img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Makedonija – Nova kriza

Srljanje u prošlost

01. mart 2017, 19:58 Siniša Stanković
foto: ap photo
Copied

Sumeja Ademi je student prava, ima 19 godina. Dva mladića i devojka su je prošle nedelje napali, vukli i vređali dok je šetala u centru Skoplja s drugaricom. Razlog – nosila je maramu. Deo medija je preneo da je Sumeja svojim vršnjacima poručila da prekinu s mržnjom i da svima, umesto podela, trebaju mir, suživot i ljubav

Za „Vreme“ iz Skoplja

Pripadnici „Šarene revolucije“ su protekle dve godine na uličnim protestima simbolično farbali raznim bojama spomenike kontroverznog projekta za stvaranje novog nacionalnog identiteta – „Skopje 2014“, izražavajući protest protiv kriminala i kiča, zbog čega su bili optuživani za vandalizam, podaništvo Sorosu i stranim službama. Uoči promene vlasti, u kojoj će Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) zameniti VMRO-DPMNE, a albanska DUI će, vešto trgujući sa obe makedonske partije, ostati kao konstanta, pripadnici „Građanske inicijative za jedinstvenu Makedoniju“ ove nedelje protestuju po trgovima makedonskih gradova, tražeći uspostavljanje nekakve crveno-žute linije prema „prokletim Albancima“ i „čistu Makedoniju“. Čekajući rasplet dugogodišnje političke krize, Makedonija i dalje baulja u mraku, dok u njoj i oko nje cveta lov u mutnom.

POCRNELO ŠARENILO: Posle napada na studentkinju Sumeju, prošlog petka je nekoliko stotina članova udruženja „Trdokorni“ marširalo od Sabornog hrama „Sv. Kliment Ohridski“ do spomenika braniteljima (pripadnicima bezbednosnih snaga iz konflikta 2001), pod motom „Makedonac za Makedonca, brat za brata!“. U pozivu na protest, učesnicima je savetovano da dođu „obučeni u crno“, bez partijskih, ali sa nacionalnim i državnim simbolima, a jedna od poruka je bila: „U nama ne možete naći partiju, u nama ćete pronaći čistu makedonsku krv, sa idealima naših predaka!“ Učesnici „Marša za Makedoniju“ su uz zahteve da se konačno povuku crvene linije i da dođe do nacionalnog i nadpartijskog ujedinjenja i uz poklike da „Niko ne sme da ucenjuje našu Otadžbinu!“, isticali da je njihov protest „simbolični zavet Makedoniji“.

Sumejina poruka najverovatnije nije doprla ni do nekoliko hiljada demonstranata koji su u ponedeljak uveče protestovali ispred Vlade i Sobranja, u organizaciji novoformirane „Građanske inicijative za zajedničku Makedoniju“. Oni su zahtevali da Makedonija ostane unitarna i jedinstvena, da se ne dozvoli kantonizacija, upotreba albanskog kao službenog jezika na celoj teritoriji države, uvođenje nove novčanice sa „albanskom aplikacijom“ (što je sve, navodno, kao deo platforme partija etničkih Albanaca prihvatio Zoran Zaev, lider SDSM), niti promene Ustava ili imena zemlje… Kosmopolitska poruka iz imena organizacije o zajedničkoj Makedoniji, posle nekoliko koraka demonstranata transformisala se u horski skandirane slogane o „čistoj Makedoniji!“, „gasnim komorama za Albance“ i o „prokletim Šiptarima“… Neformalni lideri Inicijative su pred kamerama izjavljivali da neće dozvoliti da Zaev formira vladu jer je „Sorosevim novcem plaćao albanske, ali i makedonske glasove na izborima“, da ne smeju da izgube jedinu državu koju imaju, dok Albanci imaju i druge dve, i da mora da se narod pita…“

U atmosferi nabijenoj strahom od nepredvidljive budućnosti, socijalne mreže kipte od rodoljublja. Iz patriotskih usklika i poziva na „Četvrti Ilinden“ i odbranu domovine izbija govor mržnje. U sveopšti haos se uključila i Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija, čiji je Sveti arhijerejski sinod izrazio zabrinutost i pozvao na čuvanje unitarnog karaktera države, na pomirenje, oprost, odgovornost i na nacionalno jedinstvo. Jedan od najstarijih članova sinoda, vladika Petar, izjavio je da „postoji podsvesni strah među susedima da će možda vaskrsnuti makedonska imperija.“

MEDIJSKI RAT I POSLEDICE: VMRO-DPMNE je poslala saopštenje lokalnim partijskim komitetima za mobilizaciju članstva za suprostavljanje „prodaji zemlje“. Pred domovima, čak i na ulicama gde žive istaknutiji članovi SDSM ili javne ličnosti, eksponirane u nastupima protiv decenijske vlasti VMRO-DPMNE i DUI (koju su, osobito posle afere „Bombe“, obeležile kriminal, partijsko kidnapovanje institucija, iščezavanje pravne države i devastiranje ekonomije), osvanuli su grafiti sa uvredama „izdajicama i stranim slugama“. Deo portala na makedonskom jeziku prenosi naslove srpskih medija, u zavisnosti koju političku opciju zastupaju – od „Šiptaroljubac Zaev traži da Srbija bude optužena za genocid nad Albancima u Makedoniji“, do „Više od decenije pljačkali narod: Gruevski neće da preda vlast, pa izaziva haos u državi“. U propagandnom ratu ne zaostaju ni mediji na albanskom jeziku, koji prenose špekulacije kosovskih medija.

Međunarodna zajednica rutinski poziva sve partije da poštuju demokratske procese i da se fokusiraju na sprovođenje ključnih reformi, čime bi se postigli strateški ciljevi učlanjivanje u EU i u NATO, Evropska komisija je zvanično potencirala da neće spekulisati o sastavu Vlade i o njenom programu, ali da očekuje makedonsku vladu „sa širokom političkom podr-škom“ koja će se posvetiti reformama.

Ali, u osmom amandmanu, jednom od 28 kompromisnih amandmana koji su „zamenili“ 318 prethodno podnesenih u Predlog rezoluciji o napretku Republike Makedonije u evropskim integracijama, koju je u utorak sa 54 glasa „za“ i 8 „protiv“ usvojio Komitet za spoljne poslove Evropskog parlamenta, predviđa se da će Makedonija dobiti novu vladu i traži se „transparentna tranzicija“. I dok se u Makedoniji očekuje da predsednik Đorđe Ivanov dodeli mandat lideru SDSM-a Zaevu, koji je, pošto se VMRO-DPMNE nije dogovorila sa partijama etničkih Albanaca, konačno uspeo da sakupi 67 potpisa poslanika izabranih na parlamentarnim izborima u decembru prošle godine, EP u Rezoluciji kojom se potvrđuje pozitivna preporuka EK za otvaranje pregovora za članstvo Makedonije u EU, kao da već „zna“ da će u Makedoniji doći do promene na vlasti! I zahteva transparentnost, mirnu tranziciju, pozivajući sve strane „da se uzdrže od bilo kakvog ometanja efektivnog funkcionisanja parlamenta“.

Ipak, još se ne zna ko će u sledećem uzburkanom periodu voditi Makedoniju. Iako je SDSM, koja je već celu deceniju u opoziciji, osvojila 49 mandata i postigla dogovor sa dosadašnjim koalicionim partnerom VMRO-DPMNE, albanskom DUI (10 mandata), koalicijom „Alijansa za Albance“ (5) i partijom „Besa“ (3), čime je stekla uslove da formira Vladu, posle kontroverzne najave jednog od albanskih lidera Alija Ahmetija do završetka pisanja ovog teksta (utorak po podne) neizvesno je da li će albanske partije samo glasovima podržati vladu SDSM-a, ili će i učestvovati u novoj vladi. I suočiti se sa najavljenim uličnim protestima u organizaciji VMRO-DPMNE i njihovih satelitskih, građanskih organizacija i inicijativa.

Dijaspora i »dobrosusedstvo«

Dok evroposlanici poručuju da su regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi suštinski elementi procesa proširivanja, da u procesu stabilizacije i asocijacije bilateralni sporovi ne bi trebalo da se koriste za ometanje pristupnog procesa i otvaranja pregovora, preko okeana su se javili zabrinuti makedonski iseljenici.

Vodeća organizacija na globalnom nivou – „Ujedinjena makedonska dijaspora“ (UMD) iz SAD, koja ima svoje predstavnike i u Kanadi i u Australiji, uputila je otvoreno pismo Visokoj predstavnici EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Federiki Mogerini uoči njene posete Skoplju najavljene za četvrtak. U pismu se zahteva da se izvrši pritisak nad „neposlušnim“ članicama EU – Grčkom i Bugarskom, da se povuku sa svojih agresivnih pozicija u odnosu na Makedoniju, da se garantuju prava etničkih Makedonaca koji žive u te dve zemlje u regionima Egejske i Pirinske Makedoniji, da se otvore svi slučajevi ratnih zločina iz sukoba u Makedoniji u 2001, i da EU prizna makedonski identitet, kulturu, jezik, kao i Republiku Makedoniju – pod ustavnim imenom. Prema UMD, iako je Makedonija bila prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji, uprkos svim njenim naporima „EU je ipak, u odnosu na Makedoniju – podbacila na sve moguće načine“.

UMD optužuje Grčku da „teroriše makedonski narod više od jednog veka“, da je pod njenim pritiskom Makedonija potpisala Privremeni sporazum iz 1995, kojim je promenila državnu zastavu, odrekla se svoje nacionalne manjine u susednim zemljama, i učlanila se u UN pod „zloglasnom i krajnje uvredljivom referencom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija“, a Bugarska da je „oduvek imala veoma slične neprijateljske namere kao i Grčka“ i da „Sofija cinično koristi političku krizu u Makedoniji, i iskorištava status članice EU da nudi bugarsko državljanstvo makedonskim građanima, ako oni prihvate bugarsko poreklo koje u stvari nemaju“. UMD optužuje i Albaniju, tvrdeći da „neposredno mešanje premijera Edija Rame u unutrašnje poslove Makedonije nakon izbora (lideri partija makedonskih Albanaca su pre ponuđene Platforme za pregovore sa VMRO-DPMNE i kasnije sa SDSM razgovarali sa Ramom u Tirani i Tačijem u Prištini, prim. aut.), potvrđuje da se neće ostvariti obećanja međunarodnih posrednika da će Ohridski sporazum zaštiti unitarni suverenitet Makedonije“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Stranka AfD

Nemačka

25.mart 2026. Hans Fajfer (DW)

Nacional-socijalistička radnička partija: Zašto Nemci u sve većem broju glasaju za desničarski AfD?

Za stranku Alternativa za Nemačku sada glasa sve veći broj radnika i radnica, gotovo polovina radnika, odnosno zaposlenog stanovništva koje obavlja fizički rad. I pored činjenice da im program ove stranke ne ide baš u korist

Rat na Bliskom istoku

25.mart 2026. A.I.

Dok priča o miru, Tramp u pravcu Irana šalje elitnu padobransku diviziju

Ne veruj Donaldu Trampu kada priča o miru. Tu lekciju su dobro naučili Venecuelanci i Iranci. Predsednik SAD sada ponovo priča o mirovnim pregovorima sa Teheranom dok istovremeno u Persijski zaliv šalje 82. vazdušno-desantnu diviziju

Tramp podržao Orbana na izborima u Mađarskoj

Odnosi SAD i Mađarske

25.mart 2026. I.M.

Donald Tramp podržao Viktora Orbana na izborima u Mađarskoj

„Viktor vredno radi na zaštiti Mađarske, razvoju ekonomije, stvaranju radnih mesta, promociji trgovine, zaustavljanju ilegalne imigracije i obezbeđivanju zakona i reda", naveo je Tramp

Predsednik SAD

Predsednik SAD i berza

24.mart 2026. M. L. J.

Klađenje na postove Donalda Trampa o ratu sa Iranom: Neko se „masno obogatio“

Samo 15 minuta pre objave Donalda Trampa o „konstruktivnim razgovorima“ sa Iranom, trgovci su uložili više od pola milijarde američkih dolara u naftne fjučerse, piše "Fajnenšel tajms". I zaradili gomilu novca

Kriminal

24.mart 2026. Danijel Donat/Vivijane Mengez/Markus Pol (DW)

Mafijaši Generacije Z: Brutalni, bez straha i na društvenim mrežama

Nova grupe organizovanog kriminala u Turskoj, pripadnici Generacije Z, na lošem su glasu kao posebno brutalne, i sve su aktivnije i u Nemačkoj. Svojim nedelima hvale se i na društvenim mrežama

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure