img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tripoli – Sofija

Sida vs. Lokerbi

30. maj 2001, 21:53 M. Stojanović
Copied

Da li je suđenje bugarskim medicinarima u Libiji montiran politički proces

UTUK NA UTUK: Libijski predsednik Moamar el Gadafi

I susedi Bugari malo-malo pa se nađu u crnim svetskim hronikama. Pre ravno dvadeset godina, Sergej Antonov bio je optužen za atentat na papu Jovana Pavla II – na osnovu svedočenja Turčina Alije Agdže, aktera uhvaćenog na mestu pokušaja ubistva. Turčin je osuđen, a Bugarin oslobođen, ali to nije bilo dovoljno da se u medijima, naročito na Zapadu, još dugo ne povlači njegovo ime. Jednostavno, Bugarska je u to još uvek hladnoratovsko vreme slovila kao najverniji saveznik SSSR-a.

Evo sada ponovo Bugara na stubu srama, s tim što optužnica nije pisana u Rimu već u – Tripoliju. Oni koji smatraju da je reč o montiranom političkom procesu razlog za to vide u drugačijem položaju Bugarske: ona sada nastoji da se približi Zapadu, sa kojim je Libija u vidnom raskoraku.

TEŠKA OPTUŽBA: Već više od 800 dana Libija drži u istražnom zatvoru šestoro bugarskih medicinara (jednog lekara i pet sestara), koji su radili u dečjoj bolnici u Bengaziju, pod teškom optužbom da su zarazili virusom side, i to „s predumišljajem“, trista devedeset troje libijske dece! Tek nedavno, 13. maja, započeo je sudski proces u Policijskoj akademiji u okolini Tripolija, da bi nakon kratkog saslušavanja okrivljenih nastavak suđenja bio zakazan za 2. jun. Optuženi bugarski medicinari su se tako prvi put našli u poziciji da mogu javno da se izjasne da nisu krivi. Pri tom, iako nije bilo mnogo uputno, iskoristili su priliku i da progovore o svom tretmanu u libijskom zatvoru: mučeni su ne samo strujom nego i na „srednjovekovni način“.

Šta ima u rukama libijsko sudstvo? Optužnica se zasniva na iskazu jednog Palestinca, takođe okrivljenog u aferi širenja virusa side, čije svedočenje – da li pod pritiskom u istrazi – tereti još i devetoro Libijaca. Nakon otvaranja procesa u Policijskoj akademiji ostalo je da visi u vazduhu pitanje da li je zbog klimavih dokaza toliko dugo odlagano i samo suđenje. I zašto je bša sada započeto?

Odgovor bi se mogao izvući iz nedavne izjave libijskog predsednika Moamara el Gadafija na samitu afričkih lidera u Nigeriji, posvećenom upravo borbi protiv side. Tom prilikom je vođa libijske revolucije naglasio da raspolaže čvrstim dokazima kako su sidu Afrikancima podmetnuli američka CIA i izraelski MOSAD, navodeći kao primer bugarske medicinare, navodno zavrbovane od strane dveju špijunskih organizacija. Zbog toga će, dodao je, upriličiti i sudski proces Bugarima nalik na onaj oko avionske afere Lokerbi, čiji se poslednji čin odigrao tek nedavno, u Škotskoj, osudom jednog Libijca. Time je Gadafi suđenju bugarskim medicinarima pridao nesumnjiv politički značaj, prejudicirajući tako i sam ishod procesa. Ako su se optuženi dotad i mogli nadati povoljnijem raspletu, nakon te izjave njihove šanse da prođu s blažom kaznom uveliko su smanjene. Za dela koja im se pripisuju – zlonamerno širenje side, zaveru protiv Džamahirije i narušavanje njenih životnih i moralnih normi – libijski zakon predviđa smrtnu kaznu.

UZNEMIRENA BUGARSKA JAVNOST: Zbog takvog razvoja situacije u Tripoliju, bugarska javnost je ovih dana veoma uznemirena. Ima i onih koji optužuju vladu – i to upravo uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 17. jun! – da nije dovoljno učinila da spase svoje sugrađane. Pri tom, u nastojanju da se dođe do odgovora na suštinsko pitanje ovog procesa – da li je politički-propagandno montiran i čemu služi – bugarska glasila objavljuju tumačenja i izjave upućenijih. Vidno mesto je tako dobio i poznati bivši sovjetski obaveštajac Viktor Suvorov.

„Gadafi se“, objašnjava ovaj ekspert, „sada nalazi u teškoj političkoj situaciji. Nema prijatelja osim onih u Moskvi, ali i oni su se malo distancirali od njega. Danas pak Bugarska stremi slobodnom svetu i postepeno izlazi iz zone moskovske kontrole. Ono što Gadafi govori može da odgovara samo onim snagama u Rusiji koje nastoje da sačuvaju ruski uticaj u bivšim sovjetskim kolonijama“.

Suvorov dakako podseća na staru priču o tome kako je virus side navodno razrađen u laboratorijama CIA-e i potom podmetnut Afrikancima. „Ovu je teoriju“, dodaje on, „širio pre svega KGB u sovjetskom periodu, da bi se prihvatile i sadašnje ruske specijalne službe. Svojevremeno, ova sovjetska kampanja u suštini bila je odgovor na američku optužbu kako su Rusi proizveli biološko oružje nazvano žuta kiša.“

Našavši se u izolaciji, Tripoli nastavlja na svoj način propagandni rat. Njegove žrtve mogu biti – šestoro bugarskih medicinara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Desetoro ljudi ubijeno na sidnejskoj plaži

U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Crna Gora i EU

12.decembar 2025. Aleksandra Mudreša (DW)

Kako jedan kolektor sputava sprint Crne Gore u Evropsku uniju

Meštani sela Botun nedaleko od Podgorice rešeni su da spreče gradnju postrojenja za prečiščavanje otpadnih voda. Kako se jedan kolektor isprečio na crnogorskom putu ka članstvu u Evropsku uniju i ugrozio investicije od sto miliona evra

Evropska unija

Rat u Ukrajini

12.decembar 2025. K. S.

Ruskih 210 milijardi evra ostaje zamrznuto u Evropskoj uniji

Ruska državna imovina u Evropi mogla bi da ostane trajno zamrznuta na osnovu pravnog mehanizma koji su odobrile zemlje članice Evropske unije. U to spadaju u 210 milijardi evra Centralne banke Rusije

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure