img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Veliki izazov: Krivi toranj u Bolonji bi mogao da se sruši

29. mart 2024, 11:39 M.J./ CNN
foto:X
foto:X
Copied

Krivi toranj Garisenda u Bolonji toliko se nakrivio da raste zabrinutost da bi mogao da se sruši, te je skovan plan da se spasi uz pomoć iste opreme koja je podupirala čuveni toranj u Pizi. Projekat nazvan „velikim izazovom" zahteva posvećenost celog grada i ljudi iz celog sveta koji vole Bolonju i jedan od njenih najvažnijih simbola

Toranj Garisenda, visok 48 metara, izgrađen je u 12. veku tokom istorijskog procvata ovog severnoitalijanskog grada. Dva veka kasnije počeo je da se naginje. Danas se nakrivio pod uglom od četiri stepena, nešto malo više nego toranj u Pizi koji je nagnut po uglom od 3,9 stepeni, piše CNN.

Krajem prošle godine ulice oko Garisende su privremeno bile zatvorene dok su naučnici nadgledali konstrukciju tornja u potrazi za dokazima o njegovom pomeranju i pucanju. Zaključili su da je u velikom riziku od rušenja.

Planira se restauracija

Gradonačelnik Bolonje Mateo Lepore objavio je juče da će biti iskorišćeni piloni i sajle ranije korišćene za toranj u Pizi, koje bi zajedno sa čeličnim skelama trebalo da spreče rušenje tornja.

„To će omogućiti da se toranj obezbedi“, kazao je Lepore na konferenciji za novinare. Dodao je da bi to moglo da omogući da se susedni toranj Asineli otvori za posetioce.

Najavio je da će 2025. i 2026. godine biti preduzeti dalji radovi na jačanju i restauraciji tornja, što tek treba da se isplanira.

Kako će teći radovi

Gradonačelnik je poručio da će trebati oko šest meseci da se oprema korišćena za toranj u Pizi prilagodi za Garisendu, a cela operacija zaštite procenjena je na 19 miliona evra.

Kada dva čelična pilona korišćena u Pizi budu podignuta i prilagođena Garisendi, počeće radovi na konsolidaciji njenih zidina.

Zatim bi sajle koje povezuju pilone sa skelom pričvršćenom za toranj bile zategnute, što je procedura koja bi smanjila napon u osnovi tornja.

Planirano je da se oko tornja postavi ograda koja bi zaštitila okolne zgrade i ljude u slučaju da se toranj uruši.

Rečeno je da će i metalna mreža biti postavljena oko tornja. Ova mreža treba da posluži kao zaštiti od delova koji otpadaju sa tornja.

Grad procenjuje da će samo ograda koštati 4,3 miliona vera i pokrenuo je skupljanje donacija za restauraciju.

Ovaj projekat nazvan „velikim izazovom“ zahteva „posvećenost celog grada i ljudi iz celog sveta koji vole Bolonju i jedan od njenih najvažnijih simbola“.

O tornju pisao i Dante

Mada je manje poznat od tornja u Pizi, Garisenda je dugo bila turistička atrakcija Bolonje. I Dante Alegijeri ga je pomenuo u Božanstvenoj komediji u 14. pevanju.

Susedni toranj Asineli je takođe turistička atrakcija, sa skromnijim nagibom od 1,3 stepena.

Toranj u Pizi dostigao je 1990-ih nagib od 4,5 stepeni, što je dovelo do međunarodnih napora da se zaustavi njegovo dalje naginjanje, a radovi su trajali osam godina, počev od 1993. godine.

Danas je Toranj u Pizi stabilan, uglavnom zahvaljući čeličnim pilonima koji bi trebalo da udahnu drugi život tornju Garisenda.

Tagovi:

Arhitektura Italija krivi toranj u bolonji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Sarajevo

Bosna i Hercegovina

23.decembar 2025. Dragan Maksimović (DW)

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

crnogorski satelit

Svemirska istraživanja

22.decembar 2025. K. S.

Crnogorci lete u nebo: Lansiranje satelita „Luča” 28. decembra

Prvi crnogorski satelit trebalo bio kroz nekoliko dana da bude lansiran u svemir sa kosmodroma Vostočni. Crna Gora tako postaje prva država Zapadnog Balkana koja ima satelit koji joj u potpunosti pripada - tehnički, pravno i operativno

Svetski sukobi

22.decembar 2025. DW / DPA

Istorijski rekord sukoba u svetu: Od Srbije do Azije 1.450 političkih konflikata

Studija “Bezbednosni bilans 2025” pokazuje da je broj političkih sukoba različitog intenziteta u svetu ove godine dosegao istorijski maksimum. Osim ratova obuhvaćeni su i sankcije, trgovinski sporovi ili protesti kakvi se odvijaju u Srbiji

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure