img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Šta se dođavola dešava sa Nemačkom?

12. januar 2024, 12:34 Dojče vele
Foto: Joerg Carstensen/dpa via AP
Štrajk poljoprivrednika koji je paralisao Nemačku
Copied

Mašinovođe u štrajku, besni poljoprivrednici, delom desno-ekstremna AfD sve popularnija…

Nije tako davno bilo kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel (CDU) pobedila na saveznim izborima tako što je pre svega radila jedno: ništa. „Znate me“, glasio je njen izborni slogan. A na plakatima su prikazivane njene ruke sastavljene u obliku deltoida. Taj gest u sebi ima nešto meditativno. Pomaže joj da se distancira od osobe nasuprot njoj, izjavila je jednom prilikom.

U jednom trenutku to je čak postao i politički simbol. On je označavao obećanje biračima da se po pitanju njihovog blagostanja i mira ništa neće promeniti. Da građani nemaju razloga za strah. Iz današnje perspektive to deluje kao pogrešan zaključak. Ali, prošlost je obeležila Nemce, piše Dojče vele.

Nespremni za šokove i krize

Bugarski politikolog Ivan Krastev kaže da se tako u Nemačkoj razvio sledeći mentalitet: „Menjajte svet, ali ne i moj stil života.“ Nemačka nije bila spremna za krize i šokove, rekao je on u oktobru 2023. u razgovoru sa saveznim ministrom privrede Robertom Habekom (Zeleni), kako je preneo „Špigel“. „Poslednjih 30 godina bilo je tako dobro i ljudi žele da se to juče ne završi.“

Ali, za rat u Ukrajini i njegove posledice po Nemačku nije bila spremna ni savezna vlada koju čine Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP). Kada je u decembru ta tzv. „semafor-koalicija“ došla na vlast, njeno obećanje je glasilo: promeniti Nemačku, ali bez gubitka blagostanja.

Čak je i transformacija privrede i društva u klimatski neutralne trebalo da bude moguća bez gubitka blagostanja. To je trebalo da se finansira sa 60 milijardi evra koje, suprotno očekivanjima, nisu bile potrošene za vreme pandemije korone. Ali, Savezni ustavni sud je to u novembru 2023. proglasio neustavnim.

Štednja teško podnošljiva

Sad nemačkoj vladi nedostaje novca. Već nakon izbijanja rata bilo je jasno da ona ne može da održi svoje obećanje. Nakon obustave dotoka jeftinog ruskog gasa, cene su delimično eksplodirale i privreda je zapala u recesiju. Gubitak blagostanja oseća se svuda.

U takvoj situaciji svaka dodatna štednja doživljava se kao preveliki teret. Jedni su zbog toga umorni i slomljeni, drugi besni na vladu. Kada je savezni kancelar Olaf Šolc za Novu godinu i nakon toga posetio područja pogođena poplavama, suočio se s čistom mržnjom. Vređali su ga dovikujući mu da je „lažov“, „izdajica naroda“ i „kriminalac“.

Drama s trajektom na Severnom moru

Posebno su ljuti bili poljoprivrednici kojima bi trebalo da budu ukinute subvencije. Oni zato po čitavoj Nemačkoj blokiraju puteve, traktorima dolaze u gradove i blokiraju saobraćaj protestujući na taj način protiv planova vlade.

Besni poljoprivrednici su na severu – možda i u saradnji s desnim ekstremistima – pokušali da upadnu na trajekt kojim se savezni ministar privrede i vicekancelar Robert Habek vraćao s božićnog odmora. Takve dramatične scene do sada su viđane samo na istoku zemlje, tamo gde delimično desno-ekstremistička Alternativa za Nemačku uživa veliku podršku. Za vreme pandemije korone demonstranti su tamo čak protestovali i pred privatnim kućama političara.

Tendencije podele i razdora

Prema jednom istraživanju iz 2016, Nemci su bili narod u EU koji je najmanje bio sklon populističkoj politici. Izgleda da se to promenilo. Društvo se polarizovalo, kaže publicista Albreht fon Luke iz časopisa „Listovi za nemačku i međunarodnu politiku“ (Blätter für deutsche und internationale Politik). Stavovi se sve više približavaju političkim ekstremima, kaže, Nemačka pokazuje „tendencije podele i razdora“, oprašta se od društva saglasnosti i pretvara u „nekulturu spora“, kaže Fon Luke.

„Spor jeste za demokratsku kulturu neophodan“, dodaje, „ali ako u tom sporu nema spremnosti na kompromis, već svaka grupacija pokušava da progura svoje maksimalne interese, onda se demokratija urušava, onda vlada gubi svaki autoritet i na kraju se pozicije sve više udaljavaju prema ekstremima“.

Svako gleda samo sebe

Slično, iako ne toliko dramatično, stvari vidi i Ursula Minh, direktorka Akademije za političko obrazovanje Tucing. „Mislim da ne bi trebalo da govorimo o podeli društva na dva jednaka dela, ali vidim da rubna područja društva postaju sve veća“, kaže politikološkinja u izjavi za DW. Pod tim ona misli na one koji „stvarno teže podelama, koji izražavaju veliko nezadovoljstvo, koji vode proteste“.

Kao što su trenutno poljoprivrednici. Ali i Sindikat mašinovođa. To su dve jake interesne grupe koje svojim akcijama mogu da parališu čitavu zemlju. Za Lukea su protesti poljoprivrednika primer toga da „svako gleda samo na sebe“.

„Seljaci su postigli to da vlada odustane od gotovo svih mera, ali se i dalje bore kako bi progurali sve do poslednjeg zahteva“, kaže.

Nagomilani bes

Ursula Minh smatra da je uzrok protesta poljoprivrednika to što su oni preopterećeni. S jedne strane finansijski, jer je najpre trebalo da subvencije budu brzo ukinute, „a da ljudi nisu imali mogućnost da se pravovremeno na to pripreme“. Ali, oni su osećali i da su zaobiđeni, jer se pre odluke nije s njima i njihovim udruženjima razgovaralo. „Osećaju se kao gurnuti u zapećak rub i misle da se ne uzima u obzir to koliko su oni zaista važni.“

Onaj ko razgovara sa seljacima često od njih čuje da je pritisak za sprovođenje reformi preveliki. Stalno neki novi propisi za zaštitu klime i okoline, kao i za zaštitu životinja. Posebno ona manja gazdinstva navode da im je dato suviše malo vremena za prilagođavanja i da novac koji imaju nije dovoljan za to.

Ishitrene odluke vlade?

Kad je početkom 2023. procurila informacija da vlada namerava što je pre moguće da zabrani grejanje na lož-ulje i gas, i da propiše instalaciju toplotnih pumpi, javno zgražavanje bilo je ogromno. Naročito je palo poverenje u ministra privrede Habek iz redova Zelenih, a i popularnost vladajućih stranaka dramatično je pala.

Politikološkinja Minh kaže: „Do tada su mnogi govorili: To možemo da razumemo, nešto mora da se promeni. Ali to što se sve tako brzo odrazilo na lični novčanik, to je bila promena zbog koje su mnogi imali osećaj da država donosi ishitrene odluke.“

Profitira Alternativa za Nemačku

Ipak, u Nemačkoj niko ne mora da se oseća preopterećenim, tvrdi Minh. „Mislim da smo mi zemlja koja ima velike resurse, koja ima finansijsku osnovu, mi smo socijalna država.“ Razumljivo je da su pojedinci bili zabrinuti, ali nema razloga za opšti strah, kaže ona.

Mnogi, međutim, stvari vide drugačije. Stranka koja od toga najviše profitira je Alternativa za Nemačku (AfD). Podrška toj partiji kontinuirano je rasla. U Saksoniji, Tiringiji i Brandenburgu, gde se u septembru ove godine održavaju pokrajinski izbori, AfD je najjača stranka, ponegde i sa velikom prednošću.

Predstoje li 2024. izbori „besnih građana“?

Alternativa za Nemačku pojačava polarizaciju. Politikološkinja Minh upozorava da ne bi trebalo slušati „samo poruke ekstremista i populista“. „Trenutno, prema mom mišljenju, stvarno postoji pretnja ili određena opasnost. Kod dela stanovništva postoje pretpostavke da se lako da instrumentalizuju.“ Raste broj ljudi koji se, kako kaže, „okreću i kažu: Nama pričaju samo laži“.

Publicista Albreht fon Luke očekuje da ćemo u 2024. biti svedoci izbori „besnih građana“, tim pre što kod vlade semafor-koalicije poboljšanje nije ni na vidiku. „Njihove svađe će se nastaviti, nezadovoljstvo u zemlji će da raste. Dobićemo izbore protesta i predrasuda.“

Tagovi:

Desinca u Nemačkoj Nemačka Štrajk Štrajk mašinovođa Štrajk poljoprivrednika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure