
Rat u Ukrajini
Tramp: U Ukrajini neće biti američkih vojnika
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Prodaja luka koje su bile pod kontrolom kompanije iz Hongkonga usledila je nakon što se predsednik SAD Donald Tramp žalio da je Panamski kanal pod kineskom kontrolom
Kompanija CK Hutchison Holding iz Hongkonga pristala je da proda veći deo svog udela u dve ključne luke na Panamskom kanalu grupi koju predvodi američka investiciona kompanija BlackRock.
Prodaja dolazi nakon višenedeljnih žalbi predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da je kanal pod kineskom kontrolom i da bi SAD trebalo da preuzmu kontrolu nad tim čuvenim brodskim putem.
Preko podružnice, CK Hutchison Holding upravlja lukama na ulazima u Atlantski okean i Tihi okean u kanal.
U utorak je saopšteno da će CK Hutchison Holding prodati svoj udeo kao deo posla vrednog 22,8 milijardi dolara, piše BBC.
CK Hutchison, koji je osnovao hongkonški milijarder Li Ka-šing, nije u vlasništvu kineske vlade, ali to što je stacioniran u Hongkongu znači da posluje po kineskim finansijskim zakonima, a lukama upravlja od 1997. godine.
Potrebna saglasnost Paname
Ugovor će konzorcijumu BlackRock dati kontrolu nad 43 luke u 23 zemlje, među kojima su luke Balboa i Kristobal, koje se nalaze na oba kraja Panamskog kanala. Ostale luke su u Meksiku, Holandiji, Egiptu, Australiji, Pakistanu i drugde, piše AP.
Transakcija, koju mora da odobri vlada Paname, ne uključuje nikakav interes u grupi koja upravlja lukama u Hongkongu, Šenženu i Južnoj Kini, ili bilo kojim drugim lukama u Kini.
Tramp je pozdravio ovaj potez.
„Moja administracija će povratiti Panamski kanal, a mi smo to već počeli da radimo. Baš danas je velika američka kompanija objavila da kupuje obe luke oko Panamskog kanala i mnoge druge stvari koje se odnose na Panamski kanal i nekoliko drugih kanala“, rekao je Tramp američkom Kongresu.
Oko 70 odsto pomorskog saobraćaja koji prelazi Panamski kanal napušta ili ide u američke luke. Sjedinjene Države su izgradile kanal početkom 1900-ih dok su tražile načine da olakšaju tranzit komercijalnih i vojnih plovila između svojih obala.
Vašington se odrekao kontrole nad plovnim putem do Paname 31. decembra 1999. godine prema sporazumu koji je 1977. potpisao predsednik Džimi Karter. Tramp je tvrdio da je Karter „budalasto“ poklonio kanal.
Svake godine kroz njega putuje do 14.000 brodova, uključujući kontejnerske brodove koji prevoze automobile, prirodni gas i drugu robu, kao i vojna plovila.
Panama kaže da će kanal ostati njen
Tramp je izneo nekoliko argumenata za ponovno preuzimanje kontrole nad kanalom i okolinom. On je tvrdio da kineski uticaj predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost, da američka investicija u početnu izgradnju kanala opravdava vraćanje kontrole i da se američkim brodovima previše naplaćuje korišćenje plovnog puta.
Tokom posete Panami u februaru, američki državni sekretar Marko Rubio zahtevao je da ta zemlja izvrši „odmah izmene” onoga što on naziva „uticajem i kontrolom” Kine nad kanalom.
Panama je odbacila tvrdnje američke vlade, a predsednik Hoze Raul Mulino rekao je da kanal „jeste i ostaće“ u rukama te centralnoameričke zemlje.
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Na samitu u Vašingtonu postignut je ograničen napredak ka mirovnom sporazumu o Ukrajini, ali Evropljani su ipak postigli jedan cilj: ujedinjeni se suprotstavljaju Trampu i Putinu
Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da je nakon sastanaka sa evropskim liderima telefonom razgovarao sa Vladimirom Putinom i započeo organizaciju susreta ruskog i ukrajinskog predsednika. Planiran je i trilateralni sastanak u kojem bi učestvovao i Tramp.
„Ne želim da gledam Srbe potčinjene u BiH. Ako nismo mogli biti ravnopravni, nećemo biti ni potčinjeni“, rekao je Milorad Dodik
Evropski šefovi država i vlada pohitali su u Vašington da budu uz Volodimira Zelenskog prilikom njegovih razgovora sa Donaldom Trampom o ceni mira u Ukrajini. Postoji bojazan da su se Tramp i Putin dogovorili nešto što ne odgvora ni Ukrajincima ni Evropljanima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve