

Bliski istok
Evropa i napad na Iran: Podeljeni, kao uvek
Evropa ima podeljeno mišljenje u vezi sa napadom na Iran. Dok Nemačka smatra da nije vreme za držanje predavanja saveznicima, Španija tvrdi da su SAD i Izrael prekršili međunarodno pravo


Budući odnosi između SAD i Rusije zavisiće od insistiranja Obame na protivraketnom štitu u Evropi


Predsednik Ruske Federacije Dmitrij Medvedev čestitao je Baraku Obami izbor na mesto predsednika SAD, rečima da su „američko-ruski odnosi istorijski važni kao faktor stabilnosti u svetu“. Ali istog dana Medvedev je u svom obraćanju parlamentu najavio da će, ukoliko Vašington u Češkoj i Poljskoj razmesti elemente svog protivraketnog štita, Moskva da razmesti svoj novi raketni kompleks „Iskander“ u Kalinjingradskoj oblasti, najzapadnijoj ruskoj provinciji okruženoj zemljama EU.


Ruski poklon novoizabranom američkom predsedniku analitičari smatraju svojevrsnim dobro tempiranim izazovom koji je Moskva uputila Baraku Obami. Tako je prethodno izrečena nada u poboljšanje odnosa između SAD i Rusije, ukoliko Obama zauzme mesto u Beloj kući, ugrožene prvog dana nakon američkih izbora. Iako je Barak Obama kao predsednički kandidat bio umereniji po pitanju Rusije, za razliku od republikanca Mekejna koji je poslednjih godina zastupao politiku oštrog dijaloga sa Moskvom, Obama se najoštrije protivio ruskoj vojnoj intervenciji u Gruziji. Međutim, za vreme predizborne kampanje Obama je izrazio sumnju u efektivnost i ogromne troškove za protivraketni američki štit u Istočnoj Evropi, pa je sve više analitičara koji smatraju da Vašington u tom planu može na neki način i da „omekša“.
Sudeći po svemu, može se očekivati da se izborom Baraka Obame politika Vašingtona prema Rusiji neće drastično menjati. Sigurno je da će nivo odnosa između SAD i Rusije prvenstveno zavisiti od toga da li će Obama završiti projekat američkog protivraketnog štita u Evropi i podržavati širenje NATO-a na Istok, a posebno na prostor bivših sovjetskih republika Gruzije i Ukrajine. Protiv toga energično nastupa Rusija koja je spremna, videli smo u Abhaziji i Južnoj Osetiji, da u slučaju širenja severnoatlantske alijanse do njenih granica primeni i oružanu silu. Očigledno je da će se o američkim i ruskim raketama raspravljati možda čak i više nego za vreme Buša i Putina, ali se može očekivati da novi talas posthladnoratovskih odmeravanja može da poprimi, ako ništa drugo, barem na rečima blaži ton.


Evropa ima podeljeno mišljenje u vezi sa napadom na Iran. Dok Nemačka smatra da nije vreme za držanje predavanja saveznicima, Španija tvrdi da su SAD i Izrael prekršili međunarodno pravo


Rusija razara Ukrajinu jer se državno rukovodstvo otrglo njenom uticaju. SAD i Izrael uz podršku većine država EU bombarduju Iran i pozivaju Irance da sruše režim mula. Svet može da se pozdravi od međunarodnog prava, a Ujedinjene nacije niko ni za šta ne pita pa mogu i da se raspuste


Proiranska oružana organizacija Hezbolah se uključila u rat i napala Izrael koji je odgovorio vazdušnim napadima u Libanu. Američke i izraelske snage nastavljaju sa bombardovanjem Irana. Donald Tramp računa da će rat trajati četiri nedelje. Rat se proširio na ceo region


Iz UAE biće organizovani letovi za one koji su ostali na aerodromima u toj zemlji zbog američko-izraelskih udara na Iran


Američko-izraelski udari na Iran, zbog kojih su otkazane hilajde letova, izazvali su globalni haos u avio-saobraćaju. Zatvoren je vazdušni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, UAE, Katara i Libana
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve