img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Makedonija – Nova kriza

Srljanje u prošlost

01. март 2017, 19:58 Siniša Stanković
foto: ap photo
Copied

Sumeja Ademi je student prava, ima 19 godina. Dva mladića i devojka su je prošle nedelje napali, vukli i vređali dok je šetala u centru Skoplja s drugaricom. Razlog – nosila je maramu. Deo medija je preneo da je Sumeja svojim vršnjacima poručila da prekinu s mržnjom i da svima, umesto podela, trebaju mir, suživot i ljubav

Za „Vreme“ iz Skoplja

Pripadnici „Šarene revolucije“ su protekle dve godine na uličnim protestima simbolično farbali raznim bojama spomenike kontroverznog projekta za stvaranje novog nacionalnog identiteta – „Skopje 2014“, izražavajući protest protiv kriminala i kiča, zbog čega su bili optuživani za vandalizam, podaništvo Sorosu i stranim službama. Uoči promene vlasti, u kojoj će Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) zameniti VMRO-DPMNE, a albanska DUI će, vešto trgujući sa obe makedonske partije, ostati kao konstanta, pripadnici „Građanske inicijative za jedinstvenu Makedoniju“ ove nedelje protestuju po trgovima makedonskih gradova, tražeći uspostavljanje nekakve crveno-žute linije prema „prokletim Albancima“ i „čistu Makedoniju“. Čekajući rasplet dugogodišnje političke krize, Makedonija i dalje baulja u mraku, dok u njoj i oko nje cveta lov u mutnom.

POCRNELO ŠARENILO: Posle napada na studentkinju Sumeju, prošlog petka je nekoliko stotina članova udruženja „Trdokorni“ marširalo od Sabornog hrama „Sv. Kliment Ohridski“ do spomenika braniteljima (pripadnicima bezbednosnih snaga iz konflikta 2001), pod motom „Makedonac za Makedonca, brat za brata!“. U pozivu na protest, učesnicima je savetovano da dođu „obučeni u crno“, bez partijskih, ali sa nacionalnim i državnim simbolima, a jedna od poruka je bila: „U nama ne možete naći partiju, u nama ćete pronaći čistu makedonsku krv, sa idealima naših predaka!“ Učesnici „Marša za Makedoniju“ su uz zahteve da se konačno povuku crvene linije i da dođe do nacionalnog i nadpartijskog ujedinjenja i uz poklike da „Niko ne sme da ucenjuje našu Otadžbinu!“, isticali da je njihov protest „simbolični zavet Makedoniji“.

Sumejina poruka najverovatnije nije doprla ni do nekoliko hiljada demonstranata koji su u ponedeljak uveče protestovali ispred Vlade i Sobranja, u organizaciji novoformirane „Građanske inicijative za zajedničku Makedoniju“. Oni su zahtevali da Makedonija ostane unitarna i jedinstvena, da se ne dozvoli kantonizacija, upotreba albanskog kao službenog jezika na celoj teritoriji države, uvođenje nove novčanice sa „albanskom aplikacijom“ (što je sve, navodno, kao deo platforme partija etničkih Albanaca prihvatio Zoran Zaev, lider SDSM), niti promene Ustava ili imena zemlje… Kosmopolitska poruka iz imena organizacije o zajedničkoj Makedoniji, posle nekoliko koraka demonstranata transformisala se u horski skandirane slogane o „čistoj Makedoniji!“, „gasnim komorama za Albance“ i o „prokletim Šiptarima“… Neformalni lideri Inicijative su pred kamerama izjavljivali da neće dozvoliti da Zaev formira vladu jer je „Sorosevim novcem plaćao albanske, ali i makedonske glasove na izborima“, da ne smeju da izgube jedinu državu koju imaju, dok Albanci imaju i druge dve, i da mora da se narod pita…“

U atmosferi nabijenoj strahom od nepredvidljive budućnosti, socijalne mreže kipte od rodoljublja. Iz patriotskih usklika i poziva na „Četvrti Ilinden“ i odbranu domovine izbija govor mržnje. U sveopšti haos se uključila i Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija, čiji je Sveti arhijerejski sinod izrazio zabrinutost i pozvao na čuvanje unitarnog karaktera države, na pomirenje, oprost, odgovornost i na nacionalno jedinstvo. Jedan od najstarijih članova sinoda, vladika Petar, izjavio je da „postoji podsvesni strah među susedima da će možda vaskrsnuti makedonska imperija.“

MEDIJSKI RAT I POSLEDICE: VMRO-DPMNE je poslala saopštenje lokalnim partijskim komitetima za mobilizaciju članstva za suprostavljanje „prodaji zemlje“. Pred domovima, čak i na ulicama gde žive istaknutiji članovi SDSM ili javne ličnosti, eksponirane u nastupima protiv decenijske vlasti VMRO-DPMNE i DUI (koju su, osobito posle afere „Bombe“, obeležile kriminal, partijsko kidnapovanje institucija, iščezavanje pravne države i devastiranje ekonomije), osvanuli su grafiti sa uvredama „izdajicama i stranim slugama“. Deo portala na makedonskom jeziku prenosi naslove srpskih medija, u zavisnosti koju političku opciju zastupaju – od „Šiptaroljubac Zaev traži da Srbija bude optužena za genocid nad Albancima u Makedoniji“, do „Više od decenije pljačkali narod: Gruevski neće da preda vlast, pa izaziva haos u državi“. U propagandnom ratu ne zaostaju ni mediji na albanskom jeziku, koji prenose špekulacije kosovskih medija.

Međunarodna zajednica rutinski poziva sve partije da poštuju demokratske procese i da se fokusiraju na sprovođenje ključnih reformi, čime bi se postigli strateški ciljevi učlanjivanje u EU i u NATO, Evropska komisija je zvanično potencirala da neće spekulisati o sastavu Vlade i o njenom programu, ali da očekuje makedonsku vladu „sa širokom političkom podr-škom“ koja će se posvetiti reformama.

Ali, u osmom amandmanu, jednom od 28 kompromisnih amandmana koji su „zamenili“ 318 prethodno podnesenih u Predlog rezoluciji o napretku Republike Makedonije u evropskim integracijama, koju je u utorak sa 54 glasa „za“ i 8 „protiv“ usvojio Komitet za spoljne poslove Evropskog parlamenta, predviđa se da će Makedonija dobiti novu vladu i traži se „transparentna tranzicija“. I dok se u Makedoniji očekuje da predsednik Đorđe Ivanov dodeli mandat lideru SDSM-a Zaevu, koji je, pošto se VMRO-DPMNE nije dogovorila sa partijama etničkih Albanaca, konačno uspeo da sakupi 67 potpisa poslanika izabranih na parlamentarnim izborima u decembru prošle godine, EP u Rezoluciji kojom se potvrđuje pozitivna preporuka EK za otvaranje pregovora za članstvo Makedonije u EU, kao da već „zna“ da će u Makedoniji doći do promene na vlasti! I zahteva transparentnost, mirnu tranziciju, pozivajući sve strane „da se uzdrže od bilo kakvog ometanja efektivnog funkcionisanja parlamenta“.

Ipak, još se ne zna ko će u sledećem uzburkanom periodu voditi Makedoniju. Iako je SDSM, koja je već celu deceniju u opoziciji, osvojila 49 mandata i postigla dogovor sa dosadašnjim koalicionim partnerom VMRO-DPMNE, albanskom DUI (10 mandata), koalicijom „Alijansa za Albance“ (5) i partijom „Besa“ (3), čime je stekla uslove da formira Vladu, posle kontroverzne najave jednog od albanskih lidera Alija Ahmetija do završetka pisanja ovog teksta (utorak po podne) neizvesno je da li će albanske partije samo glasovima podržati vladu SDSM-a, ili će i učestvovati u novoj vladi. I suočiti se sa najavljenim uličnim protestima u organizaciji VMRO-DPMNE i njihovih satelitskih, građanskih organizacija i inicijativa.

Dijaspora i »dobrosusedstvo«

Dok evroposlanici poručuju da su regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi suštinski elementi procesa proširivanja, da u procesu stabilizacije i asocijacije bilateralni sporovi ne bi trebalo da se koriste za ometanje pristupnog procesa i otvaranja pregovora, preko okeana su se javili zabrinuti makedonski iseljenici.

Vodeća organizacija na globalnom nivou – „Ujedinjena makedonska dijaspora“ (UMD) iz SAD, koja ima svoje predstavnike i u Kanadi i u Australiji, uputila je otvoreno pismo Visokoj predstavnici EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Federiki Mogerini uoči njene posete Skoplju najavljene za četvrtak. U pismu se zahteva da se izvrši pritisak nad „neposlušnim“ članicama EU – Grčkom i Bugarskom, da se povuku sa svojih agresivnih pozicija u odnosu na Makedoniju, da se garantuju prava etničkih Makedonaca koji žive u te dve zemlje u regionima Egejske i Pirinske Makedoniji, da se otvore svi slučajevi ratnih zločina iz sukoba u Makedoniji u 2001, i da EU prizna makedonski identitet, kulturu, jezik, kao i Republiku Makedoniju – pod ustavnim imenom. Prema UMD, iako je Makedonija bila prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji, uprkos svim njenim naporima „EU je ipak, u odnosu na Makedoniju – podbacila na sve moguće načine“.

UMD optužuje Grčku da „teroriše makedonski narod više od jednog veka“, da je pod njenim pritiskom Makedonija potpisala Privremeni sporazum iz 1995, kojim je promenila državnu zastavu, odrekla se svoje nacionalne manjine u susednim zemljama, i učlanila se u UN pod „zloglasnom i krajnje uvredljivom referencom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija“, a Bugarska da je „oduvek imala veoma slične neprijateljske namere kao i Grčka“ i da „Sofija cinično koristi političku krizu u Makedoniji, i iskorištava status članice EU da nudi bugarsko državljanstvo makedonskim građanima, ako oni prihvate bugarsko poreklo koje u stvari nemaju“. UMD optužuje i Albaniju, tvrdeći da „neposredno mešanje premijera Edija Rame u unutrašnje poslove Makedonije nakon izbora (lideri partija makedonskih Albanaca su pre ponuđene Platforme za pregovore sa VMRO-DPMNE i kasnije sa SDSM razgovarali sa Ramom u Tirani i Tačijem u Prištini, prim. aut.), potvrđuje da se neće ostvariti obećanja međunarodnih posrednika da će Ohridski sporazum zaštiti unitarni suverenitet Makedonije“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure