

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


ŠPANIJA: Tradicionalno tolerantni


Uprkos strašnom atentatu u Madridu koji je u martu prošle godine odneo živote 191 osobe i teže i lakše povredio oko hiljadu ljudi, u Španiji se ne oseća promena odnosa prema muslimanima. Neposredno posle atentata bilo je nekoliko ozbiljnijih incidenata, ali generalno gledano Španci su prilično tolerantni prema strancima drugih vera. Uz Južnoamerikance, najbrojni stranci u Španiji su Arapi, uglavnom iz Maroka. Mnogi od njih stižu u Španiju ilegalnim putem, uglavnom u čamcima kojima se prelazi Gibraltarski tesnac što je veoma opasno i često dovodi do tragičnih posledica.
Jedan incident zabeležen je u zatvoru pored Madrida gde je neposredno posle atentata u Londonu fizički napadnut Imad Edin Barakat Jarkas, alias Abu Dahdah, jedan od idejnih tvoraca atentata u Madridu. Sa vidnim povredama po celom telu, koje su mu naneli drugi zatvorenici, Abu Dahdah je prebačen u zatvorsku bolnicu, a kada se oporavi biće premešten u drugi zatvor.
V. S.
HOLANDIJA: U ime islama
Ubica holandskog reditelja Tea van Goga, velikog kritičara islama, osuđen je na maksimalnu kaznu: doživotna robija, bez mogućnosti žalbe. Mohamed Boujeri (27), koji je priznao da je 2. novembra 2004. godine ubio holandskog reditelja, izhjavio je pred sudom 12. jula ove godine: „Trebalo bi odseći glavu svakom ko vređa Alaha i njegove proroke.“ Boujerija su silom doveli u sudnicu (odbio je da ide) da bi čuo kada mu je sudija Udo Vilijem Bentink izrekao presudu. Teo van Gog, potomak brata čuvenog slikara iz XIX veka Vinsenta van Goga, ubijen je jer je snimao provokativne filmove u kojima je kritikovao islam, a naročito je razbesneo mnoge muslimane kada je optužio islam da podržava, tj. ne osuđuje, nasilje nad ženama. U svom poslednjem filmu, koji ga je odveo u smrt, Potčinjenost, Teo van Gog je snimio muslimanku pod velom na čijem je telu ispisan tekst iz Kurana u kojem se govori o „neposlušnim ženama“. Muhamed Boujeri, holandski Marokanav rođen u Amsterdamu, napao je Van Goga u blizini amsterdamskog parka, dok je ovaj išao biciklom na posao. Prerezao mu je grkljan i nožem ispisao poruku po mrtvom telu, kako reče Boujeri, motivisan „religioznim uverenjima“. Sudija Bentink je proglasio Boujerija krivim za smrt reditelja i desetorice policajaca koje je ovaj ubio prilikom hapšenja. Za vreme izdržavanja pritvora i tokom suđenja, Muhamed se nije odvajao od Kurana i neprestano je izgovarao molitve. Posle ubistva Van Goga, stepen etničke i verske netolerancije je znatno porastao u Holandiji u kojoj živi oko 900.000 muslimana (ukupna populacija je 16 miliona stanovnika) – najmanje deset džamija i škola islama je razvaljeno i uništeno u znak protesta ili odmazde.


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve