Širom Srbije organizuju se protesti protiv rudaranje litijuma. Koliko je ljudi do sada izašlo na ulice? Danas su na redu Šabac, Aranđelovac, Kraljevo i Ljig
Dok predsednica Skupštine najavljuje formiranje parlamentarne komisije u vezi sa litijumom, predsednik Srbije pominje raspisivanja referenduma. Opozicija je ujedinjena u stavu da je predlog Ane Brnabić besmislen i insistira na održavanju posebne sednice Narodne skupštine o projektu „Jadar“
Nakon što se tema Prostornog plana područja posebne namene nije našla na dnevnom redu sednice SO Loznica, okupljeni građani se razišli. Odustalo se i od najavljenih blokada širom Srbije. Do daljnjeg
Oživljavanje projekta „Jadar“ izazvalo je pitanje – da li je Rio Tinto jedini koji je bacio oko na srpski litijum? Na koliko lokacija se ovaj metal istražuje u Srbiji i koje su firme zainteresovane
Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje
Aktivisti udruženja „Ne damo Jadar“ kažu da nije potrebno da svi protivnici iskopavanja litijuma dođu u Loznicu. Podršu Lozničanima će pružiti ako u svojim mestima organizuju blokade, „bilo šta da se uznemire lokalne kabadahije“
Na prvom vanrednom zasedanju Skupštine Srbije na dnevnom redu je bilo sve živo, samo ne ono što je trenutno glavna tema u Srbiji – rudarenje litijuma u dolini Jadra. Poslanici opozicije će u direktnom prenosu na RTS 2 pokušati da je nametnu
Posle presude Ustavnog suda, Vlada Srbije odlučila je da se s projektom Jadar nastavi. Zbog toga sada u Beograd stiže i nemački kancelar Šolc. Šta mu poručuju aktivisti koji se protive eksploataciji litijuma?
Odlukom Ustavnog suda od pre nekoliko dana Uredba o prekidu projekta „Jadar“ proglašena je neustavnom i nezakonitom. Ubrzo je reagovala i Vlada, donevši novu uredbu kojom se projekat oživljava. Kakve su reakcije na uredbu vlade i šta znači dolazak Šolca u Srbiju 19. jula
Vlada je donošenjem Uredbe preduzela mere kojima bi se pravni poredak vratio u stanje koje je bilo pre donošenja Uredbe koja je proglašena neustavnom. Uredba stupa na snagu dan nakon što bude objavljena u „Službenom glasniku”
Tokom posete kancelara Nemačke Olafa Šolca Beogradu biće potpisan Memorandum o razumevanju između Evropske unije i Srbije o „strateškom partnerstvu o održivim sirovinama i lancima proizvodnje baterija i električnih vozila", saznaje N1. Vučić smatra da su Rio Tinto i EU uklonili sve sumnje u ekološku bezbednost projekta
Stranka slobode i pravde zatražila je danas od predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da odmah zakaže sednicu parlamentana na kojoj će se raspravljati o projektu eksploatacije litijuma u dolini Jadra
Ustavni sud je objavio zvaničnu odluku kojom je ukinuo vladinu uredbu o zabrani iskopavanja litijuma u dolini Jadra, čime je kompaniji Rio Tinto ponovo otvoren put u Srbiju
Meštani Gornjih Nedeljica, Beograđani i ekološki aktivisti okupili su se ispred Ustavnog suda povodom rasprave o odluci Vlade Srbije o ukidanju zabrane projekta „Jadar". Oni su zahtevali sastanak sa predsednikom suda, a portir je rekao delegaciji da danas „neće biti primljeni“
U Loznici se održava protest protiv kompanije „Rio Tinto“ i Projekta „Jadar“. Dok Savez ekoloških organizacija Srbije tvrdi da je taj projekat štetan po zdravlje ljudi i životnu sredinu, iz kompanije Rio Tinto ističu da se može realizovati bezbedno uz poštovanje ekoloških standarda
“Nema ljudske aktivnosti bez rizika. Samo možete reći da je rizik prihvatljiv ili da nije prihvatljiv. Ali ne smemo da zastanemo pa da onda kasnimo za tehnologijom. Ljudi tu imaju neku isključivost, stalno su neki napadi. Prvo, ja nisam zaposlen u Rio Tintu, ja sam zaposlen na fakultetu i jedan sam od ljudi koji su radili na studiji, a ljudi stalno misle da branim Rio Tinto. Uopšte ne branim Rio Tinto, prosto branim struku”
Nakon dve godine, Rio Tinto je ponovo aktuelna tema u Srbiji. Na mestu gde je nekada bila kancelarija velike kompanije u mestu Gornje Nedeljice, nema više ničega. Meštani su ljuti na Rio Tinto, ljuti i na Evropsku uniju. Generalna zastupnica kompanije Rio Tinto za Srbiju Marijanti Babić kaže da su „stručnjaci“ i ekološki aktivisti su i doveli do brojnih dezinformacija, te da su zato odlučili da objave studiju procene uticaja na životnu sredinu
Nacrt studije o rudniku litijuma pokazuje da je moguće poštovanje svih standarda, kaže Čad Blevit, direktor projekta „Jadar“ u Rio Tintu. On tvrdi da rudnik donosi geopolitičke prednosti Srbiji i da je toliko siguran u bezbednost, da najavljuje otkup svih poljoprivrednih proizvoda iz regiona za radničku kantinu
Izbori su prošli, opozicija se podelila, a Srpska napredna stranka ponovo je izašla kao apsolutni pobednik. Kakva je trenutna politička situacija u Srbiji, šta opoziciji preostaje i da li pobuna protiv Rio Tinta može da bude pogonsko gorivo za borbu protiv vladajuće strukture? Politički analitičar Dejan Bursać kaže za „Vreme“ da se radi o neistraženom terenu
Da li će Rio Tinto krenuti sa izgradnjom rudnika litijuma u okolini Loznice uprkos zaustavljanju projekta od pre dve godine? Šta kaže predsednik, šta Rio Tinto, a šta poručuju aktivisti koji organizuju protest 28. juna ispred kancelarije pomenute kompanije u Loznici
Protest koji je održan sinoć zbog nezadovoljstva građana izveštavanjem RTS-a o Rio Tintu, bio je treći najbrojniji od početka godine, navode iz Arhiva javnih skupova
Rudarski gigant Rio Tinto demantuje navode aktivista da se planira iseljavanje sto hiljada ljudi iz doline Jadra. Kompanija kaže da je spremna da objavi nacrt studije o uticaju rudnika litijuma na životnu sredinu – nacrt koji je „Vreme“ otkrilo još pre dve godine. U njemu se nabrajaju brojni rizici, ali nijedan apokaliptičan o kakvima govore protivnici rudnika
Ogromne investicije, velike plate i razvoj – tim rečima je predsednik Aleksandar Vučić vratio na sto raspravu o kopanju litijuma u Srbiji. Protivnici iskopavanja litijuma najavljuju nove proteste
Iz Upravnog suda navode da su formirana četiri predmeta u postupcima protiv rešenja Vlade Srbije iz januara 2022. godine, kojim je obustavljen taj projekat, dva protiv Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i tri protiv Ministarstva finansija
Prevod
Prema njihovim procenama, 28. juna u Loznici se okupilo od 3200 do 3500 građana. U Valjevu je protestu prisustvovalo oko 2500 ljudi, a sinoć u Bogatiću je prema ovoj proceni bilo oko 1000 demonstranata. Sinoć je održan i protest u Krupnju, na kome je bilo prisutno oko 400 građana.
U Arilju, na protestu koji je održan 27. jula, bilo je 350 ljudi, a u Koceljevi dva dana ranije 280 građana.
Najmanje demonstranata na protestima je izašlo u Negotinu, oko 180, i u Grockoj, gde je protestovalo oko 100 građana.
Arhiva javnih skupova ističe da su procene za ova mesta urađene brojanjem sa fotografija i video snimaka na društvenim mrežama aktivističkih grupa i pokreta, kao i sa medijskih priloga o ovim događajima.
„I prema apsolutnoj i prema relativnoj veličini, najmasovniji je bio prvi protest u Loznici, ali treba imati na umu da je na tom protestu bio i najveći udeo učesnika iz drugih mesta. Posebno treba istaknuti protest u Bogatiću, verovatno najveći u istoriji tog mesta, na koji se odazvao zaista impresivan udeo lokalnog stanovništva", stoji u saopštenju.
— Милорад Матић Згубидан (@CikaMikula) July 28, 2024
Dodaje se da su uzuzetno masovni bili i protesti u Krupnju, Koceljevi, Arilju i Valjevu.
„Prilikom poređenja prema relativnoj veličini, treba imati na umu da je najveći protest u istoriji Beograda, onaj 5. oktobra 2000. godina, imao oko 120.000 učesnika. Takođe, valja napomenuti da je šest od osam ovde prikazanih protesta imalo veću relativnu posećenost nego najmasovniji protesti protiv nasilja u Beogradu prošle godine", dodaje se.
Ocenjuje se da jovoliko visoka posećenost u mestima u čijoj okolini je najavljeno istraživanje ležišta litijuma pokazuje da je došlo da ogromnog uznemirenja lokalnog stanovništva.
„Iako je na ovim protestima bilo i učesnika iz drugih gradova, znatnu većinu činili su meštani, tako da se, gledano prema broju stanovnika, nesumnjivo radi o izuzetno visokoj mobilizaciji lokalne zajednice, kakva verovatno nema premca među dosadašnjim protestnim pokretima u Srbiji. To je nešto sa čime bi trebalo da računaju svi zainteresovani domaći i strani politički akteri", zaključuje se u saopštenju.
Serija protesta se nastavlja i danas u nekoliko gradova, u večernjim satima održaće se u Šapcu, Aranđelovcu, Kraljevu i Ljigu.
Vlast odgovara najavom referenduma
Nakon najavljenih i održanih protesta najviši predstavnici vlasti su poručili da će, ukoliko bude potrebno, biti organizovan i referendum na temu rudarenja litijuma u Srbiji.
Prvo se oglasio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je u Parizu 26. jula rekao novinarima da prvo hoće da dobije analizu domaćih stručnjaka u vezi sa zaštitom životne sredine.
"Ako to sve bude dobro urađeno, ako sve bude išlo po planu, nikakav problem. Mi možemo krajem sledeće godine da tražimo izjašnjavanje građana i unapred vam kažem, mogu da biraju. Hoćete li u Loznici, hoćete li u zapadnoj Srbiji, ili ćete u celoj Srbiji. I opet vam kažem, gde god i šta god izaberu, pobedićemo ih", rekao je Vučić.
[caption id="attachment_4829721" align="aligncenter" width="2560"] Projekat „Jadar"[/caption]
A zatim je tu najavu ponovio i ministar finansija Siniša Mali, navodeći da treba iskoristiti ono što je Srbiji priroda dala ali pod uslovom da se poštuju najstroži ekološki standardi.
„Stalno govore (iz opozicije) narod je protiv toga. Pa gospodo, imali ste priliku na izborima pa smo čuli šta narod ima da kaže o vama. Ajmo sad da vidimo šta narod ima da kaže i oko, recimo projekta litijum“, rekao je Mali za TV Prva i dodao da će se razgovarati sa svima pa će se videti da li će do te investicije doći.
Mali je naveo da bi opozicionari hteli da kao pojedinci odlučuju o litijumu.
„Inače, sve ekspert do eksperta, što bi rekla moja pokojna baba, da ne iskoristim neki drugi izraz, po pitanju litijuma, ekologije i svega ostalog“, kazao je Mali.
Oglasio se tim povodom i predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas zahtevajući raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora (naravno sa sve promenjenim izbornim uslovima) jer su, kaže, građani obmanuti, pošto kada su u decembru glasali nisu znali da će oni za koje su glasali ponovo pokrenuti projekat "Jadar". SSP je bojkotovao lokalne i ponovljene vanredne beogradske izbore 2. juna.',
title: 'Grad za gradom protiv rudarenja litijuma: Koliko je ljudi do sada izašlo na ulice?',
pubdate: '2024-07-29 11:10:20',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "ekološki protesti,građanski protesti,Iskopavanje litijuma u Srbiji,Loznica,Projekat Jadar,Rio Tinto,Valjevo",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Grad za gradom protiv rudarenja litijuma: Koliko je ljudi do sada izašlo na ulice?',
'pageContent': 'Nakon što je Vlada Srbije usvojila Uredbu o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarita „Jadar" održano je desetak protesta širom Srbije.
Nakon Loznice, gde je sve započelo 28. juna, najbrojniji protest je održan u Valjevu. Građani su se 22. jula okupili na gradskom trgu da bi digli glas protiv Rio Tinta i eksploatacije litijuma u Srbiji.
Nakon Valjeva, usledili su protesti u Loznici, Bogatiću, Krupnju, Koceljevi, Arilju, Grockoj i Negotinu.
Povodom ovih protesta se oglasio i Arhiv javnih skupova, koji je izvršio procenu posećenosti protesta koji su održani u gradovima u Srbiji.
Prema njihovim procenama, 28. juna u Loznici se okupilo od 3200 do 3500 građana. U Valjevu je protestu prisustvovalo oko 2500 ljudi, a sinoć u Bogatiću je prema ovoj proceni bilo oko 1000 demonstranata. Sinoć je održan i protest u Krupnju, na kome je bilo prisutno oko 400 građana.
U Arilju, na protestu koji je održan 27. jula, bilo je 350 ljudi, a u Koceljevi dva dana ranije 280 građana.
Najmanje demonstranata na protestima je izašlo u Negotinu, oko 180, i u Grockoj, gde je protestovalo oko 100 građana.
Arhiva javnih skupova ističe da su procene za ova mesta urađene brojanjem sa fotografija i video snimaka na društvenim mrežama aktivističkih grupa i pokreta, kao i sa medijskih priloga o ovim događajima.
„I prema apsolutnoj i prema relativnoj veličini, najmasovniji je bio prvi protest u Loznici, ali treba imati na umu da je na tom protestu bio i najveći udeo učesnika iz drugih mesta. Posebno treba istaknuti protest u Bogatiću, verovatno najveći u istoriji tog mesta, na koji se odazvao zaista impresivan udeo lokalnog stanovništva", stoji u saopštenju.
— Милорад Матић Згубидан (@CikaMikula) July 28, 2024
Dodaje se da su uzuzetno masovni bili i protesti u Krupnju, Koceljevi, Arilju i Valjevu.
„Prilikom poređenja prema relativnoj veličini, treba imati na umu da je najveći protest u istoriji Beograda, onaj 5. oktobra 2000. godina, imao oko 120.000 učesnika. Takođe, valja napomenuti da je šest od osam ovde prikazanih protesta imalo veću relativnu posećenost nego najmasovniji protesti protiv nasilja u Beogradu prošle godine", dodaje se.
Ocenjuje se da jovoliko visoka posećenost u mestima u čijoj okolini je najavljeno istraživanje ležišta litijuma pokazuje da je došlo da ogromnog uznemirenja lokalnog stanovništva.
„Iako je na ovim protestima bilo i učesnika iz drugih gradova, znatnu većinu činili su meštani, tako da se, gledano prema broju stanovnika, nesumnjivo radi o izuzetno visokoj mobilizaciji lokalne zajednice, kakva verovatno nema premca među dosadašnjim protestnim pokretima u Srbiji. To je nešto sa čime bi trebalo da računaju svi zainteresovani domaći i strani politički akteri", zaključuje se u saopštenju.
Serija protesta se nastavlja i danas u nekoliko gradova, u večernjim satima održaće se u Šapcu, Aranđelovcu, Kraljevu i Ljigu.
Vlast odgovara najavom referenduma
Nakon najavljenih i održanih protesta najviši predstavnici vlasti su poručili da će, ukoliko bude potrebno, biti organizovan i referendum na temu rudarenja litijuma u Srbiji.
Prvo se oglasio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je u Parizu 26. jula rekao novinarima da prvo hoće da dobije analizu domaćih stručnjaka u vezi sa zaštitom životne sredine.
"Ako to sve bude dobro urađeno, ako sve bude išlo po planu, nikakav problem. Mi možemo krajem sledeće godine da tražimo izjašnjavanje građana i unapred vam kažem, mogu da biraju. Hoćete li u Loznici, hoćete li u zapadnoj Srbiji, ili ćete u celoj Srbiji. I opet vam kažem, gde god i šta god izaberu, pobedićemo ih", rekao je Vučić.
[caption id="attachment_4829721" align="aligncenter" width="2560"] Projekat „Jadar"[/caption]
A zatim je tu najavu ponovio i ministar finansija Siniša Mali, navodeći da treba iskoristiti ono što je Srbiji priroda dala ali pod uslovom da se poštuju najstroži ekološki standardi.
„Stalno govore (iz opozicije) narod je protiv toga. Pa gospodo, imali ste priliku na izborima pa smo čuli šta narod ima da kaže o vama. Ajmo sad da vidimo šta narod ima da kaže i oko, recimo projekta litijum“, rekao je Mali za TV Prva i dodao da će se razgovarati sa svima pa će se videti da li će do te investicije doći.
Mali je naveo da bi opozicionari hteli da kao pojedinci odlučuju o litijumu.
„Inače, sve ekspert do eksperta, što bi rekla moja pokojna baba, da ne iskoristim neki drugi izraz, po pitanju litijuma, ekologije i svega ostalog“, kazao je Mali.
Oglasio se tim povodom i predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas zahtevajući raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora (naravno sa sve promenjenim izbornim uslovima) jer su, kaže, građani obmanuti, pošto kada su u decembru glasali nisu znali da će oni za koje su glasali ponovo pokrenuti projekat "Jadar". SSP je bojkotovao lokalne i ponovljene vanredne beogradske izbore 2. juna.',
'pageDate': '2024-07-29 11:10:20',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});