img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Katastrofalni zemljotres u Alžiru

Ruševine, mrtvi i bes

29. maj 2003, 20:24 Davor Konjikušić
Copied

Jedan mladić je rukama tri dana kopao po ruševinama u nadi da će pronaći telo svoje sestre, što je po navodima inostranih izveštača iz Alžira svakodevna pojava. Unesrećeni i izbezumljeni ljudi pokušavaju da dođu do leševa. Pored straha od epidemije, počele su pljačke napuštenih kuća. Ulicama tumaraju ljudi koji kradu sve što pronađu

U alžirskim gradovima Rvaba, Abu Madras i Alžir betonske zgrade su prošle srede uveče padale kao da su napravljene od kartona. Epicentar zemljotresa jačine 6,7 stepeni Rihterove skale zabeležen je 70 kilometara istočno od prestonice Alžira, a podrhtavanje tla moglo se osetiti i u okolnim državama, Maroku, Tunisu i Libiji, pa čak i na obalama udaljene Španije. U trenutku prvog udara, u 19 časova i 15 minuta, većina alžirskih porodica nalazila se u svojim kućama i stanovima. Alžirci koji su nakon prvog udara imali dovoljno vremena i sreće da im se tlo pod nogama ne uruši bežali su u parkove i na ulice gde su dočekali još četiri blaža udara, dok je podrhtavanje tla trajalo sve do pet sati ujutro. Procenjuje se da je ovo najteži zemljotres u Severnoj Africi u poslednje 23 godine.

PRVA POMOĆ: Već u prvom trenutku alžirske vlasti su potvrdile da je poginulo oko 800 ljudi i da je oko 6000 ranjeno. Mnoge bolnice su srušene pa su u najteže pogođenim oblastima lekari pacijente lečili i zbrinjavali po ulicama, dok su povređeni umesto kolima hitne pomoći prevoženi kamionima. Alžirske spasilačke ekipe su u toku noći pokušavale da izvuku povređene ispod ruševina, ali bez velikog uspeha.

U pružanju pomoći prvi je reagovao Crveni krst poslavši 154.000 dolara pomoći. Nekadašnja kolonijalna zemlja matica Francuska poslala je tim od oko 100 spasilaca opremljenih psima tragačima i visoko specijalizovanom opremom za pronalaženje preživelih ispod ruševina. „Više nego ikada Francuska stoji uz Alžir i uz svoje prijatelje tokom ovih okrutnih dešavanja. Spremni smo da pošaljemo svu pomoć koja je potrebna da bi se ublažila tragedija“, izjavio je francuski predsednik Žak Širak u obraćanju predsedniku Alžira Abdulazizu Butefliki. Usledila je konkretna pomoć iz ostalih evropskih zemalja: eksperti, vatrogasci, inženjeri, šatori, medicinska oprema. Posebno obučeni spasilački timovi imaju na raspolaganju velik broj uređaja, pomoću kojih su sposobni da čuju kucanje srca preživelih i najtiše zvukove pomeranja ispod ruševina.

Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Srbije i Crne Gore uputio je telegram saučešća alžirskom ambasadoru u Beogradu, obećavši dopremanje humanitarne pomoći „prijateljskom narodu i vladi Alžira“. Nije saopšteno šta ta pomoć sadrži. I fudbaler Real Madrida i član francuske reprezentacije Zinedin Zidan, dete alžirskih imigranata, takođe je ponudio svoju pomoć. Njegova ideja je da se uskoro odigra dobrotvorna utakmica kojom bi se sakupio novac za nastradali Alžir.

NADA UMIRE POSLEDNjA: Spasioci koji tragaju za preživelima za sada uglavnom pronalaze mrtve. Situacija se komplikuje jer se zbog temperature iznad 30 stepeni tela ubrzano raspadaju, a nedostaju dezinfekciona sredstva i voda, pa preti opasnost od izbijanja epidemije. Preventive radi, svim spasilačkim timovima naloženo je da rade sa maskama na licu.

Prvog preživelog ispod ruševina pronašli su japanski spasioci. Dvadesetjednogodišnji mladić boravio je 52 sata ispod ruševina hotela „Zemuriju“ na istoku zemlje gde je radio kao konobar. Mladić je zadobio samo lakše povrede, ali je ipak smešten u bolnicu. U trenutku dok se broj poginulih popeo na više od dve hiljade, a povređenih na više od osam hiljada, uz manja podrhtavanja tla, napori spasilačkih timova nisu okončani, iako najavljuju da je mogućnost pronalaženja preživelih izuzetno mala. Jedan britanski spasilački tim je, praćen užasnutim pogledima okupljenih meštana, 16 časova ispod ruševina jedne šestospratnice tražio jedanaestogodišnju devojčicu Sabrinu. Spasioci su prvo napravili tunel iz četiri različita pravca ka centru ruševine gde je postojala i najmanja šansa da ima živih. Proverene su sve praznine u kojima, nažalost, nije bilo nikoga i jedino što je preostalo bile su dva centimetra visoke pregrade u kojima bi retko koje živo biće uspelo da preživi.

Meštanima se prethodne noći ućinilo da se ispod ruševina čuje glas devojčice Sabrine. U šoku i u stanju velikog kolektivnog stresa mnogima se čini da čuju glasove zatrpanih, a i spasilački timovi kopaju često na pogrešnom mestu zavarani raznim zvucima. Građani koji se nalaze oko spasioca često pokušavaju da pomognu na svoju ruku i iz najbolje namere prave više štete nego koristi. Poslednja, za sada, ispod ruševina izvučena osoba je trinaestogodišnja prodavačica pereca. Devojčica je ostala živa zahvaljujući pecivu koje je raspodelila na minimalne obroke.

Stručnjaci procenjuju da je zbog visoke temperature teško pretpostaviti da neko ispod ruševina može da izdrži duže od pet dana, što znači da je nakon prošle nedelje retko ko preživeo. Dehidracija i promene temperature uništavaju već ionako dovoljno traumatizovan organizam povređenih. Iako to ne govore javno i ne odustaju od potrage, veći problem je izlaganje članova spasilačkih timova dodatnim opasnostima jer tlo i dalje podrhtava, a ruševine se često nenadano sležu.

OČAJ: Misija alžirskog predsednika Abdulaziza Buteflike da obiđe pogođena područja i pokaže sućut sa narodom nije uspela. Prošle subote građani su, u zemljotresom najteže pogođenom regionu Bumerd, prvo kamenovali povorku automobila u kojoj se nalazio predsednik. Buteflika nije povređen, ali je tokom pokušaja da se obrati građanima dočekan povicima: „Vlasti – ubice!“ Dok je policija gurala masu, kamenice su ponovo poletele ka glavama alžirskih zvaničnika. Besni i očajni, Alžirci tvrde da su vlasti godinama prećutno dozvoljavale inostranim kompanijama da grade objekte mimo propisanih bezbednosnih standarda. Ljudi se pitaju kako se to gradilo kada je potpuno očigledno da su neke zgrade ostale netaknute, a neke, tik uz njih, potpuno srušene – lakše nego lego kocke. „Posećuju nas jedino kada su im potrebni naši glasovi, dok u nesreći niko ne dolazi“, govore inostranim televizijama stanovnici siromašnih kvartova koji su živeli u trošnim starim zgradama.

Mediji su takođe oštro napali vlasti. Najtiražniji dnevni list „El Khabar“ piše: „Nikada nismo naučili lekciju iz prošlosti kako bismo spasli ono što se može spasiti.“ Isti list dalje kritikuje način izgradnje objekata u Alžiru, a potom napada i licemerne političare koji ispred kamera izjavljuju kako je vlast sposobna da podrži građane. „Mogli smo preventivno da spasemo civile, a ako ništa drugo, da reagujemo adekvatnije“, navodi isti list.

Dnevni list „Al Fađr“ ide i dalje i navodi da se guverner oblasti Bumerd nije udostojio čak ni da poseti pogođene oblasti i unesrećene porodice. „Liberte“, nezavisni list na francuskom jeziku, kaže da su građani rukama tražili svoje bližnje, te da je reakcija spasilačkih službi došla prekasno. Jedan mladić je rukama tri dana kopao po ruševinama u nadi da će pronaći telo svoje sestre, što je po navodima inostranih izveštača iz Alžira svakodevna pojava. Unesrećeni i izbezumljeni ljudi pokušavaju da dođu do leševa. Pored straha od epidemije, počele su pljačke napuštenih kuća. Ulicama tumaraju ljudi koji kradu sve što pronađu.

Do zaključenja ovog broja „Vremena“ (u utorak) tragičan bilans je 2162 poginula, 8965 ranjenih i oko 51.000 raseljenih ljudi.

Zašto?

Zbog svoje lokacije, na graničnom području između evroazijske i afričke tektonske ploče, Alžir je tokom vremena preživeo više razarajućih potresa. U oktobru 1980. godine zemljotres jačine 7,1 stepen Rihterove skale pogodio je grad El Asnam, danas poznat kao Eč Čelif, kada je poginulo oko 5000 ljudi. Ovaj grad se nalazi samo 210 kilometara od epicentra ovog poslednjeg zemljotresa. Eč Čelif je 1954. godine preživeo zemljotres jačine 5,9 stepeni kada je poginulo najmanje hiljadu ljudi.


Jačina zemljotresa

Zemljotres jačine ispod 3,5 stepeni Rihterove skale registruje se, ali se slabo oseti. U rasponu od 3,5 do 5,4 stepena zemljotres se oseća, ali retko izazove najmanju materijalnu štetu. Zemljotres čiji udari dosežu do šest stepeni proizvode manja oštećenja na dobro konstruisanim i podignutim zgradama, ali može da izazove veliku štetu na loše izgrađenim objektima. Od 6,1 do 6,9 stepeni zemljotres je destruktivan u krugu od 100 kilometara oko epicentra, a potpuno uništava loše izgrađene objekte. U rasponu od 7 do 7,9 stepeni reč je o izuzetno jakom zemljotresu čije se posledice osećaju izvan kruga od 100 kilometara, a ako zemljotres pređe jačinu od osam stepeni, njegovo je dejstvo razorno u krugu od više stotina kilometara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Italija, srušeni most

Italija

17.jul 2026. Kristine Auerbah (DW)

Ko je odgovarao za rušenje mosta u Đenovi: Osam godina čekanja na pravdu za 43 mrtvih

Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure