img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Varenje posledica korone: Zar su morali toliki lokdauni?

23. март 2025, 16:01 Marsel Firstenau (DW)
Berlin tokom pandemije Foto: AP Photo/Michael Sohn
Berlin tokom pandemije
Copied

Pet godina od prvih zatvaranja zbog korone, Nemačka hoće da propita posledice koje je to imalo po decu, obrazovanje, društvo…

Nedeljom većina ljudi ne radi. Vikend je vreme za opuštanje, šetnje i susrete  s porodicom i prijateljima. Ali tišina te nedelje – 22. marta 2020. – bila je varljiva, gotovo sablasna.

Nemačka se našla u prvom lokdaunu zbog korone: Politički odgovorni su uveli stroga ograničenja kako bi pod kontrolu stavili bolest disajnih puteva koja se širila svetom, podseća Dojče vele.

Sedam miliona mrtvih širom sveta, 187.000 u Nemačkoj

Izuzetno zarazan korona virus, poznat i kao Sars-CoV-2, gotovo je potpuno zaustavio društveni i ekonomski život u svetu. Oko tri godine širom sveta su važila, u manjoj ili većoj meri, ograničenja kontakata.

Uprkos tome, gotovo sedam miliona ljudi umrlo je od bolesti nazvane Covid-19. U Nemačkoj je 187.000 ljudi umrlo – sa ili od korone. Poslednje mere vezane za koronu, uključujući obavezno nošenje zaštitnih maski u određenim ustanovama, ukinute su u aprilu 2023.

Međutim, zarazna bolest nije nestala: virus, koji se neprestano menja, i dalje izaziva oboljenja, ali je sada za većinu ljudi manje opasan.

Mnogi i dalje pate od dugotrajnih posledica, takozvanog postkovida ili long kovida, ali i od neželjenih efekata vakcinacije.

Štajnmajer očekivao više od Bundestaga

Ipak, još uvek nema sveobuhvatne društvene i političke analiza posledica pandemije. Među onima koji to već duže kritikuju je i predsednik Nemačke, Frank-Valter Štajnmajer.

„Ljudi u našoj zemlji očekuju da se temeljno pozabavimo tim vremenom“, rekao je predsednik Nemačke ovih dana u diskusiji koju je sam inicirao, a koja je bila posvećena posledicama pandemije i poukama iz tog perioda.

Tom prilikom izrazio je žaljenje što je nemački Bundestag tokom upravo završene zakonodavne periode zaobilazio ovu temu u širokom luku.

„Smatram da je neophodno da obezbedimo transparentnost kako bismo ponovo pridobili što veći broj ljudi koji su tokom pandemije izgubili poverenje u demokratiju i institucije“, naglasio je Štajnmajer.

Mnoge restrikcije bile su nužne kako bi se suzbilo širenje zaraze. Nažalost, to je uključivalo i maksimalno ograničavanje kontakata. Ipak, predsednik Nemačke ima mnogo pitanja:

Da li je bilo neophodno zatvaranje škola? Da li su bila neizbežna ograničenja osnovnih prava, poput slobode okupljanja? Da li je debata o obaveznoj vakcinaciji donela više štete nego koristi?

Kakvu su ulogu imale politika i nauka, i kakvu bi trebalo da imaju u sličnim krizama u budućnosti?

Odgovore je Štajnmajer dobio od svojih gostiju iz različitih oblasti: medicine, obrazovanja, istraživanja, nege, sporta, kulture i politike.

„Deca moraju biti mnogo više u fokusu“

Među njima je bila i Maksi Brautmajer-Ulrih, direktorka osnovne škole u Paderbornu. Poput mnogih drugih u diskusiji, opisala je početnu kreativnost u organizovanju digitalne nastave, ali je dodala da je u jednom trenutku zavladala ogromna iscrpljenost.

„Najviše su ispaštali deca i adolescenti“, rekla je pedagoškinja. Posledice se osećaju i danas. Poverenje u školu i obrazovni sistem trajno je narušeno. Razlog tome je što su porodice odjednom morale da preuzmu veliki deo obaveza – pored sopstvenog posla.

„Strah je još uvek prisutan“, kaže ona. Koja se pouka može izvući iz iskustava pandemije? „Deca moraju biti mnogo više u fokusu – sada i ubuduće“, kaže direktorka škole.

Ono što je propušteno, bilo kroz štetne posledice ili kroz neiskustvo, ne može se nadoknaditi. Njena zapažanja nakon pandemije pokazuju da mnoga deca imaju jezičke deficite – uzrokovane dugotrajnim nošenjem maski i povećanom upotrebom digitalnih medija.

„Porodice nisu mogle da se oproste od svojih bližnjih“

Gotovo polovina od 187.000 preminulih u Nemačkoj bila je starija od 80 godina.

Astrid Tile-Žerom vodi starački dom u okrugu Varendorf. Tokom najtežih faza pandemije bila je svedok smrti mnogih ljudi. Porodicama je tada bilo zabranjeno da ulaze u dom. Ni njoj ni njenim zaposlenima nije bilo jasno zašto je moralo da bude tako.

„Ako ja mogu da uđem u sobu u zaštitnoj odeći – s odelom, maskom i vizirom – zašto onda to ne mogu i članovi porodice?“, pitali su se radnici u domu. „Onda smo otvarali prozore i pupuštali ih unutra da se oproste.“

To je, međutim, bilo moguće samo zato što prozori u prizemlju njenog doma dosežu do poda.

Jedna reč se posebno često čula tokom susreta sa predsednikom Nemačke: solidarnost.  „To je zaista bilo neverovatno“, prisetila se i Astrid Tile-Žerom, govoreći o slozi i predanosti svog tima, koji se u dvanaestočasovnim smenama brinuo o starijim i samim tim najugroženijim osobama.

Štajnmajer: „Cilj je uvek bio spasiti što više ljudskih života“

Domaćin, predsednik Frank-Valter Štajnmajer, više puta je pohvalio visok nivo zajedništva u Nemačkoj. Istovremeno, stalno je naglašavao koliko mu je važan kritički osvrt na protekli period. Smatra da je neophodno analizirati šta je dobro funkcionisalo, a šta nije.

Pri tom ne bi trebalo zaboraviti da su mnoge mere donete na osnovu tadašnjih saznanja. „Cilj je uvek bio jedan: spasiti što više ljudskih života. I to nam je, sve u svemu, uspelo“, zaključio je predsednik.

Pokrajina Brandenburg preuzela je inicijativu i osnovala istražnu komisiju o periodu pandemije. U tom telu sede poslanici, predstavnici lokalnih zajednica i stručnjaci iz naučnih krugova.

Ipak, Štajnmajer očekuje da pet godina nakon prvog lokdauna, sledeći Bundestag i buduća vlada konačno temeljno analiziraju period pandemije.

„Ako ne analiziramo prošlost, previše toga će ostati potisnuto“, upozorio je Štajnmajer. Ono što se ne izgovori javno, podstiče teorije zavere i novo nepoverenje. A oboje su otrov za demokratiju, istakao je predsednik. „To samo pomaže populistima, a to ne smemo dopustiti.“

Tagovi:

korona lokdaun Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure