

Studentski protesti
„Sretnimo se ponovo”: Kakav je plan protesta u Kragujevcu
U Kragujevcu i Orašcu će na Sretenje biti održani studentski skupovi. Kakav je plan protesta




Predsednik Srbije je danas, nakon povratka iz Ohrida, pročitao narodu Aneks o kome su se Kosovo i Srbija u potpunosti obavezali da će ga poštovati i ispuniti. To znači da je Evropski plan o dijalogu Beograda i Prištine ušao u pregovarački proces sa EU
Predsednik Aleksandar Vučić je danas, u obraćanju narodu, pročitao ceo Aneks koji je deo Sporazuma o putu ka normalizaciji između Beograda i Prištine, o kome se juče u Ohridu dogovoro sa Aljbinom Kurtijem, premijerom Kosova, i predstavnicima EU Žozefom Boreljom i Miroslavom Lajčakom.
„Ovaj Aneks je sastavni deo Sporazuma. Kosovo i Srbija se u potpunosti obavezuju da će poštovati sve članove Sporazuma i ovog Aneksa i ispuniti sve obaveze koje proističu iz Sporazuma i ovog Aneksa, ekspeditivno i u dobroj veri“, piše na početku Aneksa.
Predsednik je istakao da ništa nije potpisao.
„Zašto nisam potpisao? Zbog više stvari. Srbija je međunarodno priznata država a za mene tzv. Republika Kosovo nije međunarodno priznata država“, i naglasio da je Srbija spremna za implementaciju.
Zatim je objasnio da je namerno izbegavao termine na engleskom koji znače prihvatanje i slično, ali da ćemo raditi na implementaciji, i pročitao deo Bečke konvencije po kome „verbalna saglasnost šefa države ima obaveznost.“
Rekao je da su crvene linije suprotstavljanje priznanja Kosova kao nezavisne države i članstvo Kosova u UN.
„Za nas je bitno da ne zavisimo samo od dobre volje Prištine, što je pozitivna promena, već i od onoga koliko smo mi spremni da određene stvari uradimo. Tu govorim o evropskom putu“, istakao je.
„Nije se mnogo promenilo za nas osim što sada od toga što budemo radili po ovom pitanju zavisiće i naš evropski put, koji ne verujem da ćemo završiti za tri-četiri godine koliko sam ja predsednik“, dodao je Vučić ističući da je „važno da budemo na evropskom putu“.
Vučić je kazao da Srbija želi normalizaciju odnosa jer „ne možete da živite sa zidovima“.
Rekao je da nam je Zajednica srpskih opština potrebna, da „svi koji koji žive južno od Ibra žive kao u getu. Nama je ZSO potrebna svuda gde Srbi žive, ali naravno mnogo više na jugu, nego na samom severu. Time Srbi dobijaju insitucionalni okvir za svoje delovanje, predsednika, skupštinu savet, koja će komunicirati i sa centralnim vlastima. Ovo je ono što je za nas važno“.
Juče je bilo reči i o članu Sporazuma koji se odnosi na nestale osobe.
„Svačija majka želi da zna gde joj je dete, to je civilizacijsko dostignuće. I vi mislite da je to gotovo bez obaveza. A Priština je to koristila kao instrument da bi pritiskala Srbiju, kako bi dobili ratnu odštetu“.
Najavio je i da će Srbi i Romi koji primaju socijalnu pomoć na KiM dobiti povećanje sa 11,000 na 20,000 dinara i da se radi o 5,607 osoba na koje se ovo povećanje odnosi. Takođe je najavio i da će posetiti KiM.
On je rekao da će narednih dana pozvati parlamentarne stranke na sastanke.
S.Ć.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


U Kragujevcu i Orašcu će na Sretenje biti održani studentski skupovi. Kakav je plan protesta


Kako Vučićev režim punom parom juri u bezakonje sa nesagledivim posledicama, kako menja i bogalji zakone, o sistemu koji se temelji na mreži usluga, dok država rukuje poslom oko droge, čitajte u novom broju „Vremena”


Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva


Za 16. februar u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu najavljena je Svečana akademija, a kao jedan od učesnika najavljen je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Zborovi Novog Sada najavili okupljanje ispred SNP


„Upravni odbor RTS-a prihvatio je prilikom otvaranja prijava kandidaturu Manje Grčić iako ona nije imala potvrdu da diploma koju je podnela na konkurs nosi 240 ESPB bodova, a nije ni nostrifikovana“, tvrdi Slađana Ivančević, protivkandidatkinja Manje Grčić za generalnu direktorku Javnog servisa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve