Prvog dana samita G7 u Italiji za Ukrajinu je obezbeđen kredit od pedeset milijardi dolara. Džo Bajden i Volodimir Zelenski su na marginama skupa potpisali desetogodišnji bilateralni bezbednosni sporazum
Na samitu G7 u Italiji, šefovi država i vlada Evropske unije obećali su Ukrajini novu pomoć u „odbrambenoj borbi protiv agresora Rusije“. Sedam zapadnih država skoro godinu dana je raspravljalo o tome kako da se prihodi od ruskih državnih sredstava zamrznutih u inostranstvu iskoriste za finansiranje Ukrajine, piše Dojče Vele.
Sada je o tome postignut politički dogovor, saopštili su predsednik Saveta Evropske unije Šarl Mišel i drugi predstavnici država-učesnica. Međutim, tehničke detalje tek treba razjasniti.
Ukrajina će do kraja godine dobiti kredit od 50 milijardi dolara kako bi mogla da kupuje oružje i finansira državni budžet. Šefovi država i vlada SAD, Kanade, Japana, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, italijanski domaćin i predstavnici EU žele da taj zajam bude garantovan godišnjim prihodom od ruske imovine.
Prihod od imovine vredne oko 230 milijardi evra koju drži kompanija za upravljanje imovinom iz Belgije, svake godine donosi pet milijardi evra. Taj novac trebalo bi iskoristiti kao garanciju za finansiranje kamata i otplate.
Foto: AP/Andrew MedichiniFoto: AP Photo/Andrew Medichini
Dugoročna pomoć Kijevu
Sjedinjene Američke Države su, kao i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, insistirale na konfiskaciji ruskog novca, ali Evropljani na to nisu pristali, jer se plaše gubitka poverenja u evropsko tržište investicija. Osim toga, donedavno je bilo problematično i to ko bi trebalo da plati ako prihod od ruske imovine ne bude tekao kako se očekuje.
Predsednik Zelenski, koji je u četvrtak iz Saudijske Arabije stigao u hotel u Apuliji na jugu Italije gde se održava samit, ocenio je da G7 donosi veoma važne odluke. Ove nedelje se održava i čitav niz drugih međunarodnih konferencija koje imaju za cilj obezbeđivanje oružja i finansijske pomoći za Ukrajinu, odnosno obnovu te zemlje.
Joe Biden,Volodymyr ZelenskyyZelenski i Bajden u Beloj kući u decembru 2022. / Foto: AP Photo/Andrew Harnik
Na marginama samita, Zelenski je potpisao dva desetogodišnja bilateralna sporazuma o bezbednosti – jedan sa Japanom, a drugi sa Sjedinjenim Državama. Američki predsednik Džo Bajden želi da iskoristi taj sporazum da stabilizuje pomoć Ukrajini i učini je predvidljivijom. Američke diplomate saopštile su da je sporazum ujedno i neka vrsta garancije ukoliko Donald Tramp, koji ima kritički stav prema Ukrajini, na jesen bude ponovo izabran u Belu kuću.
Meloni želi da u fokus stavi Afriku
Pored problematičnih tačaka, Ukrajine i Bliskog istoka, lideri G7 pozabavili su se i pitanjem bolje saradnje s Afrikom.
G7 obećava više ulaganja u industrije budućnosti u Africi. Italija je predstavila novi plan za to, nazvan po osnivaču italijanske naftne kompanije Eni, Enriku Mateiju.
„Plan Matei“ ima za cilj pokretanje projekata proizvodnje energije u Africi, a Italija bi trebalo da deluje kao distributer, kao most između Afrike i Evrope. Planirani su takođe i brojni projekti vezani za sigurnost obezbeđivanja hrane, kao i podrška u oblasti obrazovanja.
Prvobitno je budžet za tu novu inicijativu trebalo da bude od osam milijardi evra, što su kritičari već ocenili kao suviše malo. Đorđa Meloni sada želi da privuče partnere G7 kako bi „Plan Matei“ dobio na težini.
Predsednik Kenije poziva na restrukturiranje dugova
Predsednik Kenije Vilijam Ruto pozvao je G7 da „demonstrira više solidarnosti s Afrikom“.
Finansiranje razvoja Afrike mora biti strukturirano na dugoročnijoj osnovi, rekao je Ruto. To takođe podrazumeva i bolja finansijska sredstva za Afričku razvojnu banku i izdvajanje većeg broja kredita od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Još nije jasno da li će zemlje G7 na to pristati.
Zemlje G7 žele da ovog petka (14. jun) sa svojim afričkim gostima razgovaraju o osetljivom pitanju migracija. Đorđa Meloni želi da ograniči imigraciju što je više moguće, a i da istovremeno procedure azila ustupi trećim zemljama, kao što su Tunis ili Albanija.
Bezbednosni sporazum SAD i Ukrajine
Američki predsednik Džo Bajden i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potpisali su u četvrtak desetogodišnji bezbednosni sporazum, čiji cilj je da se poboljša ukrajinska odbrana od ruskih snaga.
Cilj sporazuma, koji je potpisan na marginama samita G7 u Italiji, je da buduću američku administraciju obaveže na podršku Ukrajini, čak i ako bivši predsednik Donald Tramp – koji se protivi pomoći Kijevu – pobedi na izborima u novembru, rekli su zvaničnici.
Reč je je okviru za dugoročni napor SAD da pomognu da se modernizuju ukrajinske oružane snage, a trebalo bi da posluži i kao korak ka eventualnom članstvu Ukrajine u NATO-u, prema tekstu sporazuma.
„Naš cilj je da dugoročno ojačamo ukrajinske kapacitete za odbranu i odvraćanje“, rekao je Bajden.
Američki predsednik je ukazao da će se Sjedinjene Države pobrinuti da se Ukrajina uspešno odbrani, ali i odvrati buduće napade na njenu teritoriju.
Američki predsednik istakao je da je rat, koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, izazov za čitav svet.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da se radi o istorijskom danu.
Napomenuo je i da je od kineskog predsednika Si Đinpinga dobio uveravanja da ta država Rusiju neće snadbevati oružjem za rat protiv Ukrajine.
“Imao sam telefonski razgovor sa kineskim liderom. Rekao je da neće prodavati oružje Rusiji. Videćemo, ako je osoba od reči neće to učiniti. Jer mi je dao reč„, rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsednik dugo se zalagao za članstvo u NATO-u, ali saveznici nisu preduzeli taj korak. Zapadna vojna alijansa, u okviru petog člana NATO ugovora, smatra da napad na jednu od 32 članice predstavlja napad na sve.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zvaničan cilj združene vojne vežbe kineske i ruske mornarice je da pokažu sposobnost u rešavanju sigurnosnih pretnji i očuvanju mira i stabilnosti na globalnom i regionalnom nivou. Za NATO, međutim, Kina se svrstala na stranu Moskve u ratu protiv Ukrajine, a Peking upozorava zapadnu vojnu alijansu da „ne dovodi haos u Aziju“
Izbor predsedničkih kandidata ko će im biti potpredsednik jasno ukazuje na to koja se ciljna grupa gađa na izborima. Donald Tramp se opredelio za Džejmsa Dejvida Vensa, mlađeg, belog muškarca koji ne preza od konfrontacija, koji spada u tvrdo jezgro branitelja lika i dela bivšeg predsednika
Više od polovine nevakcinisane dece živi u 31 zemlji koje karakteriše krhko i nestabilno, oružanim sukobima opterećeno okruženje. Tračak svetla je porast broja devojčica koje su se vakcinisale protiv humanog papilomavirusa (HPV)
Prema tumačenju Aleksandra Vulina, Ane Brnabić ili Ivice Dačića jasno je da je posle atentata na Donalda Trampa potencijalna meta predsednik Srbije Aleksandar Vučić jer se i on „zalaže za drugačiji svet i mir u Ukrajini“, jer i njega napadaju „elita“ i "njeni" mediji
Nakon napada Rusije na Ukrajinu u Evropi se rasplamsala diskusija o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Postoje argumenti i za i protiv, ali jedan je, čini se, presudan – motivacija mladih ljudi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!