img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irska

Zeleno, volim te zeleno

16. mart 2005, 17:33 Irena Stojković
Copied

Za fenomen vaseljenskog proslavljanja sveirskog praznika zaslužna je svakako irska emigracija, ali i neobičan život i legende o svetom Patriku u čiju će slavu, 17. marta, paradirati hiljade ljudi

(Specijalno za „Vreme“ iz Dablina)

PREPOZNATLJIVA SIMBOLIKA: U znaku Sv. Patrika

I najmanje irsko selo ukrašeno je ovih dana zelenim zastavicama, učesnici parade spremaju kostime, Dablin od srede počinje svoj petodnevni festivalski program, u Čikagu boje reku u zeleno, Njujork tradicionalno očekuje milion posetilaca na svom karnevalu, a ni daleka Australija ne zaostaje u proslavi najvećeg irskog nacionalnog praznika.

Svega toga ne bi bilo da gusari nisu oteli šesnaestogodišnjeg Britanca Patricijusa iz Velsa i prodali ga kao roblje u Irskoj.

ISTERIVAČ ZMIJA: Pre šesnaest vekova to je bila svakodnevica, otimanje ljudi koji su drugima postajali robovi, pa se budući svetac našao na zelenom ostrvu gde je nekom druidu čuvao ovce, godinama otuđen od ljudi. Tako usamljen on je razmišljao o bogu, koji mu je posle šest godina „odgovorio“ da je došlo vreme da ode na brod i pobegne. Patrik je otišao do Francuske, gde se 12 godina posvetio hrišćanskom učenju, postao biskup i jedne noći sanjao kako ga Irska zove nazad da uvede krst i u paganska keltska plemena. Uz papin blagoslov, on se vratio u zemlju čije je jezik i običaje odlično poznavao. Lukavo je preobraćao Irce u hrišćanstvo, spajajući omiljene simbole Kelta i povezujući njihovu mitologiju sa Biblijom. Kelti su obožavali Sunce, pa je sv. Patrik krug povezao sa krstom i oformio čuveni keltski krst. Detelinu je koristio da plastično objasni sveto trojstvo, pa otuda i takva eksploatacija zelene travčice kao amblema koji jasno govori o irskom opredeljenju. Decenijama je uspešno uvodio hrišćanstvo i zahvaljujući njemu Irska je danas poznata po svom duboko ukorenjenom katoličanstvu.

Umro je 17. marta 461. godine, ali masovnije proslave njemu u čast počele su tek tri veka kasnije. Irci skloni mistici i legendama, vekovima su nadograđivali činjenice raznim mitovima od kojih je najpoznatiji onaj po kome je sveti Patrik odveo sve zmije sa ostrva i udavio ih u moru. To je omiljeno verovanje malih Iraca u herojski čin svetog Patrika, dok im kasnije u životu neki prirodnjak ne objasni da zmije nikada nisu ni obitavale na ovom ostrvu.

ZELENO PIVO: U Irskoj se vekovima na Dan svetog Patrika odlazi u crkvu, pevaju se pesme posvećene njemu, a tradicionalno se na trpezi nalaze kupus i šunka. Ovaj duhovni praznik prelazi u paradiranje zahvaljujući Amerikancima, tačnije Ircima u službi „crvenih mundira“, koji su početkom XVIII veka proslavljali svoj irski dan šetajući ulicama Bostona i Njujorka. Ovakav vid obeležavanja pogodio je apetite Amerikanaca koji danas prave šou od svega toga. Na tom kontinentu skoro 40 miliona ljudi ima bar poneku irsku kap krvi. Iako mnogima od njih nije poznato zašto, svi oni i mnogi njihovi prijatelji znaju da je tog dana sve u zelenom, stavljaju se i nose irski simboli, detelina i zastave. U Irskoj, u kojoj je festivalska atmosfera za njihovog sveca počela tek kasnije, ljudi se ograđuju od ponekih preteranih američkih invencija, kao što je farbanje piva u zeleno i nošenje majica s natpisom „Poljubi me, ja sam Irac“. Ceo praznik postao je i dobar biznis. Bezbroj sajtova nudi sve što ima i što neko misli da ima veze sa Irskom, a na sajtu „hrišćani“ možete vrlo povoljno kupiti malu statuu sv. Patrika, za osamdeset dolara. Sve prodavnice i pabovi u Irskoj su već mesec dana tematski ukrašeni i obojeni, a ponuda je obogaćena prigodnim majicama, šeširima, zastavicama, pa i čestitkama, ako je neko toliko dokon da poštom čestita ovaj praznik. Verujte mi na reč, i Mekdonalds farba milkšejk u zeleno.

ZAUVEK IRSKA: Mladima u Irskoj je Sveti Patrik omiljeni praznik, kao prvo, neradni je dan a festivalska atmosfera je dobar uvod u noćno ispijanje piva pa Garda pojačava svoje prisustvo na ulicama ovih dana. Nije da su samo oni poznati po napijanju već se od većine Iraca očekuje da će veselo dočekati noć, a organi reda dobro znaju kako to u praksi izgleda. Desetak dana pre 17. marta, vlada je htela da zabrani prodaju pića u prodavnicama toga dana, pa su dobili odgovor da će to loše funkcionisati jer bi i maloumnima palo na pamet da se snabdeju koji dan ranije.

Kad smo već kod irske vlade, njeni predstavnici tradicionalno dočekuju Svetog Patrika na Kapitol Hilu, gde ispijaju kaficu sa američkim predsednikom. A pošto politika ne zna za praznike i kreira se danonoćno, iskusni odmah spekulišu o tome ko je došao a ko nije u Vašington, koga Amerika podržava a koga ne, pa se već zna da ove godine Džeri Adams nije u milosti. Vođa republikanaca Severne Irske nije ovih dana dobra pratnja američkog predsednika i irskog premijera, jer se njegovo ime i stranka vezuju za skandal pljačke banke u Belfastu i ubistvo jednog policajca.

Ako vam sve pomenuto izgleda kao preterana komercijalizacija i eksploatacija jednog svetog lika i datuma, znajte da postoji veoma skroman ali naporan način da se pravi vernici oduže svetom Patriku, velikom hrišćaninu. Hodočašće na planinu visoku 765 metara, gde se Patrik bosonog penjao za vreme svog posta, privlači svakog jula stotinu hiljada ljudi.

Ostalima je lepše da Svetog Patrika proslave uz mnoštvo šarenih kostima, pesmu i irski ples. Irci ponosno slave ovaj dan kao simbol svog porekla, vere i istorije, uz čuveno geslo Erin Go Bragh – Ireland forever.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Novi gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoire

Francuska

23.mart 2026. K. S.

Pariz se ne da desničarima: Levičar nasleđuje levičarku

Pariz ostaje levo, Marsej potvrđuje kontinuitet, a Bordo menja politički pravac. Lokalni izbori u Francuskoj doneli su rezultate koji već sada nagoveštavaju kako bi mogla da izgleda borba za predsednika 2027. godine

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure