
Migracije
Da li je zapadnobalkanska ruta postala manje popularna za ilegalne migracije?
Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks
Argentinski predsednik Havijer Milei, „anarho-kapitalista“ i „desni revolucionar“ hoće da ukine Centralnu banku Argentine, zameni pezos američkim dolarom, preseče socijalne izdatke „motornom testerom“, zakonski omogući pristup oružju, ukine pravo na abortus. Njegovi planovi izveli su na ulice članove najvećeg i najuticajnijeg radničkog sindikata u zemlji
Štrajk u Buenos Ajresu je organizovan zbog nezadovoljstva oštrim ekonomskim reformama i merama štednje koje je uveo predsednik Milei obećavajući da će stabilizovati nacionalnu ekonomiju uzdrmanu inflacijom od 211 odsto i velikim dugovanjima, prenosi Rojters.
Štrajk je organizovan u koordinaciji moćnog krovnog sindikata Opšta konfederacija rada (CGT) u jeku razmatranja dva velika reformska poteza predsednika: predloga omnibus zakona i tzv. predsedničkog mega-dekreta o deregulaciji ekonomije.
„Prvi rez koji ova vlada pravi je rez na štetu radnika. Njihova reforma rada ima za cilj da ukine radnička prava“, izjavio je na glavnom događaju u centru Buenos Ajresa Pablo Mojano, lider moćnog sindikata kamiondžija.
Iako štrajk direktno utiče na sektore transporta, bankarstva, zdravstva i javnih službi, Mileijeva vlada je obećala da neće odstupiti od svojih reformskih planova.
Autsajder u predsedničkoj palati
U predsedničku palatu Casa rosada u Buenos Ajresu Havijer Milei (53) se uselio 10. decembra prošle godine. „Autsajder“, ekscentrični ekonomista, desni libertarijanac, anarho-kapitalista, protivnik abortusa i seksualnog obrazovanja, negator klimatskih promena, zagovornik slobodne prodaje ljudskih organa i legalizacije posedovanja vatrenog oružja.
U drugom krugu predsedničkih izbora 19. novembra je kao kandidat partije La Libertad Avanza (Napredak slobode) pobedio peronistu Serhija Masu, aktuelnog ministra finansija iz vladine koalicije Union por la Patria (Unija za domovinu).
Pobeda autsajdera je bila ubedljiva: 55,6 odsto glasova u poređenju sa 44,3 odsto – razlika oko tri miliona glasova.
Buđenje “lavova”
Uzvikujući “Živela sloboda, dođavola”, na oduševljenje mladih pristalica on je tokom kampanje izvodio bučni performans sa uključenom motornom testerom simbolizujući svoje namere da sreže “parazitsku političku kastu”.
Govoreći da nije došao da „vodi jagnjad već da probudi lavove“, prikupio je glasove nezadovoljnika iz srednjeg i nižeg sloja, posebno među mladima. Siti ekonomskih kriza koje se ponavljaju, birači rođeni u demokratiji prihvatili su ideje “ultra kandidata” i njegovo obećanje da će „sve srušiti i početi iznova“.
Havijer Milei je svojim glasačima obećavao da će on “učiniti Argentinu ponovo velikom“ referišući se na Donalda Trampa u Sjedinjenim Državama.
Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks
Na grčkom ostrvu Tasos izbio je veliki požar u oblasti Glikadi, blizu Limenasa. Srpski turisti su u panici požurili da pobegnu sa ostrva
Uvođenjem vanrednog stanja i policijskog časa, upotrebom vojske, te naposljetku i hapšenjima, demonstranti su u Čileu proganjani i kažnjavani. Uvođeni su dekreti kojima je rektore univerziteta postavljala vojska, dok su kampusi nacionalizovani ili privatizovani. Tek 1987. godine, pri kraju Pinočeove diktature, studentima je pošlo za rukom da kroz novu seriju protesta primoraju režim na ustupke i vrate kakvu-takvu, ograničenu autonomiju
Pošto u Americi novac ima veću vrednost nego u drugim delovima sveta, raspodela budžeta nije samo stvar funkcionisanja države već pitanje prioriteta onih koji su na vlasti. Bogati će imati više, siromašni još manje, a svi zajedno biti zaduženiji nego pre
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve