
Rat u Ukrajini
Tramp: U Ukrajini neće biti američkih vojnika
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Budući odnosi između SAD i Rusije zavisiće od insistiranja Obame na protivraketnom štitu u Evropi
Predsednik Ruske Federacije Dmitrij Medvedev čestitao je Baraku Obami izbor na mesto predsednika SAD, rečima da su „američko-ruski odnosi istorijski važni kao faktor stabilnosti u svetu“. Ali istog dana Medvedev je u svom obraćanju parlamentu najavio da će, ukoliko Vašington u Češkoj i Poljskoj razmesti elemente svog protivraketnog štita, Moskva da razmesti svoj novi raketni kompleks „Iskander“ u Kalinjingradskoj oblasti, najzapadnijoj ruskoj provinciji okruženoj zemljama EU.
Ruski poklon novoizabranom američkom predsedniku analitičari smatraju svojevrsnim dobro tempiranim izazovom koji je Moskva uputila Baraku Obami. Tako je prethodno izrečena nada u poboljšanje odnosa između SAD i Rusije, ukoliko Obama zauzme mesto u Beloj kući, ugrožene prvog dana nakon američkih izbora. Iako je Barak Obama kao predsednički kandidat bio umereniji po pitanju Rusije, za razliku od republikanca Mekejna koji je poslednjih godina zastupao politiku oštrog dijaloga sa Moskvom, Obama se najoštrije protivio ruskoj vojnoj intervenciji u Gruziji. Međutim, za vreme predizborne kampanje Obama je izrazio sumnju u efektivnost i ogromne troškove za protivraketni američki štit u Istočnoj Evropi, pa je sve više analitičara koji smatraju da Vašington u tom planu može na neki način i da „omekša“.
Sudeći po svemu, može se očekivati da se izborom Baraka Obame politika Vašingtona prema Rusiji neće drastično menjati. Sigurno je da će nivo odnosa između SAD i Rusije prvenstveno zavisiti od toga da li će Obama završiti projekat američkog protivraketnog štita u Evropi i podržavati širenje NATO-a na Istok, a posebno na prostor bivših sovjetskih republika Gruzije i Ukrajine. Protiv toga energično nastupa Rusija koja je spremna, videli smo u Abhaziji i Južnoj Osetiji, da u slučaju širenja severnoatlantske alijanse do njenih granica primeni i oružanu silu. Očigledno je da će se o američkim i ruskim raketama raspravljati možda čak i više nego za vreme Buša i Putina, ali se može očekivati da novi talas posthladnoratovskih odmeravanja može da poprimi, ako ništa drugo, barem na rečima blaži ton.
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Na samitu u Vašingtonu postignut je ograničen napredak ka mirovnom sporazumu o Ukrajini, ali Evropljani su ipak postigli jedan cilj: ujedinjeni se suprotstavljaju Trampu i Putinu
Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da je nakon sastanaka sa evropskim liderima telefonom razgovarao sa Vladimirom Putinom i započeo organizaciju susreta ruskog i ukrajinskog predsednika. Planiran je i trilateralni sastanak u kojem bi učestvovao i Tramp.
„Ne želim da gledam Srbe potčinjene u BiH. Ako nismo mogli biti ravnopravni, nećemo biti ni potčinjeni“, rekao je Milorad Dodik
Evropski šefovi država i vlada pohitali su u Vašington da budu uz Volodimira Zelenskog prilikom njegovih razgovora sa Donaldom Trampom o ceni mira u Ukrajini. Postoji bojazan da su se Tramp i Putin dogovorili nešto što ne odgvora ni Ukrajincima ni Evropljanima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve