
Božić
Božić u Nemačkoj: Strah od terorizma uz kuvano vino
Poslednjih godina nemački božićni vašari dodali su u svoju „tradiciju“ i barijere koje treba da spreče kakvog teroristu ili ludaka da uleti u masu vozilom
Foto: AP Photo/Alex Brandon
Donald Tramp je prvi predsednički kandidat u američkoj istoriji koji je proglašen nepodobnim za položaj predsednika prema retko korištenoj odredbi američkog Ustava
Vrhovni sud Kolorada proglasio je bivšeg predsednika Donalda Trampa nepodobnim za Belu kuću i presudio da ne može da bude na glasačkom listiću u toj američkoj državi na izborima naredne godine zbog uloge u napadu njegovih pristalica na američki Kongres 6. januara 2021. godine.
Tramp je prvi predsednički kandidat u američkoj istoriji koji je proglašen nepodobnim za položaj predsednika prema retko korištenoj odredbi američkog Ustava kojom se zabranjuje zvaničnicima koji su učestvovali u „pobuni“ da obavljaju javnu funkciju.
Presuda se samo odnosi na republikanske stranačke izbore 5. marta, ali će verovatno uticati na Trampov status na predsedničkim izborima 5. novembra.
„Većina suda proglašava da je Tramp diskvalifikovan za položaj predsjednika prema Odredbi 3, 14. amandmana“, navodi se u odluci suda koju je podržalo četvoro sudija, dok je troje bilo protiv.
Čeka se Vrhovni sud
Ovo vodi do verovatnog obračuna pravnika u Vrhovnom sudu SAD koji će morati da odluče da li Tramp, kao favorit za nominaciju Republikanske stranke za izbore, može ostati u toj trci.
Odluka suda čije su sve sudije imenovali demokratski guverneri, prva je u istoriji u kojoj je Odeljak 3.14. amandmana na Ustav SAD korišćen za diskvalifikaciju nekog predsedničkog kandidata.
Najviši sud Kolorada je tako odlučio poništavajući presudu sudije jednog okružnog suda koji je, iako je utvrdio da je Tramp podsticao pobunu svojom ulogom u napadu na Kapitol u Vašingtonu 6. januara 2021. godine, rekao da mu se ne može zabraniti učešće na izborima jer je nejasno da li se odredba Ustava SAD odnosi i na predsednika.
„Nismo olako došli do odluke“, napisale su sudije Vrhovnog suda Kolorada.
„Svesni smo veličine i težine pitanja koja su pred nama. Takođe smo svesni naše svečane dužnosti da primenjujemo zakon bez straha ili naklonosti i bez obzira na njen uticaj na reakciju javnosti na odluke koje zakon nalaže da donesemo“, istakle su sudije.
Najavljena žalba
Trampovi advokati su obećali da će odmah uložiti žalbu Vrhovnom sudu SAD koji ima poslednju reč o ustavnim stvarima. Štab Trampove kampanje je takođe saopštio da radi na odgovoru na presudu.
Foto: APTramp je 2020. godine izgubio u Koloradu za 13 procentnih poena i ta država mu ne bi bila potrebna da pobedi i na predsedničkim izborima sledeće, 2024. godine.
Ali, opasnost za bivšeg predsednika je da će niz sudova američkih država i izbornih zvaničnika slediti primer Kolorada i isključiti Trampa iz trke u državama u kojima bi morao da pobedi da bi ponovo postao predsednik SAD.
Zvaničnici Kolorada kažu da to pitanje mora biti rešeno do 5. januara, što je krajnji rok za tu državu da odštampa svoje glasačke listiće za novembarske predsedničke izbore.
Desetine tužbi su podnete u SAD da se Tramp diskvalifikuje po Odeljku 3 Ustava SAD, koji je bio smišljen da spreči povratak zvaničnika bivše Konfederacije na vlast posle Američkog građanskog rata (1861-1865). Taj odeljak zabranjuje obavljanje dužnosti svakome ko se zakleo da će podržati Ustav, a zatim „učestvovao u pobuni protiv njega“, i korišćen je samo nekoliko puta neposredno posle Građanskog rata.
Prvi slučaj
Slučaj u Koloradu je prvi u kojem su tužioci uspeli. Posle jednonedeljnog saslušanja u novembru, okružna sutkinja Sara B. Volas je utvrdila da se Tramp zaista „upustio u pobunu“ podsticanjem napada na Kapitol 6. januara 2021, a njena odluka kojom dopušta da se ipak u novmebru glasa o Trampu je bila tehnička.
Trampovi advokati su ubedili sutkinju Volas da, budući da se formulacija u Odeljku 3 Ustava SAD odnosi na „službenike Sjedinjenih Država“ koji se zaklinju da će „podržati“ Ustav protiv kojeg se potom pobune, to ne sme da se odnosi na predsednika koji nije pomenut na drugom mestu u Ustavu kao „službenik Sjedinjene Države“ i čija je zakletva da će „čuvati, štititi i braniti“ Ustav.
Ta odredba takođe kaže da obuhvaćene službe uključuju senatora, predstavnika, birače predsednika i potpredsednika i sve ostale „pod Sjedinjenim Državama“, ali se izričito ne pominje sam predsednik.
Najviši državni sud Kolorada se s tim nije složio, stao je na stranu advokata šest republikanskih birača iz Kolorada i drugih glasača koji su tvrdili da je besmisleno zamišljati da su autori tog starog ustavnog amandmana, u strahu od povratka zvaničnika bivše Konfederacije na vlast, njima zabranili samo pristup nižim funkcijama, a ne i pristup najvišem mestu u državi.
„To je kao da kažete da pobunjenik koji je uzeo oružje i okrenuo se protiv države, ne može biti šerif nekog okruga, ali može biti predsednik“, rekao je advokat Džejson Marej pred sudom početkom decembra.
B.G./Glas Amerike
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Poslednjih godina nemački božićni vašari dodali su u svoju „tradiciju“ i barijere koje treba da spreče kakvog teroristu ili ludaka da uleti u masu vozilom

Iako pregovori o planu okončanja rata u Ukrajini traju, na frontu oružje još nije utihnulo. Moskva je objavila zauzimanje gradova Pokrovsk i Vovčansk, dok Kijev sa druge strane tvrdi da borbe, za pomenute gradove, još traju i optužuje Rusiju za propagandu

U stanu 46-godišnje žene u bečkom Leopoldštatu, subotnja rasprava između dvojice muškaraca tragično je završila ubistvom. 56-godišnji Hrvat priznao je da je izbo 49-godišnjeg Mirka V, navodeći da je tokom svađe „izgubio živce“

Novi svetski samit o klimi ponovo su blokirali bogati naftaši, najveći zagađivači planete i najodgovorniji što postoji vrlo realna opasnost da iz ere globalnog zagrevanja uđemo u period globalnog ključanja

Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara, pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve