
Peticija
Kreni-Promeni: Više od 200.000 ljudi potpisalo je peticiju
Za samo dva sata, više od 200.000 ljudi potpisalo je peticiju pokreta Kreni-Promeni kojom se zahteva nezavisna međunarodna istraga zbog navodne upotrebe zvučnog topa
U Srbiji ima 1442 atomska skloništa u 48 opština. Većina su pretvorena u poslovni prostor kako bi „Skloništa“ imala od čega da se izdržavaju. Preduzeće je u vlasništvu države, ali nije na njenom budžetu
Od početka rata u Ukrajini, gotovo da nema dana da se ne pomene mogućnost napada nuklearnim oružjem.
U Srbiji 48 opština ima skloništa, ukupno ih je 1442 na više od 300.000 kvadratnih metara. U Beogradu ih ima 980 u 15 opština, a na Novom Beogradu 244.
I u ratu i u miru za skloništa je kod nas nadležno Javno preduzeće „Skloništa“, koje je vlasništvo Republike Srbije. Na njihovom sajtu piše da se ne finansiraju iz budžeta države, već da se “sredstva za obavljanje poverene delatnosti stiču od izdavanja u zakup dvonamenskih skloništa i poslovnog prostora u mirnodopskim uslovima.“
Trenutno su u mnogima magacini, teretane, skladišta, arhivi…
Direktor ove ustanove Nebojša Stojanović je medijima izjavio da „kada bi, u slučaju neposredne ratne opasnosti, Sektor za vanredne situacije MUP doneo odluku da skloništa moraju da se stave u funkciju u roku od 24 sata, skloništa bi bila spremna“.
Do 2012. godine „Skloništa“ su se izdržavala od takse koju im je plaćao svaki investitor nove zgrade .Kad je ta taksa ukinuta, preduzeću je dozvoljeno da izdaje skloništa kako bi se izdržavalo od kirije.
Izdavanjem prostora obezbeđen je ne tako veliki, ali siguran izvor prihoda, plus, s obzirom da su korisnici bili u obavezi da održavaju iznajmljeni prostor i da plaćaju komunalije, „Skloništima“ je to postao način na koji su sav taj prostor čuvali da ne propadne.
Međutim, bez obzira na sve to, „Skloništa“ su od tada u minusu. Direktor Stojanović uverava javnost da je preduzeće spremno, mnogo spremnije nego što je bilo devedesetih, da se skloništa tehnički redovno kontrolišu, te da se u njima nalazi sve što je potrebno u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Danas je zapostavljena i civilna zaštita. Na primer, posle bombardovanja 1999. godine veliki broj zaštitnih maski je nestao u magacinima , a ono što je ostalo, niko nije obnavljao niti se brinuo o njima.
Sredstva za vanredne situacije su limitirana, lokalne samouprave ne izdvajaju za to, obučavanje ljudi za ponašanje u vanrednim situacijama je ukinuto zakonom – sve je to uticalo da su sistemi zaštite nedovoljno osposobljeni za ratnu opasnost.
S.Ć./Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Za samo dva sata, više od 200.000 ljudi potpisalo je peticiju pokreta Kreni-Promeni kojom se zahteva nezavisna međunarodna istraga zbog navodne upotrebe zvučnog topa
Grupa nevladinih organizacija poziva građane koji su 15. marta bili prisutni na mestima u Beogradu gde se navodno osetio snažni zvučni udar, da im prijave svoja iskustva
Prvo osnovno javno tužilastvo u Beogradu je formiralo predmet i naložilo Ministarstvu unutrašnih poslova da utvrdi da li je 15. marta upotrebljeno pirotehničko sredstvo, zvučno oružje ili drugo opšteopasno sredstvo koje je moglo da dovede u opasnost život i telo okupljenih građana
U novosadskom Domu zdravlja "Jovan Jovanović ZmaJ" mnogi pacijanti su imali vrtoglavicu, zujanje u ušima, mučninu. Svi su u subotu bili u Beogradu na protestu
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić i VJT traže da se pronađu krivci za širenje panike na subotnjem skupu u Beogradu, civilna društva i opozicija tvrde da imaju dovoljno dokaza za tužbu protiv države zbog navodne upotrebe zvučnog topa ili nekog drugog sličnog oružja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve