img
Loader
Beograd, -7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Veliki izazov: Krivi toranj u Bolonji bi mogao da se sruši

29. mart 2024, 11:39 M.J./ CNN
foto:X
foto:X
Copied

Krivi toranj Garisenda u Bolonji toliko se nakrivio da raste zabrinutost da bi mogao da se sruši, te je skovan plan da se spasi uz pomoć iste opreme koja je podupirala čuveni toranj u Pizi. Projekat nazvan „velikim izazovom" zahteva posvećenost celog grada i ljudi iz celog sveta koji vole Bolonju i jedan od njenih najvažnijih simbola

Toranj Garisenda, visok 48 metara, izgrađen je u 12. veku tokom istorijskog procvata ovog severnoitalijanskog grada. Dva veka kasnije počeo je da se naginje. Danas se nakrivio pod uglom od četiri stepena, nešto malo više nego toranj u Pizi koji je nagnut po uglom od 3,9 stepeni, piše CNN.

Krajem prošle godine ulice oko Garisende su privremeno bile zatvorene dok su naučnici nadgledali konstrukciju tornja u potrazi za dokazima o njegovom pomeranju i pucanju. Zaključili su da je u velikom riziku od rušenja.

Planira se restauracija

Gradonačelnik Bolonje Mateo Lepore objavio je juče da će biti iskorišćeni piloni i sajle ranije korišćene za toranj u Pizi, koje bi zajedno sa čeličnim skelama trebalo da spreče rušenje tornja.

„To će omogućiti da se toranj obezbedi“, kazao je Lepore na konferenciji za novinare. Dodao je da bi to moglo da omogući da se susedni toranj Asineli otvori za posetioce.

Najavio je da će 2025. i 2026. godine biti preduzeti dalji radovi na jačanju i restauraciji tornja, što tek treba da se isplanira.

Kako će teći radovi

Gradonačelnik je poručio da će trebati oko šest meseci da se oprema korišćena za toranj u Pizi prilagodi za Garisendu, a cela operacija zaštite procenjena je na 19 miliona evra.

Kada dva čelična pilona korišćena u Pizi budu podignuta i prilagođena Garisendi, počeće radovi na konsolidaciji njenih zidina.

Zatim bi sajle koje povezuju pilone sa skelom pričvršćenom za toranj bile zategnute, što je procedura koja bi smanjila napon u osnovi tornja.

Planirano je da se oko tornja postavi ograda koja bi zaštitila okolne zgrade i ljude u slučaju da se toranj uruši.

Rečeno je da će i metalna mreža biti postavljena oko tornja. Ova mreža treba da posluži kao zaštiti od delova koji otpadaju sa tornja.

Grad procenjuje da će samo ograda koštati 4,3 miliona vera i pokrenuo je skupljanje donacija za restauraciju.

Ovaj projekat nazvan „velikim izazovom“ zahteva „posvećenost celog grada i ljudi iz celog sveta koji vole Bolonju i jedan od njenih najvažnijih simbola“.

O tornju pisao i Dante

Mada je manje poznat od tornja u Pizi, Garisenda je dugo bila turistička atrakcija Bolonje. I Dante Alegijeri ga je pomenuo u Božanstvenoj komediji u 14. pevanju.

Susedni toranj Asineli je takođe turistička atrakcija, sa skromnijim nagibom od 1,3 stepena.

Toranj u Pizi dostigao je 1990-ih nagib od 4,5 stepeni, što je dovelo do međunarodnih napora da se zaustavi njegovo dalje naginjanje, a radovi su trajali osam godina, počev od 1993. godine.

Danas je Toranj u Pizi stabilan, uglavnom zahvaljući čeličnim pilonima koji bi trebalo da udahnu drugi život tornju Garisenda.

Tagovi:

Arhitektura Italija krivi toranj u bolonji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Čovek u odelu sa uzdignutim rukama

Bogataši

21.januar 2026. B. B.

Svet milijardera: Dvanaest najbogatijih ima više novca od četiri milijarde ljudi

Najbogatiji su sve bogatiji, a najsiromašniji sve siromašniji. Tako je u 2025. dvanaest najbogatijih ljudi na svetu imalo više novca nego polovina čovečanstva, odnosno više nego četiri milijarde ljudi

Evropski parlament

Nakon Trampovih pretnji

20.januar 2026. I.M.

Evropski parlament suspenduje ratifikaciju trgovinskog sporazuma EU i SAD

Proces usvajanja trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama biće privremeno obustavljen, nakon što su evropski zvaničnici ocenili da politički uslovi za ratifikaciju više ne postoje

Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure