Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapretio je promenom vodotoka reke Ibar zbog toga što se po nalogu Prištine ruše srpske kuće na Gazivodama. Za inženjere je ova izjava „besmislica” koja "veze nema sa zdravim razumom"
„Već smo pozvali stručnjake koji se bave time, građevinski sektor, inženjere i ostale, kada već toliko maltretiraju naš narod, da vidimo… Imamo različite razloge za promenu vodotoka Ibra, pa ćemo da vidimo šta će da rade Albanci i kako će da se ponašaju“, rekao je Vučić novinarima tokom obilaska radova na Starom železničkom mostu u Beogradu.
Šta bi „zavrtanje“ Ibra uopšte donelo bilo kome, da li je tehnički izvodljivo i kakve bi posledice imalo po vodoprivredu, energetiku i lokalno stanovništvo na Kosovu?
Da li je ovo realan inženjerski poduhvat?
Ibar je na području Kosova i Metohije pregrađen branom, čime je napravljeno veštačko jezero Gazivode, jedno od ključnih infrastrukturnih i energetskih čvorišta na tom prostoru. Hidroelektrana na jezeru snabdeva strujom značajan deo Kosova, a vodosistem Ibar-Lepenac obezbeđuje vodu za lokalno stanovništvo.
Ideja o „premeštanju” Ibra nije nova. Pominjao ju je predsednik preteći i 2024. godine, ali se tada od nje ogradio jer nije želeo da se „priroda koristi za političke potrebe“, tj. dobio je packe sa Zapada.
Danas izgleda nema problem sa tim – opet verbalno – da ponovo naglasi šta bi sve Srbija mogla da uradi albanskim „privremenim organima“ u Prištini, samo kada bi htela.
Foto: Tanjug/Dimitrije GollJezero Gazivode na Kosovu
Šta bismo dobili izmenom vodotoka Ibra?
Građevisnki inženjer i profesor na Građevinskom fakultetu Jovan Despotović za „Vreme” kaže – „ništa”.
„To bi bilo apsolutno nedopustivo sa aspekta vodnog prava Evropske unije na nivou sliva Dunava, kome Ibar pripada. Nema veze sa zdravom pameću. Šta god da se kaže malo je, koliko je to besmislica u hidrotehničkom ili vodoprivrednom smislu “, kaže Despotović.
Dodaje da je to nezamisliv inženjerski poduhvat, te da veruje da je predsednik to „metaforički” izjavio, da je u pitanju inat zbog trenutne političke situacije.
Odluka o premeštanju vodotoka reke, neminovno bi uticala na čitavo lokalno stanovinštvo na Kosovu, ne samo na Albance.
Profesor kaže da u Srbiji može da bude mnogo važnijih i većih projekata, koji mogu doneti stvaran boljitak u energetskom i vodoprivrednom sektoru.
„Mnogo je važnije i preče pitanje upravljanje vodnim resursima u Srbiji, planskim studijama. Da nismo kakvi jesmo, mi bismo napravili plan i za ovu situaciju kad vode u Dunavu nema. Mi to počinjemo šesnaesti put. Građevinski fakultet je pre četiri godine uradio prvu fazu, ali drugu i treću nije nikad. Znači, planska studija je plan o tome kako da trošite resurse kojima raspolažete. Na primer, primite platu danas i vidite fantastične cipele i celu platu date na njih. I sutra kažete ocu i majci ‘daj mi pare za hleb’. E tako se i mi ponašamo. Nemamo plan za dva dana, a kamoli za sezonu”, objašnjava Despotović.
Gde je međunarodno pravo u ovoj priči?
„Izmeštanje Ibra ne bi dozvolio niko na kugli zemaljskoj“, kaže profesor Despotović.
Prepreke za taj poduhvat nisu samo tehničke, već i pravne.
Ibar izvire u Crnoj Gori, protiče kroz centralnu Srbiju, a potom ulazi na Kosovo. I Srbija i Crna Gora su ugovorne strane UNECE Konvencije o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotokova, koja države obavezuje da vode koriste na razuman način i međusobnu sarađuju.
Promena vodotoka Ibra zavisila bi i od toga gde bi zahvat bio izveden, koliko bi promenio protok i kakve bi posledice proizveo nizvodno. Vučić te detalje nije izneo.
Foto: Tanjug/ Zoran ŽestićPecaroši na jezeru Gazivode
Jedna od prvih zvaničnih reakcija iz Prištine na najavu predsednika Srbije o ovom projektu stigla je od vršiteljke dužnosti ministarke životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture Fitore Pacoli.
Ona je Vučićeve izjave ocenila kao „duboko zabrinjavajuće i neprihvatljive“, poručujući da se vodni resursi ne mogu koristiti kao „instrument pretnje, pritiska ili destabilizacije“.
Navela je da Kosovo „štititi svoje vodne resurse, kritičnu infrastrukturu i interese svojih građana, u skladu sa Ustavom, zakonima Republike Kosovo i principima međunarodnog prava“.
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! _Iskoristite popust ovdei podržite nezavisno novinarstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uklanjanje vikendica i drugih objekata na jezeru Gazivode, kod Međeđeg potoka, nastavljeno je dolaskom teške mehanizacije. Zamenik komandira Kosovske policije za region sever Erduan Baljići potvrdio je da su srušene dve vikendice, dok bi vlasnici trebalo sami da uklone još četiri objekta.
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Predsednik Skupštine Aleksandar Čupić poručio je nakon izbora potpredsednika parlamenta da će voditi računa o pravima svakog poslanika. Predstavnici Studentske liste istakli su da institucije moraju da budu dostupne svim građanima, bez obzira na njihovu političku orijentaciju.
Usame Zukorlić neće napustiti skupštinsku salu i glasaće za izbor potpredsednika, dok je Balint Pastor najavio da će izaći tokom glasanja. Sporno im je to što nijedno mesto potpredsednika parlamenta nije ponuđeno predstavnicima nacionalnih manjina
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.