img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Katastrofalni zemljotres u Alžiru

Ruševine, mrtvi i bes

29. мај 2003, 20:24 Davor Konjikušić
Copied

Jedan mladić je rukama tri dana kopao po ruševinama u nadi da će pronaći telo svoje sestre, što je po navodima inostranih izveštača iz Alžira svakodevna pojava. Unesrećeni i izbezumljeni ljudi pokušavaju da dođu do leševa. Pored straha od epidemije, počele su pljačke napuštenih kuća. Ulicama tumaraju ljudi koji kradu sve što pronađu

U alžirskim gradovima Rvaba, Abu Madras i Alžir betonske zgrade su prošle srede uveče padale kao da su napravljene od kartona. Epicentar zemljotresa jačine 6,7 stepeni Rihterove skale zabeležen je 70 kilometara istočno od prestonice Alžira, a podrhtavanje tla moglo se osetiti i u okolnim državama, Maroku, Tunisu i Libiji, pa čak i na obalama udaljene Španije. U trenutku prvog udara, u 19 časova i 15 minuta, većina alžirskih porodica nalazila se u svojim kućama i stanovima. Alžirci koji su nakon prvog udara imali dovoljno vremena i sreće da im se tlo pod nogama ne uruši bežali su u parkove i na ulice gde su dočekali još četiri blaža udara, dok je podrhtavanje tla trajalo sve do pet sati ujutro. Procenjuje se da je ovo najteži zemljotres u Severnoj Africi u poslednje 23 godine.

PRVA POMOĆ: Već u prvom trenutku alžirske vlasti su potvrdile da je poginulo oko 800 ljudi i da je oko 6000 ranjeno. Mnoge bolnice su srušene pa su u najteže pogođenim oblastima lekari pacijente lečili i zbrinjavali po ulicama, dok su povređeni umesto kolima hitne pomoći prevoženi kamionima. Alžirske spasilačke ekipe su u toku noći pokušavale da izvuku povređene ispod ruševina, ali bez velikog uspeha.

U pružanju pomoći prvi je reagovao Crveni krst poslavši 154.000 dolara pomoći. Nekadašnja kolonijalna zemlja matica Francuska poslala je tim od oko 100 spasilaca opremljenih psima tragačima i visoko specijalizovanom opremom za pronalaženje preživelih ispod ruševina. „Više nego ikada Francuska stoji uz Alžir i uz svoje prijatelje tokom ovih okrutnih dešavanja. Spremni smo da pošaljemo svu pomoć koja je potrebna da bi se ublažila tragedija“, izjavio je francuski predsednik Žak Širak u obraćanju predsedniku Alžira Abdulazizu Butefliki. Usledila je konkretna pomoć iz ostalih evropskih zemalja: eksperti, vatrogasci, inženjeri, šatori, medicinska oprema. Posebno obučeni spasilački timovi imaju na raspolaganju velik broj uređaja, pomoću kojih su sposobni da čuju kucanje srca preživelih i najtiše zvukove pomeranja ispod ruševina.

Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Srbije i Crne Gore uputio je telegram saučešća alžirskom ambasadoru u Beogradu, obećavši dopremanje humanitarne pomoći „prijateljskom narodu i vladi Alžira“. Nije saopšteno šta ta pomoć sadrži. I fudbaler Real Madrida i član francuske reprezentacije Zinedin Zidan, dete alžirskih imigranata, takođe je ponudio svoju pomoć. Njegova ideja je da se uskoro odigra dobrotvorna utakmica kojom bi se sakupio novac za nastradali Alžir.

NADA UMIRE POSLEDNjA: Spasioci koji tragaju za preživelima za sada uglavnom pronalaze mrtve. Situacija se komplikuje jer se zbog temperature iznad 30 stepeni tela ubrzano raspadaju, a nedostaju dezinfekciona sredstva i voda, pa preti opasnost od izbijanja epidemije. Preventive radi, svim spasilačkim timovima naloženo je da rade sa maskama na licu.

Prvog preživelog ispod ruševina pronašli su japanski spasioci. Dvadesetjednogodišnji mladić boravio je 52 sata ispod ruševina hotela „Zemuriju“ na istoku zemlje gde je radio kao konobar. Mladić je zadobio samo lakše povrede, ali je ipak smešten u bolnicu. U trenutku dok se broj poginulih popeo na više od dve hiljade, a povređenih na više od osam hiljada, uz manja podrhtavanja tla, napori spasilačkih timova nisu okončani, iako najavljuju da je mogućnost pronalaženja preživelih izuzetno mala. Jedan britanski spasilački tim je, praćen užasnutim pogledima okupljenih meštana, 16 časova ispod ruševina jedne šestospratnice tražio jedanaestogodišnju devojčicu Sabrinu. Spasioci su prvo napravili tunel iz četiri različita pravca ka centru ruševine gde je postojala i najmanja šansa da ima živih. Proverene su sve praznine u kojima, nažalost, nije bilo nikoga i jedino što je preostalo bile su dva centimetra visoke pregrade u kojima bi retko koje živo biće uspelo da preživi.

Meštanima se prethodne noći ućinilo da se ispod ruševina čuje glas devojčice Sabrine. U šoku i u stanju velikog kolektivnog stresa mnogima se čini da čuju glasove zatrpanih, a i spasilački timovi kopaju često na pogrešnom mestu zavarani raznim zvucima. Građani koji se nalaze oko spasioca često pokušavaju da pomognu na svoju ruku i iz najbolje namere prave više štete nego koristi. Poslednja, za sada, ispod ruševina izvučena osoba je trinaestogodišnja prodavačica pereca. Devojčica je ostala živa zahvaljujući pecivu koje je raspodelila na minimalne obroke.

Stručnjaci procenjuju da je zbog visoke temperature teško pretpostaviti da neko ispod ruševina može da izdrži duže od pet dana, što znači da je nakon prošle nedelje retko ko preživeo. Dehidracija i promene temperature uništavaju već ionako dovoljno traumatizovan organizam povređenih. Iako to ne govore javno i ne odustaju od potrage, veći problem je izlaganje članova spasilačkih timova dodatnim opasnostima jer tlo i dalje podrhtava, a ruševine se često nenadano sležu.

OČAJ: Misija alžirskog predsednika Abdulaziza Buteflike da obiđe pogođena područja i pokaže sućut sa narodom nije uspela. Prošle subote građani su, u zemljotresom najteže pogođenom regionu Bumerd, prvo kamenovali povorku automobila u kojoj se nalazio predsednik. Buteflika nije povređen, ali je tokom pokušaja da se obrati građanima dočekan povicima: „Vlasti – ubice!“ Dok je policija gurala masu, kamenice su ponovo poletele ka glavama alžirskih zvaničnika. Besni i očajni, Alžirci tvrde da su vlasti godinama prećutno dozvoljavale inostranim kompanijama da grade objekte mimo propisanih bezbednosnih standarda. Ljudi se pitaju kako se to gradilo kada je potpuno očigledno da su neke zgrade ostale netaknute, a neke, tik uz njih, potpuno srušene – lakše nego lego kocke. „Posećuju nas jedino kada su im potrebni naši glasovi, dok u nesreći niko ne dolazi“, govore inostranim televizijama stanovnici siromašnih kvartova koji su živeli u trošnim starim zgradama.

Mediji su takođe oštro napali vlasti. Najtiražniji dnevni list „El Khabar“ piše: „Nikada nismo naučili lekciju iz prošlosti kako bismo spasli ono što se može spasiti.“ Isti list dalje kritikuje način izgradnje objekata u Alžiru, a potom napada i licemerne političare koji ispred kamera izjavljuju kako je vlast sposobna da podrži građane. „Mogli smo preventivno da spasemo civile, a ako ništa drugo, da reagujemo adekvatnije“, navodi isti list.

Dnevni list „Al Fađr“ ide i dalje i navodi da se guverner oblasti Bumerd nije udostojio čak ni da poseti pogođene oblasti i unesrećene porodice. „Liberte“, nezavisni list na francuskom jeziku, kaže da su građani rukama tražili svoje bližnje, te da je reakcija spasilačkih službi došla prekasno. Jedan mladić je rukama tri dana kopao po ruševinama u nadi da će pronaći telo svoje sestre, što je po navodima inostranih izveštača iz Alžira svakodevna pojava. Unesrećeni i izbezumljeni ljudi pokušavaju da dođu do leševa. Pored straha od epidemije, počele su pljačke napuštenih kuća. Ulicama tumaraju ljudi koji kradu sve što pronađu.

Do zaključenja ovog broja „Vremena“ (u utorak) tragičan bilans je 2162 poginula, 8965 ranjenih i oko 51.000 raseljenih ljudi.

Zašto?

Zbog svoje lokacije, na graničnom području između evroazijske i afričke tektonske ploče, Alžir je tokom vremena preživeo više razarajućih potresa. U oktobru 1980. godine zemljotres jačine 7,1 stepen Rihterove skale pogodio je grad El Asnam, danas poznat kao Eč Čelif, kada je poginulo oko 5000 ljudi. Ovaj grad se nalazi samo 210 kilometara od epicentra ovog poslednjeg zemljotresa. Eč Čelif je 1954. godine preživeo zemljotres jačine 5,9 stepeni kada je poginulo najmanje hiljadu ljudi.


Jačina zemljotresa

Zemljotres jačine ispod 3,5 stepeni Rihterove skale registruje se, ali se slabo oseti. U rasponu od 3,5 do 5,4 stepena zemljotres se oseća, ali retko izazove najmanju materijalnu štetu. Zemljotres čiji udari dosežu do šest stepeni proizvode manja oštećenja na dobro konstruisanim i podignutim zgradama, ali može da izazove veliku štetu na loše izgrađenim objektima. Od 6,1 do 6,9 stepeni zemljotres je destruktivan u krugu od 100 kilometara oko epicentra, a potpuno uništava loše izgrađene objekte. U rasponu od 7 do 7,9 stepeni reč je o izuzetno jakom zemljotresu čije se posledice osećaju izvan kruga od 100 kilometara, a ako zemljotres pređe jačinu od osam stepeni, njegovo je dejstvo razorno u krugu od više stotina kilometara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
TikTok

Droga

09.фебруар 2026. Eno Hinc (DW)

Mladi uključuju kamere i uzimaju droge – zbog klikova na TikToku

Mladi su oduvek eksperimentisali s drogama. Ali publicitet menja sve. Ranije bi navlačili zavese i tajno koristili droge. Danas uključuju kamere i uzimaju droge – zbog klikova na TikToku

Vašington post

Kriza u poznatom listu

08.фебруар 2026. I.M.

Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku posle otpuštanja trećine redakcije

Tri dana nakon što je Vašington post objavio otpuštanje trećinu svoje redakcije izvršni direktor Vašington posta Vil Luis podneo je ostavku

Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure