
Savet REM-a
Četvoro članova Saveta REM-a podnelo ostavke
Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke. Nisu pristali da im režim nametne većinu koja bespogovorno sluša Vučića
Foto: Marko Kecman
U Srbiji ima 1442 atomska skloništa u 48 opština. Većina su pretvorena u poslovni prostor kako bi „Skloništa“ imala od čega da se izdržavaju. Preduzeće je u vlasništvu države, ali nije na njenom budžetu
Od početka rata u Ukrajini, gotovo da nema dana da se ne pomene mogućnost napada nuklearnim oružjem.
U Srbiji 48 opština ima skloništa, ukupno ih je 1442 na više od 300.000 kvadratnih metara. U Beogradu ih ima 980 u 15 opština, a na Novom Beogradu 244.
I u ratu i u miru za skloništa je kod nas nadležno Javno preduzeće „Skloništa“, koje je vlasništvo Republike Srbije. Na njihovom sajtu piše da se ne finansiraju iz budžeta države, već da se “sredstva za obavljanje poverene delatnosti stiču od izdavanja u zakup dvonamenskih skloništa i poslovnog prostora u mirnodopskim uslovima.“
Trenutno su u mnogima magacini, teretane, skladišta, arhivi…
Direktor ove ustanove Nebojša Stojanović je medijima izjavio da „kada bi, u slučaju neposredne ratne opasnosti, Sektor za vanredne situacije MUP doneo odluku da skloništa moraju da se stave u funkciju u roku od 24 sata, skloništa bi bila spremna“.
Do 2012. godine „Skloništa“ su se izdržavala od takse koju im je plaćao svaki investitor nove zgrade .Kad je ta taksa ukinuta, preduzeću je dozvoljeno da izdaje skloništa kako bi se izdržavalo od kirije.
Izdavanjem prostora obezbeđen je ne tako veliki, ali siguran izvor prihoda, plus, s obzirom da su korisnici bili u obavezi da održavaju iznajmljeni prostor i da plaćaju komunalije, „Skloništima“ je to postao način na koji su sav taj prostor čuvali da ne propadne.
Međutim, bez obzira na sve to, „Skloništa“ su od tada u minusu. Direktor Stojanović uverava javnost da je preduzeće spremno, mnogo spremnije nego što je bilo devedesetih, da se skloništa tehnički redovno kontrolišu, te da se u njima nalazi sve što je potrebno u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Danas je zapostavljena i civilna zaštita. Na primer, posle bombardovanja 1999. godine veliki broj zaštitnih maski je nestao u magacinima , a ono što je ostalo, niko nije obnavljao niti se brinuo o njima.
Sredstva za vanredne situacije su limitirana, lokalne samouprave ne izdvajaju za to, obučavanje ljudi za ponašanje u vanrednim situacijama je ukinuto zakonom – sve je to uticalo da su sistemi zaštite nedovoljno osposobljeni za ratnu opasnost.
S.Ć./Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije podnelo je ostavke. Nisu pristali da im režim nametne većinu koja bespogovorno sluša Vučića

Pored učešća u opsadi Sarajeva, nedavno preminuli četnički vojvoda Slavko Aleksić ostaće upamćen i po organizovanju masovnog egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, što se u javnosti BiH tumači kao „politika sprečavanja suživota i definitivnog etničkog razdvajanja Sarajeva“

Aleksandar Vučić će prevremene izbore raspisati samo ako misli da može da pobedi. Da li su opozicioni akteri spremni na eventualni blickrig? I ko će na crtu Vučićevom kandidatu za predsednika Republike?

Za održavanje Dvorskog kompleksa na Dedinju u 2026. godini nije planiran nijedan dinar, a savez Monarhisti smatra da je u pitanju „osveta režima Aleksandra Vučića“ prema Filipu Karađorđeviću

Lideri Zapadnog Balkana učestvovali su na sastanku u Briselu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da ne prisustvuje sastanku, razlog za tu odluku nemačkim medijima nije baš jasan
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve