img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Makedonija – Nova kriza

Srljanje u prošlost

01. mart 2017, 19:58 Siniša Stanković
foto: ap photo
Copied

Sumeja Ademi je student prava, ima 19 godina. Dva mladića i devojka su je prošle nedelje napali, vukli i vređali dok je šetala u centru Skoplja s drugaricom. Razlog – nosila je maramu. Deo medija je preneo da je Sumeja svojim vršnjacima poručila da prekinu s mržnjom i da svima, umesto podela, trebaju mir, suživot i ljubav

Za „Vreme“ iz Skoplja

Pripadnici „Šarene revolucije“ su protekle dve godine na uličnim protestima simbolično farbali raznim bojama spomenike kontroverznog projekta za stvaranje novog nacionalnog identiteta – „Skopje 2014“, izražavajući protest protiv kriminala i kiča, zbog čega su bili optuživani za vandalizam, podaništvo Sorosu i stranim službama. Uoči promene vlasti, u kojoj će Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) zameniti VMRO-DPMNE, a albanska DUI će, vešto trgujući sa obe makedonske partije, ostati kao konstanta, pripadnici „Građanske inicijative za jedinstvenu Makedoniju“ ove nedelje protestuju po trgovima makedonskih gradova, tražeći uspostavljanje nekakve crveno-žute linije prema „prokletim Albancima“ i „čistu Makedoniju“. Čekajući rasplet dugogodišnje političke krize, Makedonija i dalje baulja u mraku, dok u njoj i oko nje cveta lov u mutnom.

POCRNELO ŠARENILO: Posle napada na studentkinju Sumeju, prošlog petka je nekoliko stotina članova udruženja „Trdokorni“ marširalo od Sabornog hrama „Sv. Kliment Ohridski“ do spomenika braniteljima (pripadnicima bezbednosnih snaga iz konflikta 2001), pod motom „Makedonac za Makedonca, brat za brata!“. U pozivu na protest, učesnicima je savetovano da dođu „obučeni u crno“, bez partijskih, ali sa nacionalnim i državnim simbolima, a jedna od poruka je bila: „U nama ne možete naći partiju, u nama ćete pronaći čistu makedonsku krv, sa idealima naših predaka!“ Učesnici „Marša za Makedoniju“ su uz zahteve da se konačno povuku crvene linije i da dođe do nacionalnog i nadpartijskog ujedinjenja i uz poklike da „Niko ne sme da ucenjuje našu Otadžbinu!“, isticali da je njihov protest „simbolični zavet Makedoniji“.

Sumejina poruka najverovatnije nije doprla ni do nekoliko hiljada demonstranata koji su u ponedeljak uveče protestovali ispred Vlade i Sobranja, u organizaciji novoformirane „Građanske inicijative za zajedničku Makedoniju“. Oni su zahtevali da Makedonija ostane unitarna i jedinstvena, da se ne dozvoli kantonizacija, upotreba albanskog kao službenog jezika na celoj teritoriji države, uvođenje nove novčanice sa „albanskom aplikacijom“ (što je sve, navodno, kao deo platforme partija etničkih Albanaca prihvatio Zoran Zaev, lider SDSM), niti promene Ustava ili imena zemlje… Kosmopolitska poruka iz imena organizacije o zajedničkoj Makedoniji, posle nekoliko koraka demonstranata transformisala se u horski skandirane slogane o „čistoj Makedoniji!“, „gasnim komorama za Albance“ i o „prokletim Šiptarima“… Neformalni lideri Inicijative su pred kamerama izjavljivali da neće dozvoliti da Zaev formira vladu jer je „Sorosevim novcem plaćao albanske, ali i makedonske glasove na izborima“, da ne smeju da izgube jedinu državu koju imaju, dok Albanci imaju i druge dve, i da mora da se narod pita…“

U atmosferi nabijenoj strahom od nepredvidljive budućnosti, socijalne mreže kipte od rodoljublja. Iz patriotskih usklika i poziva na „Četvrti Ilinden“ i odbranu domovine izbija govor mržnje. U sveopšti haos se uključila i Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija, čiji je Sveti arhijerejski sinod izrazio zabrinutost i pozvao na čuvanje unitarnog karaktera države, na pomirenje, oprost, odgovornost i na nacionalno jedinstvo. Jedan od najstarijih članova sinoda, vladika Petar, izjavio je da „postoji podsvesni strah među susedima da će možda vaskrsnuti makedonska imperija.“

MEDIJSKI RAT I POSLEDICE: VMRO-DPMNE je poslala saopštenje lokalnim partijskim komitetima za mobilizaciju članstva za suprostavljanje „prodaji zemlje“. Pred domovima, čak i na ulicama gde žive istaknutiji članovi SDSM ili javne ličnosti, eksponirane u nastupima protiv decenijske vlasti VMRO-DPMNE i DUI (koju su, osobito posle afere „Bombe“, obeležile kriminal, partijsko kidnapovanje institucija, iščezavanje pravne države i devastiranje ekonomije), osvanuli su grafiti sa uvredama „izdajicama i stranim slugama“. Deo portala na makedonskom jeziku prenosi naslove srpskih medija, u zavisnosti koju političku opciju zastupaju – od „Šiptaroljubac Zaev traži da Srbija bude optužena za genocid nad Albancima u Makedoniji“, do „Više od decenije pljačkali narod: Gruevski neće da preda vlast, pa izaziva haos u državi“. U propagandnom ratu ne zaostaju ni mediji na albanskom jeziku, koji prenose špekulacije kosovskih medija.

Međunarodna zajednica rutinski poziva sve partije da poštuju demokratske procese i da se fokusiraju na sprovođenje ključnih reformi, čime bi se postigli strateški ciljevi učlanjivanje u EU i u NATO, Evropska komisija je zvanično potencirala da neće spekulisati o sastavu Vlade i o njenom programu, ali da očekuje makedonsku vladu „sa širokom političkom podr-škom“ koja će se posvetiti reformama.

Ali, u osmom amandmanu, jednom od 28 kompromisnih amandmana koji su „zamenili“ 318 prethodno podnesenih u Predlog rezoluciji o napretku Republike Makedonije u evropskim integracijama, koju je u utorak sa 54 glasa „za“ i 8 „protiv“ usvojio Komitet za spoljne poslove Evropskog parlamenta, predviđa se da će Makedonija dobiti novu vladu i traži se „transparentna tranzicija“. I dok se u Makedoniji očekuje da predsednik Đorđe Ivanov dodeli mandat lideru SDSM-a Zaevu, koji je, pošto se VMRO-DPMNE nije dogovorila sa partijama etničkih Albanaca, konačno uspeo da sakupi 67 potpisa poslanika izabranih na parlamentarnim izborima u decembru prošle godine, EP u Rezoluciji kojom se potvrđuje pozitivna preporuka EK za otvaranje pregovora za članstvo Makedonije u EU, kao da već „zna“ da će u Makedoniji doći do promene na vlasti! I zahteva transparentnost, mirnu tranziciju, pozivajući sve strane „da se uzdrže od bilo kakvog ometanja efektivnog funkcionisanja parlamenta“.

Ipak, još se ne zna ko će u sledećem uzburkanom periodu voditi Makedoniju. Iako je SDSM, koja je već celu deceniju u opoziciji, osvojila 49 mandata i postigla dogovor sa dosadašnjim koalicionim partnerom VMRO-DPMNE, albanskom DUI (10 mandata), koalicijom „Alijansa za Albance“ (5) i partijom „Besa“ (3), čime je stekla uslove da formira Vladu, posle kontroverzne najave jednog od albanskih lidera Alija Ahmetija do završetka pisanja ovog teksta (utorak po podne) neizvesno je da li će albanske partije samo glasovima podržati vladu SDSM-a, ili će i učestvovati u novoj vladi. I suočiti se sa najavljenim uličnim protestima u organizaciji VMRO-DPMNE i njihovih satelitskih, građanskih organizacija i inicijativa.

Dijaspora i »dobrosusedstvo«

Dok evroposlanici poručuju da su regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi suštinski elementi procesa proširivanja, da u procesu stabilizacije i asocijacije bilateralni sporovi ne bi trebalo da se koriste za ometanje pristupnog procesa i otvaranja pregovora, preko okeana su se javili zabrinuti makedonski iseljenici.

Vodeća organizacija na globalnom nivou – „Ujedinjena makedonska dijaspora“ (UMD) iz SAD, koja ima svoje predstavnike i u Kanadi i u Australiji, uputila je otvoreno pismo Visokoj predstavnici EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Federiki Mogerini uoči njene posete Skoplju najavljene za četvrtak. U pismu se zahteva da se izvrši pritisak nad „neposlušnim“ članicama EU – Grčkom i Bugarskom, da se povuku sa svojih agresivnih pozicija u odnosu na Makedoniju, da se garantuju prava etničkih Makedonaca koji žive u te dve zemlje u regionima Egejske i Pirinske Makedoniji, da se otvore svi slučajevi ratnih zločina iz sukoba u Makedoniji u 2001, i da EU prizna makedonski identitet, kulturu, jezik, kao i Republiku Makedoniju – pod ustavnim imenom. Prema UMD, iako je Makedonija bila prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji, uprkos svim njenim naporima „EU je ipak, u odnosu na Makedoniju – podbacila na sve moguće načine“.

UMD optužuje Grčku da „teroriše makedonski narod više od jednog veka“, da je pod njenim pritiskom Makedonija potpisala Privremeni sporazum iz 1995, kojim je promenila državnu zastavu, odrekla se svoje nacionalne manjine u susednim zemljama, i učlanila se u UN pod „zloglasnom i krajnje uvredljivom referencom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija“, a Bugarska da je „oduvek imala veoma slične neprijateljske namere kao i Grčka“ i da „Sofija cinično koristi političku krizu u Makedoniji, i iskorištava status članice EU da nudi bugarsko državljanstvo makedonskim građanima, ako oni prihvate bugarsko poreklo koje u stvari nemaju“. UMD optužuje i Albaniju, tvrdeći da „neposredno mešanje premijera Edija Rame u unutrašnje poslove Makedonije nakon izbora (lideri partija makedonskih Albanaca su pre ponuđene Platforme za pregovore sa VMRO-DPMNE i kasnije sa SDSM razgovarali sa Ramom u Tirani i Tačijem u Prištini, prim. aut.), potvrđuje da se neće ostvariti obećanja međunarodnih posrednika da će Ohridski sporazum zaštiti unitarni suverenitet Makedonije“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bohum

28.novembar 2025. Srećko Matić/DW

Zašto je nemački policajac pucao u dvanaestogodišnju Srpkinju?

Dvanaestogodišnja devojčica koja ima i srpsko državljanstvo teško je ranjena u akciji policije u Bohumu pre desetak dana. Okolnosti tragedije još nisu razjašnjene, a to sada postaje i političko pitanje. Šta za sad znamo?

Očekuje se da će poslednja pretraga zgrada koje su planule u jednom od najsmrtonosnijih požara u Hongkongu biti završena kasnije u petak.

Hongkong

28.novembar 2025. B. B.

Gašenje pogubnog požara u Hongkongu pri kraju, poginule najmanje 94 odsobe

Požar je počeo u sredu popodne u jednoj od osam kula kompleksa Vang Fuk Kort, i brzo se proširio sa jedne na drugu, jer su se zapalile bambusove skele prekrivene mrežom

SAD

28.novembar 2025. I.M.

Preminula pripadnica Nacionalne garde ranjena kod Bele kuće

Predsednik Tramp potvrdio smrt Sare Bekstrom, dok se narednik Endru Volf nalazi u kritičnom stanju nakon oružanog napada u centru grada

Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

Nacionalna garda i Tramp

27.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Šta je Nacionalna garda i zašto je Tramp vojnu jedinicu raspoređivao po gradovima SAD

Tramp je u prošlosti Nacionalnu gardu koristio za obračun sa izbeglicama i prepucavanje sa političkim protivnicima. Šta će sada biti, kada je pripadnike Nacionalne garde ranio Avganistanac u demokratskom Vašingtonu

Tragedija u Hongkongu

27.novembar 2025. I.M.

Broj žrtava požara u stambenom kompleksu u Hongkongu porastao na 75

Kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure