
Politička kriza
Protesti i vlast: Sa „mafijom“ nema dijaloga
Sagovornici „Vremena“ saglasni su da je politički dijalog u trenutnoj situaciji nemoguć. Koji je onda izlaz iz doboke političke krize i talasa nasilja
Sagovornici „Vremena“ saglasni su da je politički dijalog u trenutnoj situaciji nemoguć. Koji je onda izlaz iz doboke političke krize i talasa nasilja
Uprkos raznim najavama i saznanjima, u ovom trenutku se ne zna kada bi Aleksandru Vučiću moglo da padne na pamet da raspiše parlamentarne izbore - vanredne ili redovne početkom 2028.
Bez širokog i suštinski jedinstvenog fronta “tvrdih”, “mekih”, “levih”, “desnih”, “stranačkih” i “vanstranačkih”, “studentoljubaca” i “studentoskeptika”, nas antinaprednjačkih veterana i onih “odskora progledalih” – nema i neće biti promene koju svi priželjkujemo i za koju nam se čini da je nadohvat ruke. Na kraju krajeva, ne moraju i verovatno neće svi biti u istoj koloni i na istoj listi. Ali ukoliko se stvarno i iskreno želi smena ovog nakaradnog režima, svi koji su protiv njega moraju biti u istom stroju i istom frontu
Studenti Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Politički analitičar Dragoljub Anđelković kaže za „Vreme“ da težiti ka izborima u nekom trenutku ima smisla, ali ne pod postojećim uslovima, a pojedinačni istupi samo unose razdor i koriste Vučiću
Francuzi su svakako glasali za promene, ali kakve? Jasno je da ogromna većina nije htela desničarsko Nacionalno okupljanje i da više ne podržava politiku Emanuela Makrona. Ali kakvu politiku žele? Od toga ko će i u kom pravcu povesti Francusku u dobroj meri zavisi i bezbednost i budućnost Evropske unije
Laburististička partija predvođena Kirom Starmerom je do nogu potukla Torijevce koji su na vlasti bili četrnaest godina. Britanci su glasali za promene. Premirijer Riši Sunak je rivalima čestitao pobedu
Kako je jedna opskurna neofašistička grupacija s desnih margina s početka sedamdesetih za malo više od 50 godina postojanja prerasla u gotovo najjaču grupaciju na francuskoj političkoj sceni danas i našla se na samom pragu istorijskog osvajanja vlasti na vanrednim parlamentarnim izborima
Usred sedmice počeli su parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Na njima snage odmeravaju premijer Andrej Plenković i njegova Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i predsednik države Zoran Milanović koji, ne hajući za kritike, predvodi opozicionu Socijaldemokratsku stranku. Istraživanja pokazuju da Hrvatsku očekuju neizvesna izborna trka
Hrvatski predsednik Zoran Milanović poslednje tri godine mandata proveo je u furioznom stilu, ponašajući se kao “razjareni bik”. Napadao je, nije birao riječi, šamarao protivnike, šarao levo i desno – više desno nego levo. Na njegov ulazak u izbornu arenu u HDZ-u su počeli hiperventilirati jer su odmah shvatili da ih je zatekao “atomski s desna” – nastupilo je stanje šoka. Premijera Andreja Plenkovića Milanović opsuje kao “briselsku pudlicu” i “čoveka kojega ne zanimaju interesi Hrvata u Bosni i Hercegovini”
Na sastanak u Skupštini Srbije pozvani članovi Radne grupe Vlade Srbije za saradnju sa OEBS i ODIHR u koordinaciji i praćenju primene preporuka za unapređenje izbornog procesa. Kolegijum čine šefovi svih poslaničkih grupa, je sazvala predsednica parlamenta Ana Brnabić
U Iranu se danas bira novi parlament. Skoro niko u zemlji ne veruje da bi učešćem na izborima mogao bilo šta da promeni. Kritičari vlasti pozivaju na bojkot izbora. Očekuje se veoma mala izlaznost
Posle ponovljenih izbora na osam izbornih mesta Republička izborna komisija je na osnovu svih obrađenih podataka na svom sajtu objavila konačne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora održanih 17. decembra
“Prvu fazu izbora za poslanike u Narodnoj skupštini i odbornike u skupštinama 65 gradova i opština obeležile su pojave koje ugrožavaju integritet izbornog procesa i svi nadležni organi bi morali imati daleko odgovorniji odnos prema tim pojavama i na njih energično reagovati”, naveo j eu pisanoj izjavi član Republičke izborne komisije, advokat Rodoljub Šabić
Srbi koji su sa mestom stanovanja prijavljeni na Kosovu moraće da odu do biračkih mesta u centralnoj Srbiji, ako 17. decembra žele da glasaju na parlamentarnim izborima
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić raspisao je danas vanredne parlamentarne izbore za 17. decembar 2023. godine, a rokovi za izborne radnje počinju da teku stupanjem na snagu odluke. “Važno je da ljudi racionalno donesu odluku kakvu budućnost žele", rekao je Vučić
Vlada Srbije bi trebalo najkasnije do 2. novembra formalno predloži raspuštanje Skupštine Srbije. Izbori za novi saziv vojvođanskog parlamenta moraju biti raspisani najkasnije 17. novembra, a očekuje se da će predsednik Skupštine Srbije istovremeno raspisati vanredne izbore u svih 66 gradova i opština
Postoje tvrdnje da je cela konfuzija brižljivo isplanirana kako bi se opoziciji ostavilo što manje vremena za kampanju i skrenula pažnja sa nekih drugih događanja. Govori se i o tome da će neki izbori biti izdvojeni zbog toga što bi se, kao posledica mogućeg naprednjačkog izbornog uspeha na ovim, povećala apatija opozicionog biračkog tela na redovnim lokalnim, eventualno pokrajinskim izborima, koji bi se održali na proleće
Na osnovu 70 odsto prebrojanih glasova na ponovljenim parlamentarnim izborima, konzervativna Nova demokratija ima 40,43 odsto glasova što će joj doneti većinu od 157 mandata u parlamentu
Na izborima je učestvovalo 15 lista stranaka i koalicija. Na birališta je izašlo 56,4 odsto upisanih birača
U Srbiji je u toku anketa o aktuelnoj situaciji u zemlji. Ko sasluša sva pitanja, saznaće i koja je, od svih aktuelnih situacija, ona - najaktuelnija
Na izborima za narodne poslanike koji će se održati 3. aprila nadmetaće se kandidati sa 19 izbornih lista. Ovogodišnja “ponuda” slikovito predstavlja sto ljudi i sto ćudi, za svakoga se da ponešto pronaći
Umesto plata od 1000 evra, Vučić građanima Srbije sada obećava da neće biti gladni. Dok se kampanja naprednjaka u hodu prilagođava ratu u Evropi, pred kojim sve drugo deluje banalano i koji proždire medijski prostor, opozicija deluje zbunjeno. Do izbora 3. aprila ostalo je manje od četiri nedelje
Gubitak glavnog grada kod svih autokratskih režima zakonomerno dovodi do pada i otuda toliki strah vlasti od gubitka Beograda. Strah je velik i izbog toga što i Vučić i njegovo okruženje znaju šta su sve radili i kakve su sve tragove ostavili za sobom u prestonici
“Neprihvatljivo je da se uništi pola zemlje zbog litijuma i jadarita, da bi neko pravio baterije u Nemačkoj”