img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Američke sankcije protiv Dodika: Busanje u prsa, izrugivanje SAD pa u kafanu

06. јануар 2022, 11:53 Tanja Topić
Foto: Ap Photo
Copied

Uprkos vickastom izrugivanju pre svega američkih i nemačkih zvaničnika, sankcije SAD Miloradu Dodiku nisu nimalo prijatne. Jer, teško da će samo na njima ostati, a i mogu da se tumače kao poruka Aleksandru Vučiću da će morati da bira između Dodika i blagonaklonosti Amerike

Kada je ministarka spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković nagovijestila da će Sjedinjene Američke Države  objaviti sankcije osobama  iz Bosne i Hercegovine,  srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik  ju  je nazvao „političkim nedonoščetom“,  kao nekada Tomislava  Nikolića i Aleksandra Vučića. Turkovićevoj  je zamjereno kako se kao ministarka  jedne države može  radovati  sankcijama  protiv građana  sopstvene  države.  Zamjerili su  joj  isti oni  koji BiH ne smatraju  sopstvenom  državom.

Sankcije su dugo najavljivane  i  sam Dodik je  lično bio upoznat  sa onim što bi moglo da ga snađe.  Nedavno se divio sopstvenoj  moći  i smijao  tome što se „jedna  moćna Amerika obračunava sa jednim  malim Dodikom“.

U  prvi mah  je,  po objavljivanju  „besmislenih“ sankcija,  ostao začuđujuće  bez  suvislog  komentara. Ipak  je sazvao  hitan sastanak  Izvršnog  komiteta SNSD-a  kako  bi  zbijali  šale na račun Amerike, o sankcijama obavijestili  Aleksandra Vučića ( o čemu  je  ovaj  bio odavno  obaviješten)   i  nastavili  da  slave  u  kafani  uz  harmoniku.

Iako su  mu sankcije „besmislene“ i znače  udar „Muslimana i SAD na Republiku Srpsku“,  Dodik je pokazao  očite znake  nervoze i  nije propustio priliku da izvrijeđa  strance u Bosni koji  „pojma  nemaju“ , na čelu sa Visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom.

Dodik je od  2017. godine  na američkoj „crnoj  listi“, to mu  sem  zabrane  putovanja  u  ovu državu  nije donijelo ništa drugo.  Nemogućnost  putovanja  u  inostranstvo Dodika  ne pogađa  posebno jer  je  njemu  najudobnije  i  najljepše  kod kuće.  Na pomen  sankcija  iz  Njemačke  rekao je  da mu  ništa neće  značiti  njihova  rampa i dodao da nova  ministarka  vanjskih  poslova  Analena Berbok  „ionako  nema  pojma o BiH“,  niti „ima veze sa onim  šta se dešava  ovdje“.

U  Njemačku  ionako  ne  idu  političari  iz RS-a, to čine  stotine  hiljada  ljudi  u potrazi za pristojnijim životom.

Kao i nebrojeno puta do sada, za sve  je  kriv  pogrešan  tajming, baš  kao  i  donošenje Inckovog  zakona neposredno  uoči  odlaska  iz BiH.   Objavljivanje ovih  sankcija  uoči  Božića i proslave  30  godina RS-a Dodikuje samo potvrda da su „Srbi najviše napadani  na praznike“. Pri tome se  zanemaruje  da su  ove sankcije  individualne  i da imaju  ime  i prezime,  te nisu  udar  na srpski  narod.

Dodik je sankcionisan  zbog  tri  stvari:  udara  na državu, visoke  korupcije i  podmićivanja.  Zbog  podmićivanja  i  korupcije na crnoj  listi  našao  se  i  nekadašnji  predsjednik Visokog  sudskog  i tužilačkog  vijeća, danas Dodikov  savjetnik, Milan Tegeltija, kao i medijska  kuća  u  vlasništvu  članova  porodice Dodik.

Dodik tvrdi da nikad nije nazvao  niti  jednog urednika ni  novinara ove  medijske kuće, dok medij osporava bilo kakvu  vezu, pa i  vlasničku sa porodicom Dodik.  Dugogodišnji  borci za gušenje  slobode  medija   sankcije su nazvali  „udarom  na slobodu  medija“.

Zapravo, ove  sankcije sadrže  i  jedan  tužan dio koji govori o  propasti  jednog  društva, nepostojanju unutrašnjih snaga  spremnih da se suoče sa korupcijom, koja  je u BiH  postala  stil življenja.  Domaće dvorište  moraju da  čiste stranci, građani  koji  su  itekako  osjetljivi  na korupciju  zaćutali  su  pred  njom u  nacionalnom  zanosu, opozicija  politički  korektno   lamentira  tvrdeći  kako su  građani  ti  koji  bi trebalo da sankcionišu  loše  i korumpirane politike.

Kako god, ove sankcije će  možda  imati  nekog  većeg  uticaja, ukoliko  ih budu slijedile neke od  zemalja Evropske  unije. Sankcije definitivno  neće  riješiti  bosanskohercegovačku  krizu, ali će ozbiljno uzdrmati  Dodikov  poslovni  svijet.  A Dodik  je  izričit u svom političkom  naumu  i  prijetnjama da će „ukoliko se  uvedu sankcije Republici Srpskoj, istog trena proglasiti  samostalnost.“

Teško je za očekivati da su  svi iz uvođenja  sankcija  naučili  lekciju,  djelimično i samo korumpirano i pod  političkim uticajem  pravosuđe, da napokon  treba da krene u  obračun  sa nalogodavcima – korumpiranim političarima. Pitanje je i kako će ovo uticati na građane da  u  „od  stranaca  kažnjenim političarima“ ne vide žrtve  i  napad  na sopstveni  narod,  već  korumpirane nacionaliste  koji su ih doveli do prosjačkog štapa.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Republika Srpska Kristijan Šmit Milorad Dodik Milan Tegetlija Aleksandar Vučić korupcja SAD Amerika RS BiH Bosna i Hercegovina Sankcije Bisera Turković Nemačka Američke sankcije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studentski protest

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Danas nemamo dahija, ali imamo straha“: Počeo skup u Orašcu

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ se održava 15. februara, u Kragujevcu i Orašcu. Sve aktuelne informacije pratite u našem blogu uživo

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Zdravstvo

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Lečenje SMS porukama popularan način“: Nada Macura mora da se izvini

Poslanica SNS i nekadašnja portparolka Hitne pomoći doktorke Nada Macura mora da se izvini zbog njene izjave da je „lečenje SMS porukama popularan način“ u svetu i da su te poruke diktirali - pacijenti, rekla je Tamara Stojanović iz kragujevačkog odbora Stranke slobode i pravde

Policijska sirena

MUP

15.фебруар 2026. M. L. J.

Pozivi na svrgavanje predsednika: Uhapšen bivši pripadnik Žandarmerije

Pripadnici Službe za borbu protiv terorizma uhapsili su bivšeg pripadnika Žandarmerije M.J. (43) iz Mladenovca zbog sumnje da je pozivao građane na nasilnu promenu ustavnog uređenja i svrgavanje predsednika Srbije

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure