img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Varenje posledica korone: Zar su morali toliki lokdauni?

23. mart 2025, 16:01 Marsel Firstenau (DW)
Berlin tokom pandemije Foto: AP Photo/Michael Sohn
Berlin tokom pandemije
Copied

Pet godina od prvih zatvaranja zbog korone, Nemačka hoće da propita posledice koje je to imalo po decu, obrazovanje, društvo…

Nedeljom većina ljudi ne radi. Vikend je vreme za opuštanje, šetnje i susrete  s porodicom i prijateljima. Ali tišina te nedelje – 22. marta 2020. – bila je varljiva, gotovo sablasna.

Nemačka se našla u prvom lokdaunu zbog korone: Politički odgovorni su uveli stroga ograničenja kako bi pod kontrolu stavili bolest disajnih puteva koja se širila svetom, podseća Dojče vele.

Sedam miliona mrtvih širom sveta, 187.000 u Nemačkoj

Izuzetno zarazan korona virus, poznat i kao Sars-CoV-2, gotovo je potpuno zaustavio društveni i ekonomski život u svetu. Oko tri godine širom sveta su važila, u manjoj ili većoj meri, ograničenja kontakata.

Uprkos tome, gotovo sedam miliona ljudi umrlo je od bolesti nazvane Covid-19. U Nemačkoj je 187.000 ljudi umrlo – sa ili od korone. Poslednje mere vezane za koronu, uključujući obavezno nošenje zaštitnih maski u određenim ustanovama, ukinute su u aprilu 2023.

Međutim, zarazna bolest nije nestala: virus, koji se neprestano menja, i dalje izaziva oboljenja, ali je sada za većinu ljudi manje opasan.

Mnogi i dalje pate od dugotrajnih posledica, takozvanog postkovida ili long kovida, ali i od neželjenih efekata vakcinacije.

Štajnmajer očekivao više od Bundestaga

Ipak, još uvek nema sveobuhvatne društvene i političke analiza posledica pandemije. Među onima koji to već duže kritikuju je i predsednik Nemačke, Frank-Valter Štajnmajer.

„Ljudi u našoj zemlji očekuju da se temeljno pozabavimo tim vremenom“, rekao je predsednik Nemačke ovih dana u diskusiji koju je sam inicirao, a koja je bila posvećena posledicama pandemije i poukama iz tog perioda.

Tom prilikom izrazio je žaljenje što je nemački Bundestag tokom upravo završene zakonodavne periode zaobilazio ovu temu u širokom luku.

„Smatram da je neophodno da obezbedimo transparentnost kako bismo ponovo pridobili što veći broj ljudi koji su tokom pandemije izgubili poverenje u demokratiju i institucije“, naglasio je Štajnmajer.

Mnoge restrikcije bile su nužne kako bi se suzbilo širenje zaraze. Nažalost, to je uključivalo i maksimalno ograničavanje kontakata. Ipak, predsednik Nemačke ima mnogo pitanja:

Da li je bilo neophodno zatvaranje škola? Da li su bila neizbežna ograničenja osnovnih prava, poput slobode okupljanja? Da li je debata o obaveznoj vakcinaciji donela više štete nego koristi?

Kakvu su ulogu imale politika i nauka, i kakvu bi trebalo da imaju u sličnim krizama u budućnosti?

Odgovore je Štajnmajer dobio od svojih gostiju iz različitih oblasti: medicine, obrazovanja, istraživanja, nege, sporta, kulture i politike.

„Deca moraju biti mnogo više u fokusu“

Među njima je bila i Maksi Brautmajer-Ulrih, direktorka osnovne škole u Paderbornu. Poput mnogih drugih u diskusiji, opisala je početnu kreativnost u organizovanju digitalne nastave, ali je dodala da je u jednom trenutku zavladala ogromna iscrpljenost.

„Najviše su ispaštali deca i adolescenti“, rekla je pedagoškinja. Posledice se osećaju i danas. Poverenje u školu i obrazovni sistem trajno je narušeno. Razlog tome je što su porodice odjednom morale da preuzmu veliki deo obaveza – pored sopstvenog posla.

„Strah je još uvek prisutan“, kaže ona. Koja se pouka može izvući iz iskustava pandemije? „Deca moraju biti mnogo više u fokusu – sada i ubuduće“, kaže direktorka škole.

Ono što je propušteno, bilo kroz štetne posledice ili kroz neiskustvo, ne može se nadoknaditi. Njena zapažanja nakon pandemije pokazuju da mnoga deca imaju jezičke deficite – uzrokovane dugotrajnim nošenjem maski i povećanom upotrebom digitalnih medija.

„Porodice nisu mogle da se oproste od svojih bližnjih“

Gotovo polovina od 187.000 preminulih u Nemačkoj bila je starija od 80 godina.

Astrid Tile-Žerom vodi starački dom u okrugu Varendorf. Tokom najtežih faza pandemije bila je svedok smrti mnogih ljudi. Porodicama je tada bilo zabranjeno da ulaze u dom. Ni njoj ni njenim zaposlenima nije bilo jasno zašto je moralo da bude tako.

„Ako ja mogu da uđem u sobu u zaštitnoj odeći – s odelom, maskom i vizirom – zašto onda to ne mogu i članovi porodice?“, pitali su se radnici u domu. „Onda smo otvarali prozore i pupuštali ih unutra da se oproste.“

To je, međutim, bilo moguće samo zato što prozori u prizemlju njenog doma dosežu do poda.

Jedna reč se posebno često čula tokom susreta sa predsednikom Nemačke: solidarnost.  „To je zaista bilo neverovatno“, prisetila se i Astrid Tile-Žerom, govoreći o slozi i predanosti svog tima, koji se u dvanaestočasovnim smenama brinuo o starijim i samim tim najugroženijim osobama.

Štajnmajer: „Cilj je uvek bio spasiti što više ljudskih života“

Domaćin, predsednik Frank-Valter Štajnmajer, više puta je pohvalio visok nivo zajedništva u Nemačkoj. Istovremeno, stalno je naglašavao koliko mu je važan kritički osvrt na protekli period. Smatra da je neophodno analizirati šta je dobro funkcionisalo, a šta nije.

Pri tom ne bi trebalo zaboraviti da su mnoge mere donete na osnovu tadašnjih saznanja. „Cilj je uvek bio jedan: spasiti što više ljudskih života. I to nam je, sve u svemu, uspelo“, zaključio je predsednik.

Pokrajina Brandenburg preuzela je inicijativu i osnovala istražnu komisiju o periodu pandemije. U tom telu sede poslanici, predstavnici lokalnih zajednica i stručnjaci iz naučnih krugova.

Ipak, Štajnmajer očekuje da pet godina nakon prvog lokdauna, sledeći Bundestag i buduća vlada konačno temeljno analiziraju period pandemije.

„Ako ne analiziramo prošlost, previše toga će ostati potisnuto“, upozorio je Štajnmajer. Ono što se ne izgovori javno, podstiče teorije zavere i novo nepoverenje. A oboje su otrov za demokratiju, istakao je predsednik. „To samo pomaže populistima, a to ne smemo dopustiti.“

Tagovi:

korona lokdaun Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure