img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Veliki izazov: Krivi toranj u Bolonji bi mogao da se sruši

29. mart 2024, 11:39 M.J./ CNN
foto:X
foto:X
Copied

Krivi toranj Garisenda u Bolonji toliko se nakrivio da raste zabrinutost da bi mogao da se sruši, te je skovan plan da se spasi uz pomoć iste opreme koja je podupirala čuveni toranj u Pizi. Projekat nazvan „velikim izazovom" zahteva posvećenost celog grada i ljudi iz celog sveta koji vole Bolonju i jedan od njenih najvažnijih simbola

Toranj Garisenda, visok 48 metara, izgrađen je u 12. veku tokom istorijskog procvata ovog severnoitalijanskog grada. Dva veka kasnije počeo je da se naginje. Danas se nakrivio pod uglom od četiri stepena, nešto malo više nego toranj u Pizi koji je nagnut po uglom od 3,9 stepeni, piše CNN.

Krajem prošle godine ulice oko Garisende su privremeno bile zatvorene dok su naučnici nadgledali konstrukciju tornja u potrazi za dokazima o njegovom pomeranju i pucanju. Zaključili su da je u velikom riziku od rušenja.

Planira se restauracija

Gradonačelnik Bolonje Mateo Lepore objavio je juče da će biti iskorišćeni piloni i sajle ranije korišćene za toranj u Pizi, koje bi zajedno sa čeličnim skelama trebalo da spreče rušenje tornja.

„To će omogućiti da se toranj obezbedi“, kazao je Lepore na konferenciji za novinare. Dodao je da bi to moglo da omogući da se susedni toranj Asineli otvori za posetioce.

Najavio je da će 2025. i 2026. godine biti preduzeti dalji radovi na jačanju i restauraciji tornja, što tek treba da se isplanira.

Kako će teći radovi

Gradonačelnik je poručio da će trebati oko šest meseci da se oprema korišćena za toranj u Pizi prilagodi za Garisendu, a cela operacija zaštite procenjena je na 19 miliona evra.

Kada dva čelična pilona korišćena u Pizi budu podignuta i prilagođena Garisendi, počeće radovi na konsolidaciji njenih zidina.

Zatim bi sajle koje povezuju pilone sa skelom pričvršćenom za toranj bile zategnute, što je procedura koja bi smanjila napon u osnovi tornja.

Planirano je da se oko tornja postavi ograda koja bi zaštitila okolne zgrade i ljude u slučaju da se toranj uruši.

Rečeno je da će i metalna mreža biti postavljena oko tornja. Ova mreža treba da posluži kao zaštiti od delova koji otpadaju sa tornja.

Grad procenjuje da će samo ograda koštati 4,3 miliona vera i pokrenuo je skupljanje donacija za restauraciju.

Ovaj projekat nazvan „velikim izazovom“ zahteva „posvećenost celog grada i ljudi iz celog sveta koji vole Bolonju i jedan od njenih najvažnijih simbola“.

O tornju pisao i Dante

Mada je manje poznat od tornja u Pizi, Garisenda je dugo bila turistička atrakcija Bolonje. I Dante Alegijeri ga je pomenuo u Božanstvenoj komediji u 14. pevanju.

Susedni toranj Asineli je takođe turistička atrakcija, sa skromnijim nagibom od 1,3 stepena.

Toranj u Pizi dostigao je 1990-ih nagib od 4,5 stepeni, što je dovelo do međunarodnih napora da se zaustavi njegovo dalje naginjanje, a radovi su trajali osam godina, počev od 1993. godine.

Danas je Toranj u Pizi stabilan, uglavnom zahvaljući čeličnim pilonima koji bi trebalo da udahnu drugi život tornju Garisenda.

Tagovi:

krivi toranj u bolonji Italija Arhitektura
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Amsterdam

24.februar 2026. N. M.

Ekološka čistka bilborda: Nema više reklamiranja onoga što šteti klimi

Počev od 1. maja ove godine na ulicama glavnog grada Holandije stanovnici i turisti više neće viđati reklame za ugalj i naftu, avionske letove, krstarenja i mesne delikatese

Evropska unija

24.februar 2026. N. M.

Ukrajina bez struje i finansijske pomoći: Slovačka i Mađarska potkopavaju ratno jedinstvo EU

Slovačka je obustavila isporuku električne energije Ukrajini, dok ministri inostranih poslova Evropske unije zbog protivljenja Mađarske nisu postigli dogovor ni o 20. paketu sankcija Rusiji, ni o kreditu od 90 milijardi evra

Uktajinski vojnik u uniformi u zaklonu puši cigaretu

Četiri godine rata u Ukrajini

24.februar 2026. Hana Sokolova-Stek (DW)

Ispovesti sa fronta: Vojnici u „zoni smrti“

Od prodora ruskih tenkovskih jedinica i opšteg haosa do ukopavanja na borbenim položajima, okršaja dronovima i „zona smrti“. Ukrajinski vojnici pričaju kako vide razvoj rata koji je počeo ruskom invazijom 24. februara 2022.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD

Velika Britanija

24.februar 2026. I.M.

Dosije Epstin: Bivši britanski ministar Piter Mendelson uhapšen pa pušten uz kauciju

Policija u Londonu privela je Pitera Mendelsona (72), bivšeg britanskog ambasadora u SAD, zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj dok je bio ministar, a u okviru istrage o njegovim vezama sa Džefrijem Epstinom. On je nakon saslušanja u policiji pušten uz kauciju, saopštile su vlasti

Ubila muža, pa napisala knjigu za decu o suočavanju sa tugom posle njegove smrti

Sjedinjene Američke Države

23.februar 2026. K. S.

Majka napisala knjigu o tugovanju da pomogne sinovima, pa optužena da je ubila muža

Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure