Hrvatska
Nasledenici stradalih Jevreja još čekaju povratak imovine
Jevreji u Hrvatskoj su tokom i nakon Drugog svetskog rata uglavnom ostali bez svoje imovine. Njihovi naslednici se i dan danas bore za povraćaj imovine
Jevreji u Hrvatskoj su tokom i nakon Drugog svetskog rata uglavnom ostali bez svoje imovine. Njihovi naslednici se i dan danas bore za povraćaj imovine
Izložba u Aušvicu će najzad opet biti postavljena, a glavno je pitanje ko će šta dati i kako će se urediti, komentariše pisac i prevodilac Ivan Ivanji vest o potpisanom sporazumu u Parizu
Na današnji dan, 20. januara 1942. godine, u jednoj vili kraj Berlina razgovaralo se o detaljima plana za istrebljenje evropskih Jevreja. Protokol sa Vanzejske konferencije izaziva jezu i strah - i danas
Pre 85 godina, u noći na 10. novembar 1938, širom Nemačke je ubijeno oko 1300 Jevreja, oko 30.000 je uhapšeno ili deportovano u koncentracione logore, spaljeno je 1406 jevrejskih hramova i organizacija. Vatrogasne službe dobile su naređenje da intervenišu samo ako požar preti da zahvati šira područja, a policija da se ne meša. Porazbijano je i pokradeno nekoliko hiljada trgovačkih radnji u vlasništvu Jevreja. Bio je to početak holokausta
Čudno je, i sam se čudim, kad konstatujem da otkrivam da sam ja, Ivan Ivanji, kada sam bio u njegovim godinama, imao dosta sličnosti sa trinaestogodišnjim ubicom iz “Ribnikara”, o čijem sam životu i porodičnim prilikama, hteo – ne hteo, saznao iz medija. I moj otac je bio lekar i posedovao oružje, pištolj marke brauning, i dozvolu da ga nosi jer je bio rezervni oficir, sanitetski potpukovnik. Kada sam imao dvanaest godina, učio me je da pucam. Zaista je čudno, ali ja razumem kako se mogao osećati trinaestogodišnji učenik “Ribnikara” kada su ga policajci izvodili iz škole u kojoj je počinio masovno ubistvo – ponosan kao ja kada su me novosadski policajci odvodili na put za Aušvic. Počinilac ili žrtva, nije bitno, reč je o osećanju deteta da je najednom veoma važno
Postalo je dovoljno da neki roditelj proceni da je neko književno ili umetničko delo nepodobno, pa da se ono ukloni ili prepravi. Najnoviji primeri su Ana Frank, Agata Kristi i Mikelanđelov David
Zatvorenici koncentracionog logora Buhenvald tajno su osnovali Međunarodni komitet logoraša. Imao je tri glavna zadatka: da spasava komuniste, socijaldemokrate i mlađe i zdravije logoraše koji su imali veće šanse da prežive, da formira „lageršuc“ i organizuje logorske ambulante. Meni je to spasilo život – skinuli se me sa spiska za Aušvic i poslali u radni logor Nideroršl