Donald Tramp je prvi predsednički kandidat u američkoj istoriji koji je proglašen nepodobnim za položaj predsednika prema retko korištenoj odredbi američkog Ustava
Vrhovni sud Kolorada proglasio je bivšeg predsednika Donalda Trampa nepodobnim za Belu kuću i presudio da ne može da bude na glasačkom listiću u toj američkoj državi na izborima naredne godine zbog uloge u napadu njegovih pristalica na američki Kongres 6. januara 2021. godine.
Tramp je prvi predsednički kandidat u američkoj istoriji koji je proglašen nepodobnim za položaj predsednika prema retko korištenoj odredbi američkog Ustava kojom se zabranjuje zvaničnicima koji su učestvovali u „pobuni“ da obavljaju javnu funkciju.
Presuda se samo odnosi na republikanske stranačke izbore 5. marta, ali će verovatno uticati na Trampov status na predsedničkim izborima 5. novembra.
„Većina suda proglašava da je Tramp diskvalifikovan za položaj predsjednika prema Odredbi 3, 14. amandmana“, navodi se u odluci suda koju je podržalo četvoro sudija, dok je troje bilo protiv.
Čeka se Vrhovni sud
Ovo vodi do verovatnog obračuna pravnika u Vrhovnom sudu SAD koji će morati da odluče da li Tramp, kao favorit za nominaciju Republikanske stranke za izbore, može ostati u toj trci.
Odluka suda čije su sve sudije imenovali demokratski guverneri, prva je u istoriji u kojoj je Odeljak 3.14. amandmana na Ustav SAD korišćen za diskvalifikaciju nekog predsedničkog kandidata.
Najviši sud Kolorada je tako odlučio poništavajući presudu sudije jednog okružnog suda koji je, iako je utvrdio da je Tramp podsticao pobunu svojom ulogom u napadu na Kapitol u Vašingtonu 6. januara 2021. godine, rekao da mu se ne može zabraniti učešće na izborima jer je nejasno da li se odredba Ustava SAD odnosi i na predsednika.
„Nismo olako došli do odluke“, napisale su sudije Vrhovnog suda Kolorada.
„Svesni smo veličine i težine pitanja koja su pred nama. Takođe smo svesni naše svečane dužnosti da primenjujemo zakon bez straha ili naklonosti i bez obzira na njen uticaj na reakciju javnosti na odluke koje zakon nalaže da donesemo“, istakle su sudije.
Najavljena žalba
Trampovi advokati su obećali da će odmah uložiti žalbu Vrhovnom sudu SAD koji ima poslednju reč o ustavnim stvarima. Štab Trampove kampanje je takođe saopštio da radi na odgovoru na presudu.
Foto: AP
Tramp je 2020. godine izgubio u Koloradu za 13 procentnih poena i ta država mu ne bi bila potrebna da pobedi i na predsedničkim izborima sledeće, 2024. godine.
Ali, opasnost za bivšeg predsednika je da će niz sudova američkih država i izbornih zvaničnika slediti primer Kolorada i isključiti Trampa iz trke u državama u kojima bi morao da pobedi da bi ponovo postao predsednik SAD.
Zvaničnici Kolorada kažu da to pitanje mora biti rešeno do 5. januara, što je krajnji rok za tu državu da odštampa svoje glasačke listiće za novembarske predsedničke izbore.
Desetine tužbi su podnete u SAD da se Tramp diskvalifikuje po Odeljku 3 Ustava SAD, koji je bio smišljen da spreči povratak zvaničnika bivše Konfederacije na vlast posle Američkog građanskog rata (1861-1865). Taj odeljak zabranjuje obavljanje dužnosti svakome ko se zakleo da će podržati Ustav, a zatim „učestvovao u pobuni protiv njega“, i korišćen je samo nekoliko puta neposredno posle Građanskog rata.
Prvi slučaj
Slučaj u Koloradu je prvi u kojem su tužioci uspeli. Posle jednonedeljnog saslušanja u novembru, okružna sutkinja Sara B. Volas je utvrdila da se Tramp zaista „upustio u pobunu“ podsticanjem napada na Kapitol 6. januara 2021, a njena odluka kojom dopušta da se ipak u novmebru glasa o Trampu je bila tehnička.
Trampovi advokati su ubedili sutkinju Volas da, budući da se formulacija u Odeljku 3 Ustava SAD odnosi na „službenike Sjedinjenih Država“ koji se zaklinju da će „podržati“ Ustav protiv kojeg se potom pobune, to ne sme da se odnosi na predsednika koji nije pomenut na drugom mestu u Ustavu kao „službenik Sjedinjene Države“ i čija je zakletva da će „čuvati, štititi i braniti“ Ustav.
Ta odredba takođe kaže da obuhvaćene službe uključuju senatora, predstavnika, birače predsednika i potpredsednika i sve ostale „pod Sjedinjenim Državama“, ali se izričito ne pominje sam predsednik.
Najviši državni sud Kolorada se s tim nije složio, stao je na stranu advokata šest republikanskih birača iz Kolorada i drugih glasača koji su tvrdili da je besmisleno zamišljati da su autori tog starog ustavnog amandmana, u strahu od povratka zvaničnika bivše Konfederacije na vlast, njima zabranili samo pristup nižim funkcijama, a ne i pristup najvišem mestu u državi.
„To je kao da kažete da pobunjenik koji je uzeo oružje i okrenuo se protiv države, ne može biti šerif nekog okruga, ali može biti predsednik“, rekao je advokat Džejson Marej pred sudom početkom decembra.
B.G./Glas Amerike
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja
Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...
Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Iako Balkan nije na listi prioriteta američkog predsednika Donalda Trampa, njegova pobeda na izborima 2024. godine u Srbiji je dočekana sa neskrivenim oduševljenjem. Zašto?
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!