Nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal u novom izveštaju zabeležila je slučajeve prekomerne upotrebe sile policije i nekažnjivosti policije u Srbiji. Upozoravaju je da je pravo na mirno okupljanje ugroženo širom Evrope
Osim Srbije u izveštaju organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal su posmatrane i Austrija, Belgija, Češka, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Velika Britanija, Luksemburg, Holandija, Poljska, Portugal, Slovenija, Španija, Švedska, Švajcarska i Turska.
Ugroženo pravo na mirno okupljanje
Pravo na mirno okupljanje ugroženo je širom Evrope jer države sve više stigmatizuju, kriminalizuju i razbijaju mirne demonstracije.
Istaknuto je da države nameću neopravdane i kaznene mere i pribegavaju sve represivnijim sredstvima za gušenje neslaganja.
U izveštaju se napominje da se u celoj Evropi pojavljuje„obrazac represivnih zakona, upotreba nepotrebne ili preterane sile, proizvoljna hapšenja i kazneni progoni“, ali i „neopravdana ili diskriminatorna ograničenja“.
Invazivna tehnologija nadzora
Zabeležena je sve veća upotreba „invazivne tehnologije nadzora“, za koju Amnesti internešenal upozorava da vodi „sistematskom ukidanju prava na protest“.
U Evropi je, dodaje se, značajno porasla upotreba tehnologije za prepoznavanje lica, jer ga trenutno koristi 11 zemalja, a još šest planira uvođenje.
„Upotreba tehnologije prepoznavanja lica za identifikaciju demonstranata predstavlja neselektivni masovni nadzor, a nikakve mere zaštite ne mogu sprečiti štetu koju ona nanosi“, naveo je Amnesti internešenal i pozvao na „potpunu zabranu takve tehnologije“.
Stigmatizacija demonstranata
Izveštaj identifikuje „uznemirujući trend stigmatizacije koju sprovodi vlast u cilju delegitimizacije demonstranata i protesta“.
U svim posmatranim zemljama korišćena je štetna retorika kojom su karakterisani demonstranti poput – teroristi, kriminalci, strani agenti, anarhisti i ekstremisti.
Amnesti internešenal upozorio je da je takva negativna retorika često korišćena da opravda donošenje sve restriktivnijih zakona“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme
U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja
Aleksandar Vučić je postupio suprotno preporukama ODIHR o razdvajanju države i partije u izbornom procesu kada je na skupu SNS u Beogradskoj areni nastupio u svojstvu predsednika države, a ne kao politički lider ili kandidat, saopštio je Birodi
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!