stabilni, da li se u njima nalaze neki aktivisti, da li u njima ima dovoljno vazduha.
Kiša sa olujnim vetrom i kraj
U četvrtak je počela jaka kiša sa olujnim vetrovima. Blato otežava rad mašinama koje su počele da ruše kuće. Sklonjene su table sa nazivom mesta. Dovezene su platforme za podizanje ljudi kakve koriste vatrogasci, pomoću njih policajci skidaju aktiviste koji istrajavaju na vrhu drveća.
Germany Climate AidFoto: AP Photo/Martin Meissner
Sinoć je policija saopštila da je situacija stabilna, otpor ipak manji, nego što su očekivali. Postojala je bojazan da bi aktivisti mogli da upotrebe čak i vatreno oružje. Krajnji bilans velike predstave su dva povređena poliajca, aktivisti tvrde da su snage reda koristile biber-sprej, ali one to negiraju.
Policija nije koristila ni pendreke, nikom nisu stavljene lisice na ruke, pogotovu nije došlo do strožih mera prinude. Predviđa se da će proći još nekoliko dana dok se ne poruši zaseok Licerat i steknu uslovi za kopanja mrkog uglja.
Germany Coal ProtestFoto: AP Photo/Michael Probst
Nemački mediji postavljaju pitanje da li je u Liceratu počela borba između sadašnjosti i vizije života na planeti Zemlji sledećih stoleća.
J.H./DPA/RTL/Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, javnost najviše komentariše dva nova zakona o zaštiti informacija i dokaza
Tužilaštvo i BIA rade na identifikaciji autora objave u kojoj se poziva na krvoproliće i građanski rat. U poruci se pominje likvidacija članova vladajućih stranaka, bezbednosnih službi i „neutralnih“
Iako pobunjeni studenti i građani mesecima traže vanredne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić po prvi put za 13 godina – ne želi da ih raspiše. Istovremeno, formalni predsednik SNS-a Miloš Vučević kaže da je ta stranka „uvek spremna“ za izbore
Beograđani su blokirali Gazelu u oba smera, u Užicu je bio pokušaj probijanja blokade, u Jadar su došli biciklisti iz Šapca da svi protestuju protiv Rio Tinta, skupovi su bili u Užicu, Kragujevcu, Nišu...
U Beogradu, Nišu, Kragujevcu i Novom Sad, tim redosledom, počinju danas protesti studenata i građana. U Jadru je protest protiv Rio Tinta a priključili su im se i biciklisti iz Šapca, Užičani za smenu gradonačelnice
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!