img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Svako za sebe

02. децембар 2020, 22:37 Dragan Šutanovac
Copied

Nakon bolnog iskustva Jermenije sa Organizacijom dogovora o kolektivnoj bezbednosti u sukobima u Nagorno-Karabahu, postavlja se pitanje zašto bi se Srbija opredeljivala za unapređenje saradnje sa ODKB-om

Jermenija je sukob sa Azerbejdžanom u Nagorno-Karabahu izgubila pre svega zbog veoma loše obaveštajne i spoljnopolitičke procene, jer je očekivala konkretniju pomoć svojih saveznika, i zbog vazduhoplovne nadmoći Azerbejdžana.

Mirovni sporazum koji su na kraju obe strane potpisale na najvišem nivou, uz garanciju predsednika Vladimira Putina, pokazao je koji je interes Moskve. Operativni razvoj dejstava i vojna nadmoć su eksplicitno ukazivali na potpuni poraz Jermena, što se čekalo kako bi se za stolom pojavili globalni igrači.

Iako se u mirovnom sporazumu ne spominju turski mirovnjaci, Ankara nastoji da se nametne kao ravnopravan garant mira sa Moskvom produbljujući tako svoj uticaj u tom delu sveta. Turski parlament je nedavno odobrio slanje mirovnog kontingenta koji će verovatno biti raspoređen zajedno sa ruskim snagama u Združenom posmatračkom centru van same teritorije Nagorno-Karabaha.

Azerbejdžan je prihvatajući ponuđene uslove vodio računa da ne ugrožava ruske interese na Kavkazu, pa je Mirovnim sporazumom dobio celu teritoriju izvan i znatan deo teritorije samog Nagorno-Karabaha, ali i pravo na izgradnju koridora do svog regiona Nahčivan. Iako je i predsednik Putin naglasio da status Nagorno-Karabaha nije rešen, azerbejdžanska pregovaračka pozicija je sada superiorna.

Cela situacija podseća na završetak rata u Srbiji 1999. godine, kada su poruke iz Moskve imale isti prizvuk i kada su se ruske trupe stacionirale oko aerodroma Slatina da bi se nakon manje od tri godine potpuno povukle sa Kosova. Kako stvari stoje, status Nagorno-Karabaha će se rešavati u decenijama koje dolaze tako da nikad ne bude rešen i da zavisi od spoljnog faktora.

Kompleksnost rusko-turskih odnosa ostaje za sada, a Južni Kavkaz predstavlja samo jednu epizodu u njihovom širem kontekstu. Bez obzira na često sukobljene interese, zajednički su posvećeno radili na sprečavanju uticaja trećih zemalja na Kavkazu poput SAD i Francuske koje su preko OEBS-ove Minsk grupe nastojali da uspostave trajno rešenje.


LOŠ SAVEZ

U proteklom konfliktu zaslužuje pažnju konzistentno ignorisanje ovog sukoba Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) koja je shodno članu 4. Kolektivnog bezbednosnog sporazuma iz 1992. godine imala obavezu da agresiju na Jermeniju percipira kao agresiju na sve članice ODKB-a. Činjenice govore u prilog tezi da su se borbena dejstva težišno vodila u oblasti Nagorno-Karabaha i oko nje, ali i u prostoru pod ekskluzivnim suverenitetom Jermenije. Jermenski avion SU-25 oboren je od turskog F-16, 60 km u dubini jermenskog vazdušnog prostora, dok je 14. oktobra Baku zvanično saopštio da je bombardovao dva raketna položaja u Jermeniji. O dejstvima azerbejdžanskih bespilotnih letelica u vazduhoplovnom prostoru Jermenije dovoljno govori da su samo Rusi potvrdili obaranje devet letelica barjaktar TB-2 u blizini ruske vojne baze Gjumri u Jermeniji.

Međutim, umesto da ODKB aktivira član 4. Sporazuma, za šta je bilo više povoda, članice ODKB-a su bile posvećene logističkom snabdevanju Azerbejdžana. Bizarno zvuči informacija da je Belorusija tokom borbenih dejstava snabdevala Azerbejdžan raketama 300 mm za samohodni višecevni lanser raketa polonez koji su im prodali 2018. godine. Dakle, članica ODKB-a priskočila je u pomoć Azerbejdžanu (koji je tu organizaciju napustio 1999. godine) u napadu na Jermeniju koja je aktivan član ODKB-a.

Logično je da zemlja sa resursima i geografskim položajem poput Jermenije svoju bezbednosnu strategiju gradi kroz piramidu kolektivnog sistema bezbednosti, i u tom smislu je ODKB bio optimalan izbor. Međutim, ispostavilo se da sve zemlje članice ODKB-a stavljaju svoje nacionalne, pa čak i ekonomske interese ispred obaveza kolektivne odbrane.

U specijalne veze sa Moskvom Jerevan u kontinuitetu investira i nabavkama ruske vojne tehnike, poput nedavne kupovine četiri višenamenska aviona Su-30SM. Za 120 miliona dolara dobili su pomenute avione, ali ne i rakete za taj avion čiju je isporuku Moskva zabranila. Tako su Jermeni potrošili znatna sredstva za nabavku borbenih letelica sa zavidnim performansama koji su bili neupotrebljivi u ratnim dejstvima.


CENA HELIKOPTERA I ŽIVOTA PILOTA

Najveće poniženje ODKB je pretrpeo 9. novembra kada je oboren ruski helikopter Mi-24 iznad jermenske teritorije, pri čemu su dva pilota poginula, dok je treći povređen. Ni to nije bilo dovoljno da se aktivira član 4. Kolektivnog bezbednosnog sporazuma, a Baku je pored izvinjenja odmah ponudio i finansijsku kompenzaciju. Kalkulacija je bila jednostavna: šta ne može da reši novac, može mnogo novca – polovni helikopter Mi-24 košta oko šest miliona dolara, naknada porodicama poginulih i plaćanje lečenja (prema ruskoj regulativi) oko 120.000 dolara, naknada moralne štete porodicama je oko 200.000 dolara. Ukoliko se tome dodaju i utrošena sredstva za obuku koja se procenjuju od tri do sedam miliona dolara po pilotu (zavisno od specijalnosti), možemo suma sumarum predvideti da bi kompenzacija Bakua Moskvi iznosila oko 20 miliona dolara bez PDV-a koji će se tražiti kroz eventualnu isporuku naoružanja i opreme u budućnosti.

Ukoliko organizacija poput ODKB-a ne može svojim članicama isporučiti svoj osnovni proizvod – kolektivnu bezbednost, a pritom jedna od saveznica neskriveno naoružava neprijatelja, zašto bi zemlje izvan tog saveza imale interes da na bilo koji način sarađuju s njom? I zašto bi se naša zemlja opredeljivala u strateškim dokumentima za proširenje i unapređenje saradnje sa ODKB-om? Osim ukoliko resorni ministar, nadležan za strateške dokumente iz oblasti odbrane, nije u njih ugradio partijski umesto nacionalnog interesa.

Autor je predsednik Saveta za strateške politike

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar
Tortura policije u civilu nad studentkinjom

Komentar

Policijska tortura i mučenje: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure