img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ivica Račan (1944–2007)

Tiho građansko „hvala“

02. мај 2007, 17:55 Tatjana Tagirov
Copied

Nakon samo tri mjeseca borbe s teškom bolešću prošle subote na zagrebačkoj klinici "Rebro" umro je Ivica Račan, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), čovjek bogate političke biografije

Ivica Račan rođen je 24. februara 1944. godine u mjestu Ebersbah u njemačkom radnom logoru: taj dio biografije godinama je bio predmet istraživanja hrvatskih medija, da bi se ipak ustanovile činjenice da mu je otac Ivan bio sudski tumač, koji je poslan u koncentracioni logor nakon što su „provalili“ njegovu vezu s pokretom otpora u logoru. Njega i majku Mariju spašava Njemica koja ih šalje kod svoje sestre u Drezden, u kojem 1945. preživljavaju bombardiranje tog grada, a oca mu iz njemačkog konc-logora oslobađaju Amerikanci.

Nakon rata se sele u Jugoslaviju i trajnu adresu, nakon selidbi, imaju u Slavonskom Brodu. U vrijeme studija, 60-ih godina prošlog stoljeća, Ivica Račan se ne izdvaja od svojih kolega, istovremeno buntovnika i rokera i člana Saveza komunista, u koji je ušao 1961. godine. Diplomirao je pravo, nakon što nije prošao prijemni ispit na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, za koju ga veže slikarski talent: cijeloga je života slikao, ali tek su rijetki – samo najbliži prijatelji – njegove slike imali priliku i vidjeti. U politiku ulazi 70-ih godina, a u Centralni komitet Saveza komunista SRH 1972, nakon sloma tzv. hrvatskog proljeća. Kasnije je govorio da je, iako u tim turbulentnim političkim vremenima nije sudjelovao, osjećao nelagodu zbog brutalnog obračuna s Maspokom u Hrvatskoj, kao i liberalnim snagama u Srbiji. Od 1982. do 1986. radi kao direktor Političke škole „Josip Broz Tito“ u Kumrovcu i urednik časopisa za društveno-politička istraživanja „Kumrovečki zapisi“, a krajem 1989. postaje predsjednik Predsjedništva Saveza komunista Hrvatske (SKH), kojega – nama danas povijesne 1990 – definitivno razdvaja od centrale u Beogradu, sa Sonjom Lokar iz Slovenije. Napustio je dramatični 14. kongres SKJ-a na kojem je Slobodan Milošević zapečatio budućnost bivše Jugoslavije. Račan te 1990. raspisuje izbore u Hrvatskoj, dobija 21 posto glasova i mirno prenosi vlast na Hrvatsku demokratsku zajednicu, koju vodi Franjo Tuđman.

Na idućim izborima, 1992. godine, jedva je prešao cenzus od pet posto, ali je zato 3. januara 2000. godine njegova koalicija porazila HDZ i Račana uspostavila kao premijera. To vrijeme se i danas u Hrvatskoj veže za „bronhi efekt“ – „lakše se diše“ – iz reklame koju je, o apsurda!, režirao Antun Vrdoljak. Na vlasti je naredne četiri godine, kad vlast osvaja ponovo HDZ.

U Račanovom premijerskom mandatu Hrvatska je sasvim nesporno zakoračila ka Evropi i unutrašnjoj demokratizaciji. Zamjerali su mu nerijetko što je u bitnim državnim stvarima „igrao“ previše desno, ali njemu je tih godina protivnik bila desnica koja se valjala po ulicama i čekala samo jedan njegov pogrešan korak, pa da dovode čak do državnog udara. Ono, međutim, što će ostati kao određenje njegove politike jest činjenica da je „na suhom“ ostavio Srbe u Hrvatskoj: 1990. je većina Srba glasala za njegovu stranku i vjerovala da tim svojim glasom može izbjeći rat koji je već prijetio Hrvatskoj, ali Račan i njegova stranka nisu učinili ništa. Naprotiv, na dnevni red niti jedne unutarstranačke konvencije nije stavio „srpsko pitanje“ u Hrvatskoj, a kad je ubijen čak i čelni čovjek SDP-a u Gospiću (za što su pred riječkim Županijskim sudom osuđeni general Norac i Orešković) i kad je Račana bliski suradnik upitao što s time da rade, on je odgovorio: „Pusti, nije vrijeme.“

Taj stav je pokazao i u odnosu prema Srbiji: tek je u martu 2003. odlučio doći u Beograd, na sahranu mučki ubijenog premijera Zorana Đinđića.

Račan je, također, u svojoj partiji – tako ga bar optužuju suradnici – trpio samo one koji su poslušni, a tome u prilog navode one koji su otišli iz SDP-a; Ivan Ninić, koji je nedavno osnovao Ljevicu Hrvatske, najjača je potvrda toj tezi. S druge strane, ljuljao je i gajio Milana Bandića, aktualnog gradonačelnika Zagreba, koji je poznat po desnim „izletima“ u politici i koji je i samog Račana, vjerojatno, koštao ponekoga glasa.

Svakako, Ivica Račan je stranku, u kojoj je već počela borba za njegovo naslijeđe, ostavio u najgorem trenutku: redovni parlamentarni izbori izvjesni su krajem godine, njegov nasljednik je nepoznat, a glasače se u javnom mnijenju i dalje veže samo za Račanov lik i djelo, a ne za stranku kao takvu.

Ivica Račan je umro, ali u trenucima nakon toga njegova porodica pokazala je ono što Hrvatskoj (a i ostalim ex-yu državama) nedostaje: osnovnu pristojnost. Osim komemoracija, koje je organizirala stranka i još poneko, protokolom ništa nije predviđeno. Nije uobičajeno da se za bivše premijere u evropskim zemljama proglašava dan žalosti, kazao je Sanader neki dan, a Račanova porodica i stranka obavijestile su javnost da će – po njegovoj želji – pogreb biti privatan, u krugu porodice i stoga ni datum niti mjesto neće biti objavljeni javnosti.

Kad je prije nepune tri godine u Zagrebu umro Račanov politički prijatelj do 1990. i politički protivnik nakon toga, Stipe Šuvar, Čedomir Višnjić iz Srpskog demokratskog foruma poručio je da će Šuvara, „tog hrvatskog političara ožaliti sve majke pravoslavne, od Dalmacije do istočne Slavonije“. Za Račana se to, sasvim sigurno, ne može reći, ali jednako sigurno možemo reći da će – usprkos tome što smo ga zvali „Odlučnim Možda“ zbog toga što je sve svoje političke odluke teško vagao i donosio – nedostajati na još nedovršenoj političkoj sceni Hrvatske.

Što je dovoljno za tiho „hvala“ čovjeku koji nam je, bolje no većina drugih, obilježio naše male živote.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr