
Svet
Ko je novi papa Lav XIV?
Drugog dana konklave izabran je novi poglavar Rimokatoličke crkve. Novi papa je američki kardinal Robert Frensis Prevost i nosiće ime Lav XIV
Pet godina od prvih zatvaranja zbog korone, Nemačka hoće da propita posledice koje je to imalo po decu, obrazovanje, društvo…
Nedeljom većina ljudi ne radi. Vikend je vreme za opuštanje, šetnje i susrete s porodicom i prijateljima. Ali tišina te nedelje – 22. marta 2020. – bila je varljiva, gotovo sablasna.
Nemačka se našla u prvom lokdaunu zbog korone: Politički odgovorni su uveli stroga ograničenja kako bi pod kontrolu stavili bolest disajnih puteva koja se širila svetom, podseća Dojče vele.
Sedam miliona mrtvih širom sveta, 187.000 u Nemačkoj
Izuzetno zarazan korona virus, poznat i kao Sars-CoV-2, gotovo je potpuno zaustavio društveni i ekonomski život u svetu. Oko tri godine širom sveta su važila, u manjoj ili većoj meri, ograničenja kontakata.
Uprkos tome, gotovo sedam miliona ljudi umrlo je od bolesti nazvane Covid-19. U Nemačkoj je 187.000 ljudi umrlo – sa ili od korone. Poslednje mere vezane za koronu, uključujući obavezno nošenje zaštitnih maski u određenim ustanovama, ukinute su u aprilu 2023.
Međutim, zarazna bolest nije nestala: virus, koji se neprestano menja, i dalje izaziva oboljenja, ali je sada za većinu ljudi manje opasan.
Mnogi i dalje pate od dugotrajnih posledica, takozvanog postkovida ili long kovida, ali i od neželjenih efekata vakcinacije.
Štajnmajer očekivao više od Bundestaga
Ipak, još uvek nema sveobuhvatne društvene i političke analiza posledica pandemije. Među onima koji to već duže kritikuju je i predsednik Nemačke, Frank-Valter Štajnmajer.
„Ljudi u našoj zemlji očekuju da se temeljno pozabavimo tim vremenom“, rekao je predsednik Nemačke ovih dana u diskusiji koju je sam inicirao, a koja je bila posvećena posledicama pandemije i poukama iz tog perioda.
Tom prilikom izrazio je žaljenje što je nemački Bundestag tokom upravo završene zakonodavne periode zaobilazio ovu temu u širokom luku.
„Smatram da je neophodno da obezbedimo transparentnost kako bismo ponovo pridobili što veći broj ljudi koji su tokom pandemije izgubili poverenje u demokratiju i institucije“, naglasio je Štajnmajer.
Mnoge restrikcije bile su nužne kako bi se suzbilo širenje zaraze. Nažalost, to je uključivalo i maksimalno ograničavanje kontakata. Ipak, predsednik Nemačke ima mnogo pitanja:
Da li je bilo neophodno zatvaranje škola? Da li su bila neizbežna ograničenja osnovnih prava, poput slobode okupljanja? Da li je debata o obaveznoj vakcinaciji donela više štete nego koristi?
Kakvu su ulogu imale politika i nauka, i kakvu bi trebalo da imaju u sličnim krizama u budućnosti?
Odgovore je Štajnmajer dobio od svojih gostiju iz različitih oblasti: medicine, obrazovanja, istraživanja, nege, sporta, kulture i politike.
„Deca moraju biti mnogo više u fokusu“
Među njima je bila i Maksi Brautmajer-Ulrih, direktorka osnovne škole u Paderbornu. Poput mnogih drugih u diskusiji, opisala je početnu kreativnost u organizovanju digitalne nastave, ali je dodala da je u jednom trenutku zavladala ogromna iscrpljenost.
„Najviše su ispaštali deca i adolescenti“, rekla je pedagoškinja. Posledice se osećaju i danas. Poverenje u školu i obrazovni sistem trajno je narušeno. Razlog tome je što su porodice odjednom morale da preuzmu veliki deo obaveza – pored sopstvenog posla.
„Strah je još uvek prisutan“, kaže ona. Koja se pouka može izvući iz iskustava pandemije? „Deca moraju biti mnogo više u fokusu – sada i ubuduće“, kaže direktorka škole.
Ono što je propušteno, bilo kroz štetne posledice ili kroz neiskustvo, ne može se nadoknaditi. Njena zapažanja nakon pandemije pokazuju da mnoga deca imaju jezičke deficite – uzrokovane dugotrajnim nošenjem maski i povećanom upotrebom digitalnih medija.
„Porodice nisu mogle da se oproste od svojih bližnjih“
Gotovo polovina od 187.000 preminulih u Nemačkoj bila je starija od 80 godina.
Astrid Tile-Žerom vodi starački dom u okrugu Varendorf. Tokom najtežih faza pandemije bila je svedok smrti mnogih ljudi. Porodicama je tada bilo zabranjeno da ulaze u dom. Ni njoj ni njenim zaposlenima nije bilo jasno zašto je moralo da bude tako.
„Ako ja mogu da uđem u sobu u zaštitnoj odeći – s odelom, maskom i vizirom – zašto onda to ne mogu i članovi porodice?“, pitali su se radnici u domu. „Onda smo otvarali prozore i pupuštali ih unutra da se oproste.“
To je, međutim, bilo moguće samo zato što prozori u prizemlju njenog doma dosežu do poda.
Jedna reč se posebno često čula tokom susreta sa predsednikom Nemačke: solidarnost. „To je zaista bilo neverovatno“, prisetila se i Astrid Tile-Žerom, govoreći o slozi i predanosti svog tima, koji se u dvanaestočasovnim smenama brinuo o starijim i samim tim najugroženijim osobama.
Štajnmajer: „Cilj je uvek bio spasiti što više ljudskih života“
Domaćin, predsednik Frank-Valter Štajnmajer, više puta je pohvalio visok nivo zajedništva u Nemačkoj. Istovremeno, stalno je naglašavao koliko mu je važan kritički osvrt na protekli period. Smatra da je neophodno analizirati šta je dobro funkcionisalo, a šta nije.
Pri tom ne bi trebalo zaboraviti da su mnoge mere donete na osnovu tadašnjih saznanja. „Cilj je uvek bio jedan: spasiti što više ljudskih života. I to nam je, sve u svemu, uspelo“, zaključio je predsednik.
Pokrajina Brandenburg preuzela je inicijativu i osnovala istražnu komisiju o periodu pandemije. U tom telu sede poslanici, predstavnici lokalnih zajednica i stručnjaci iz naučnih krugova.
Ipak, Štajnmajer očekuje da pet godina nakon prvog lokdauna, sledeći Bundestag i buduća vlada konačno temeljno analiziraju period pandemije.
„Ako ne analiziramo prošlost, previše toga će ostati potisnuto“, upozorio je Štajnmajer. Ono što se ne izgovori javno, podstiče teorije zavere i novo nepoverenje. A oboje su otrov za demokratiju, istakao je predsednik. „To samo pomaže populistima, a to ne smemo dopustiti.“
Drugog dana konklave izabran je novi poglavar Rimokatoličke crkve. Novi papa je američki kardinal Robert Frensis Prevost i nosiće ime Lav XIV
Novi poglavar Rimokatoličke crkve je Robert Prevost, američki kardinal. Nosiće ime Lav XIV
Vatikan je domaćin konklave na kojoj se bira novi papa,a tokom 7. i 8. maja izlazio je samo crni dim, koji je označavao da papa nije izabran. Italijanski mediji prenose da se raspravljalo o sedam kanidata
Neke evropske zemlje su zabranile mobilne telefone u školama. Kakve su pozitivne i negativne strane?
Kada je 1945. ušao u logor Kaufering, Džordž Lajtmen je tražio samo jedno lice – lice svoga oca. Umesto toga, zatekao je pakao: leševe, pepeo, i tišinu užasa. Ta slika ga progoni i danas, dok svedoči o vlastitim gubicima i upozorava na povratak ideja koje su jednom već dovele svet do ivice ponora
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve