img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

(Un)happy meal

28. oktobar 2010, 02:37 Jasmina Lazić
Copied

Sudeći po osnovcima iz pekare, današnja odeljenja nemaju samo jednu debeljucu. Sudeći po statistikama, danas je svako peto dete uhranjeno ili debelo

Pre neki dan, u obližnjoj pekari, bila sam okružena osnovcima – velikim, visokim, krupnim osnovcima, koji su se tiskali u objektu tri sa tri, grabeći prema staklenoj vitrini koja čuva mirisna peciva, sendviče, burek, parčiće pice, koktel-viršle i krem krofne. Najstariji među njima ne mogu imati više od petnaest godina (pekara je preko puta osnovne škole), ali primetila sam da su ova deca mnogo krupnija od mene i mojih vršnjaka u njihovo vreme. I mnoga su deblja.

Prebirući po uspomenama iz osnovne škole, setih se da je „u naše vreme“ svako odeljenje imalo svoju „bucu“. Kod nas je to bila jedna Milena (koja je danas prilično zgodna majka dvoje dece), u četvrtom odeljenju „debela Nena“, u prvom „debela Ana“, a u drugom su to bili blizanci – Dalibor i Daliborka. „Čoveče, pa ja i dan-danas pamtim imena te dece“, pomislila sam. Osim Milene, sa kojom sam išla u odeljenje, ostalu decu sam zapamtila samo po tome što su bila – debela.

Sudeći po osnovcima iz pekare, današnja odeljenja nemaju samo jednu debeljucu. Sudeći po statistikama, danas je svako peto dete uhranjeno ili debelo.

Zapitala sam se, otkud tolika razlika za manje od dvadeset godina?

Istina, „u naše vreme“ kompjuteri su tek stidljivo ulazili u krug porodice. Mi smo se igrali na poljančićima i ispred zgrada, nismo imali pojma šta je čizburger, a za užinu se brinula škola. U meniju je retko bilo odstupanja. Znalo se – ponedeljkom parče hleba premazano ribljom paštetom i krem sirom, utorkom kajzerica sa nareskom i ajvarom, sredom slatki sendvič (med i margarin ili eurokrem), a četvrtkom parče hleba premazano smesom od margarina i kuvanih jaja. Petak smo svi najviše voleli. Tada je na repertoaru bio ili „Tako“ kolač ili puding od čokolade.

Iako je pre par godina, zabrinut zbog porasta broja gojazne dece, naš ministar zdravlja ukazao na važnost ishrane u školskim kuhinjama i najavio uvođenje zdravstvenog vaspitanja u škole, od kolega koji imaju decu saznala sam da je institucija školske kuhinje danas, praktično, izumrla, da deca danas zaista više uživaju u brzoj hrani i da izbegavaju da rade fizičko kad god im se ukaže prilika.

Zapitala sam se šta jedu i koliko su debela deca u zemljama EU?

Podaci za Evropu pokazuju da je godišnji porast broja prekomerno uhranjene i gojazne dece veći od 400.000, što znači da je svako četvrto dete u Evropi prekomerno uhranjeno i/ili gojazno. Konkretno, u Velikoj Britaniji je gojazno svako peto dete, u Španiji i Grčkoj je debelo 30, a u Italiji 36 odsto dece.

Najvitkiji Evropljani su mali Francuzi i Skandinavci. Prvi „drže liniju“ zahvaljujući tome što je Francuska još pre pet godina zabranila prodaju brze hrane u školskim dvorištima, a od 2007. godine sva nezdrava hrana u toj zemlji mora na ambalaži da ima poruku kojom promoviše zdrav način života. U suprotnom, proizvođač plaća visoku kaznu.

Švedska je pionir u uvođenju mera za sprečavanje gojaznosti među decom. Još pre 25 godina zabranila je reklamiranje junkfooda u terminima kada deca sede pred televizorom, a slična praksa postoji i u Norveškoj. Zahvaljujući ovoj meri, Švedska je uspešno zaustavila stopu rasta gojaznosti kod dece, a njenim stopama prošle godine krenula je i Irska, zabranivši poznatim ličnostima i sportskim zvezdama da reklamiraju nezdravu hranu.

Ipak, apsolutni šampion u proterivanju nezdrave hrane iz škola je – Litvanija. Ova zemlja je 2006. godine postala prva članica Evropske unije koja je zabranila prodaju bilo kakvog junkfooda u školama i obdaništima. Zabranom su obuhvaćeni i hrana i pića sa veštačkom bojom, zaslađivačima, konzervansima, amino-kiselinama i kofeinom. Uz to, kao deo programa, litvanska vlada je preuzela na sebe obavezu da promoviše zdrave proizvode poput mleka, voća i voćnih sokova.

Najglasniju promenu režima ishrane u školama napravila je Velika Britanija. Tačnije njen najpoznatiji kuvar. Džejmi Oliver pokrenuo je pre šest godina u Britaniji kampanju za poboljšanje ishrane dece u tamošnjim školama i za kratko vreme obučio 180.000 kuvarica u Velikoj Britaniji da pripremaju zdrave školske obroke pošto se u ovoj zemlji izvodi celodnevna nastava. Njegovi napori zabeleženi su u seriji „Džejmijevi školski obroci“. Hvatajući se u koštac sa probirljivim malim Britancima, „goli kuvar“ je dokazao da je moguće pripremiti zdravu, ukusnu hranu u kojoj deca uživaju, a ne košta mnogo. Uspeo je da promeni meni u mnogim školama u Britaniji i da od tadašnjeg premijera Tonija Blera dobije obećanje da će vlada u bolju ishranu u školama uložiti 280 miliona funti za tri godine. Džejmijevu peticiju „Nahrani me bolje“ potpisalo je više od 270.000 ljudi. Pa ipak, u Velikoj Britaniji je i dalje svako peto dete gojazno. Baš kao i kod nas.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Korupcija

27.jul 2025. S.Ć.

Italija: Zbog urbanističke korupcije gradonačelnik Milana je pod istragom

Zbog afere u kojoj je javno dobro ustupljeno privatnom investitoru, italijanska policija otpočela je istragu u kojoj je 70 ljudi, pa i gradonačelnik Milana. A u Srbiji, Vlada menja zakone kako bi mogla da javno dobro pretvori u privatno – na primer Generalštab

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure