

Studenti u blokadi
Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija
Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe




U ponedaljak 22. aprila 2013. godine .Vlada Srbije je jednoglasno dala saglasnost da se potpiše Sporazum o glavnim principima normalizacije odnosa između Beograda i Prištine. Tadašnji premijer Ivica Dačić obavestio je šeficu diplomatije EU Ketrin Ešton da je Vlada prihvatila sporazum. SPC je izdao ogorčeno saopštenje o „čistoj predaji“, oko 20.000 Srba je protestovalo u Kosovoskoj Mitrovici. Na šta su se tačno tada u 15 tačaka u “Briselskom sporazumu” obavezali Beograd i Priština
Na Sporazum o glavnim principima normalizacije odnosa između Beograda i Prištine Vlada Srbije je dala saglasnost u utorak 22. Aprila 2013. Odluka je doneta jednoglasno. Tadašnji premijer Ivica Dačić obavestio je šeficu diplomatije i posrednicu u pregovorima Ketrin Ešton da je njegova Vlada prihvatila sporazum.


Sporazumom je utvrđeno:
Poptpisnici Dačić i Hašim Tači
Kopiju sporazuma, na osnovu kojeg je urađen prevod, parafirao je u Briselu premijer Srbije Ivica Dačić uz propratni tekst: „Ovime potvrđujem da je ovo tekst predloga o čijem će prihvatanju ili odbijanju obe strane podneti svoje odluke“.


Pored Dačića Sporazum su parafirali premijer Kosova Hašim Tači, visoka predstavnica EU Ketrin Ešton i zamenik generalnog sekretara NATO Aleksandar Veršbou.
Šef prištinskog pregovaračkog tima Hašim Tači ocenio je tada: „Ugovor koji je parafiran između dve države predstavlja de jure priznanje Kosova od strane Srbije.“
SPC: Posredi je pre čista predaja nego li makar kakva-takva prodaja


U Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve koje je izdato u ponedeljak 22. april 2013. pod naslovom “Obraćanje državi Srbiji i srpskom narodu povodom parafiranja sporazuma u Briselu” stoji:
„U Briselu je parafiran tekst sporazuma ‘o principima normalizacije odnosâ’ između ‘Beograda’ i ‘Prištine’, što je, svakako, eufemizam umesto ‘Srbije i Kosova’, odnosno između predsednika Vlade Srbije i ‘predsednika Vlade Kosova’, inače lica sa poternice koju je raspisala Srbija.
Neotklonjivi je utisak da se radi o potpunom povlačenju institucionalnog prisustva Srbije na teritoriji njene južne pokrajine, o uspostavljanju ograničene autonomije srpske zajednice na prostoru severno od mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, u okviru Tačijevog establišmenta, i, samim tim, o posrednom i prećutnom, ali ipak faktičkom priznavanju postojanja sistema državne vlasti na Kosovu i Metohiji nezavisnog od postojećeg državnog ustrojstva Srbije.
Stvar je otežana pristankom državnog vrha Srbije na nesmetani proces ‚evrointegracijâ’ tačijevskog Kosova (bez pomena Metohije, koja zvuči previše pravoslavno i srpski, ali i bez bilo kakvog pominjanja Srbije u tom kontekstu), a nema nikakve sumnje u to da će, posle plaćanja ovako visoke cene za famozni ‘datum o početku pregovora’, i to pregovora sa nepoznatim brojem novih uslova i sa neizvesnim ishodom, cena za sam eventualni ulazak u Evropsku uniju biti i formalno priznavanje ‘nezavisnog Kosova’ od strane Srbije i njena obaveza da ne ometa dobijanje stolice ‘Kosova’ u Ujedinjenim nacijama.“
„Kako izgleda, posredi je pre čista predaja nego li makar kakva-takva prodaja naše sopstvene vekovne i, u duhovnom i istorijskom smislu, najvažnije teritorije, tempirana od velikih scenarista, inače naših proverenih prijatelja i saveznika, za stotu godišnjicu oslobođenja istorijske Stare Srbije od petvekovnog robovanja Osmanlijama (1389 – 1912/1913)“, piše dalje u saopštenju SPC.
„Nama se čini da bi, u odnosu na ovakav sporazum, i podela teritorije bila bolje, pravednije i održivije rešenje. Takođe se pitamo šta je naša visoka državna delegacija tražila u Moskvi pre nekoliko dana ako je već bila spremna da prihvati ‚maksimum mogućeg‘, koji je ipak manji od ‚minimuma poželjnog‘ sa stanovišta elementarnog državnog i nacionalnog interesa Srbije.
Imajući u vidu sve ovde rečeno, a još više neizrečeno, ali podrazumevano, apelujemo na poslanike u Narodnoj skupštini Srbije i na Predsednika Srbije da, pred Bogom, istorijom srpskog roda i sopstvenom savešću, izmere i odmere svoju moralnu i istorijsku odgovornost prilikom odlučivanja o davanju ili uskraćivanju saglasnosti Srbije kao države na ovakav tekst sporazuma.
Istovremeno apelujemo na srpski narod koji je opstao i ostao na svojim vekovnim kosovsko-metohijskim ognjištima i na sav ostali srpski rod, ma gde živeo, da, kakva god bila odluka državnog vrha Srbije, ne prizna diktat sile i nepravde nego da Kosovo i Metohiju smatra, uvek i zauvek, svojom zemljom, ne sporeći, ni na koji način, činjenicu da je to i zemlja onih Albanaca koji u njoj vekovima žive zajedno sa Srbima.
Crkva će, u svakom slučaju, ostati sa svojim narodom i u svojim svetinjama na Kosovu i Metohiji. To joj daje pravo i nameće dužnost da uputi ovaj apel.”
Apel je bio potpisao Patrijarh srpski Irinej.
Protest kosovskih Srba
Srbi sa severa Kosova okupili su se 22. aprila na trgu Šumadija u Kosovskoj Mitrovici na protestu pod nazivom „Sever Kosova i Metohije ostaje u Srbiji“. Aklamacijom su usvojili Deklaraciju Sabora srpskog naroda s porukom da ne prihvataju Briselski sporazum.
TV Most je tada izvestila da se okupilo oko 20.000 ljudi koji su nosili zastave Srbije i parole na kojima je, pored ostalog, pisalo: «Nećemo kosovski pečat», «Nema predaje», «NE zakonima i ustavu Kosova», «Odavde nema dalje», «Ne sporazumu u Briselu…»
Tražili su da se građani Srbije izjasne na referendumu o predloženom sporazumu i poručili da je vreme za osnivanje “Skupštine AP Kosova i Metohije“
R.V. i Dokumentacioni centar „Vremena“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije


U normalnim vremenima, izbori u deset malih sredina imali bi tek lokalni značaj. Ali, ovo nisu normalna vremena. Svaka pobeda antirežimskih snaga bila bi bolan poraz za Aleksandra Vučića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve