Predsednik Ruske Federacije Dmitrij Medvedev čestitao je Baraku Obami izbor na mesto predsednika SAD, rečima da su „američko-ruski odnosi istorijski važni kao faktor stabilnosti u svetu“. Ali istog dana Medvedev je u svom obraćanju parlamentu najavio da će, ukoliko Vašington u Češkoj i Poljskoj razmesti elemente svog protivraketnog štita, Moskva da razmesti svoj novi raketni kompleks „Iskander“ u Kalinjingradskoj oblasti, najzapadnijoj ruskoj provinciji okruženoj zemljama EU.
Ruski poklon novoizabranom američkom predsedniku analitičari smatraju svojevrsnim dobro tempiranim izazovom koji je Moskva uputila Baraku Obami. Tako je prethodno izrečena nada u poboljšanje odnosa između SAD i Rusije, ukoliko Obama zauzme mesto u Beloj kući, ugrožene prvog dana nakon američkih izbora. Iako je Barak Obama kao predsednički kandidat bio umereniji po pitanju Rusije, za razliku od republikanca Mekejna koji je poslednjih godina zastupao politiku oštrog dijaloga sa Moskvom, Obama se najoštrije protivio ruskoj vojnoj intervenciji u Gruziji. Međutim, za vreme predizborne kampanje Obama je izrazio sumnju u efektivnost i ogromne troškove za protivraketni američki štit u Istočnoj Evropi, pa je sve više analitičara koji smatraju da Vašington u tom planu može na neki način i da „omekša“.
Sudeći po svemu, može se očekivati da se izborom Baraka Obame politika Vašingtona prema Rusiji neće drastično menjati. Sigurno je da će nivo odnosa između SAD i Rusije prvenstveno zavisiti od toga da li će Obama završiti projekat američkog protivraketnog štita u Evropi i podržavati širenje NATO-a na Istok, a posebno na prostor bivših sovjetskih republika Gruzije i Ukrajine. Protiv toga energično nastupa Rusija koja je spremna, videli smo u Abhaziji i Južnoj Osetiji, da u slučaju širenja severnoatlantske alijanse do njenih granica primeni i oružanu silu. Očigledno je da će se o američkim i ruskim raketama raspravljati možda čak i više nego za vreme Buša i Putina, ali se može očekivati da novi talas posthladnoratovskih odmeravanja može da poprimi, ako ništa drugo, barem na rečima blaži ton.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ubistvo američkog influensera Čarlija Kirka, poster-boja desnice i Trampovog pokreta, teško je razumeti ako se ne razume koliki uticaj je taj mladi čovek ostvarivao kroz društvene mreže i svoju organizaciju. Svet je to u kojem se prepliću politika, algoritmi i zakulisni interesi.
Nakon što je Džimi Kimel skinut sa programa ABC-ja zbog političkih komentara, Donald Tramp sugeriše oduzimanje licenci televizijama koje ga kritikuju. Ništa od ovoga se ne dešava slučajno, jer Tramp od povratka u Belu kuću najavljuje osvetnički pohod na kritičare. Ironično je, ipak, što su baš republikanci poznati po borbi za slobodu svakakvih govora
Trampa držati raspoloženim – po svaku cenu. To je, izgleda, bio plan britanske vlade za državnu posetu američkog predsednika. Čini se da je taj plan uspeo
Karte u jednom pravcu u ekonomskoj klasi za letove u decembru oglašavaju se po ceni između 1.300 i 2.000 evra, a karte u biznis klasi koštaju oko 4.000 evra
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!