img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Katastrofalni zemljotres u Alžiru

Ruševine, mrtvi i bes

29. maj 2003, 20:24 Davor Konjikušić
Copied

Jedan mladić je rukama tri dana kopao po ruševinama u nadi da će pronaći telo svoje sestre, što je po navodima inostranih izveštača iz Alžira svakodevna pojava. Unesrećeni i izbezumljeni ljudi pokušavaju da dođu do leševa. Pored straha od epidemije, počele su pljačke napuštenih kuća. Ulicama tumaraju ljudi koji kradu sve što pronađu

U alžirskim gradovima Rvaba, Abu Madras i Alžir betonske zgrade su prošle srede uveče padale kao da su napravljene od kartona. Epicentar zemljotresa jačine 6,7 stepeni Rihterove skale zabeležen je 70 kilometara istočno od prestonice Alžira, a podrhtavanje tla moglo se osetiti i u okolnim državama, Maroku, Tunisu i Libiji, pa čak i na obalama udaljene Španije. U trenutku prvog udara, u 19 časova i 15 minuta, većina alžirskih porodica nalazila se u svojim kućama i stanovima. Alžirci koji su nakon prvog udara imali dovoljno vremena i sreće da im se tlo pod nogama ne uruši bežali su u parkove i na ulice gde su dočekali još četiri blaža udara, dok je podrhtavanje tla trajalo sve do pet sati ujutro. Procenjuje se da je ovo najteži zemljotres u Severnoj Africi u poslednje 23 godine.

PRVA POMOĆ: Već u prvom trenutku alžirske vlasti su potvrdile da je poginulo oko 800 ljudi i da je oko 6000 ranjeno. Mnoge bolnice su srušene pa su u najteže pogođenim oblastima lekari pacijente lečili i zbrinjavali po ulicama, dok su povređeni umesto kolima hitne pomoći prevoženi kamionima. Alžirske spasilačke ekipe su u toku noći pokušavale da izvuku povređene ispod ruševina, ali bez velikog uspeha.

U pružanju pomoći prvi je reagovao Crveni krst poslavši 154.000 dolara pomoći. Nekadašnja kolonijalna zemlja matica Francuska poslala je tim od oko 100 spasilaca opremljenih psima tragačima i visoko specijalizovanom opremom za pronalaženje preživelih ispod ruševina. „Više nego ikada Francuska stoji uz Alžir i uz svoje prijatelje tokom ovih okrutnih dešavanja. Spremni smo da pošaljemo svu pomoć koja je potrebna da bi se ublažila tragedija“, izjavio je francuski predsednik Žak Širak u obraćanju predsedniku Alžira Abdulazizu Butefliki. Usledila je konkretna pomoć iz ostalih evropskih zemalja: eksperti, vatrogasci, inženjeri, šatori, medicinska oprema. Posebno obučeni spasilački timovi imaju na raspolaganju velik broj uređaja, pomoću kojih su sposobni da čuju kucanje srca preživelih i najtiše zvukove pomeranja ispod ruševina.

Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Srbije i Crne Gore uputio je telegram saučešća alžirskom ambasadoru u Beogradu, obećavši dopremanje humanitarne pomoći „prijateljskom narodu i vladi Alžira“. Nije saopšteno šta ta pomoć sadrži. I fudbaler Real Madrida i član francuske reprezentacije Zinedin Zidan, dete alžirskih imigranata, takođe je ponudio svoju pomoć. Njegova ideja je da se uskoro odigra dobrotvorna utakmica kojom bi se sakupio novac za nastradali Alžir.

NADA UMIRE POSLEDNjA: Spasioci koji tragaju za preživelima za sada uglavnom pronalaze mrtve. Situacija se komplikuje jer se zbog temperature iznad 30 stepeni tela ubrzano raspadaju, a nedostaju dezinfekciona sredstva i voda, pa preti opasnost od izbijanja epidemije. Preventive radi, svim spasilačkim timovima naloženo je da rade sa maskama na licu.

Prvog preživelog ispod ruševina pronašli su japanski spasioci. Dvadesetjednogodišnji mladić boravio je 52 sata ispod ruševina hotela „Zemuriju“ na istoku zemlje gde je radio kao konobar. Mladić je zadobio samo lakše povrede, ali je ipak smešten u bolnicu. U trenutku dok se broj poginulih popeo na više od dve hiljade, a povređenih na više od osam hiljada, uz manja podrhtavanja tla, napori spasilačkih timova nisu okončani, iako najavljuju da je mogućnost pronalaženja preživelih izuzetno mala. Jedan britanski spasilački tim je, praćen užasnutim pogledima okupljenih meštana, 16 časova ispod ruševina jedne šestospratnice tražio jedanaestogodišnju devojčicu Sabrinu. Spasioci su prvo napravili tunel iz četiri različita pravca ka centru ruševine gde je postojala i najmanja šansa da ima živih. Proverene su sve praznine u kojima, nažalost, nije bilo nikoga i jedino što je preostalo bile su dva centimetra visoke pregrade u kojima bi retko koje živo biće uspelo da preživi.

Meštanima se prethodne noći ućinilo da se ispod ruševina čuje glas devojčice Sabrine. U šoku i u stanju velikog kolektivnog stresa mnogima se čini da čuju glasove zatrpanih, a i spasilački timovi kopaju često na pogrešnom mestu zavarani raznim zvucima. Građani koji se nalaze oko spasioca često pokušavaju da pomognu na svoju ruku i iz najbolje namere prave više štete nego koristi. Poslednja, za sada, ispod ruševina izvučena osoba je trinaestogodišnja prodavačica pereca. Devojčica je ostala živa zahvaljujući pecivu koje je raspodelila na minimalne obroke.

Stručnjaci procenjuju da je zbog visoke temperature teško pretpostaviti da neko ispod ruševina može da izdrži duže od pet dana, što znači da je nakon prošle nedelje retko ko preživeo. Dehidracija i promene temperature uništavaju već ionako dovoljno traumatizovan organizam povređenih. Iako to ne govore javno i ne odustaju od potrage, veći problem je izlaganje članova spasilačkih timova dodatnim opasnostima jer tlo i dalje podrhtava, a ruševine se često nenadano sležu.

OČAJ: Misija alžirskog predsednika Abdulaziza Buteflike da obiđe pogođena područja i pokaže sućut sa narodom nije uspela. Prošle subote građani su, u zemljotresom najteže pogođenom regionu Bumerd, prvo kamenovali povorku automobila u kojoj se nalazio predsednik. Buteflika nije povređen, ali je tokom pokušaja da se obrati građanima dočekan povicima: „Vlasti – ubice!“ Dok je policija gurala masu, kamenice su ponovo poletele ka glavama alžirskih zvaničnika. Besni i očajni, Alžirci tvrde da su vlasti godinama prećutno dozvoljavale inostranim kompanijama da grade objekte mimo propisanih bezbednosnih standarda. Ljudi se pitaju kako se to gradilo kada je potpuno očigledno da su neke zgrade ostale netaknute, a neke, tik uz njih, potpuno srušene – lakše nego lego kocke. „Posećuju nas jedino kada su im potrebni naši glasovi, dok u nesreći niko ne dolazi“, govore inostranim televizijama stanovnici siromašnih kvartova koji su živeli u trošnim starim zgradama.

Mediji su takođe oštro napali vlasti. Najtiražniji dnevni list „El Khabar“ piše: „Nikada nismo naučili lekciju iz prošlosti kako bismo spasli ono što se može spasiti.“ Isti list dalje kritikuje način izgradnje objekata u Alžiru, a potom napada i licemerne političare koji ispred kamera izjavljuju kako je vlast sposobna da podrži građane. „Mogli smo preventivno da spasemo civile, a ako ništa drugo, da reagujemo adekvatnije“, navodi isti list.

Dnevni list „Al Fađr“ ide i dalje i navodi da se guverner oblasti Bumerd nije udostojio čak ni da poseti pogođene oblasti i unesrećene porodice. „Liberte“, nezavisni list na francuskom jeziku, kaže da su građani rukama tražili svoje bližnje, te da je reakcija spasilačkih službi došla prekasno. Jedan mladić je rukama tri dana kopao po ruševinama u nadi da će pronaći telo svoje sestre, što je po navodima inostranih izveštača iz Alžira svakodevna pojava. Unesrećeni i izbezumljeni ljudi pokušavaju da dođu do leševa. Pored straha od epidemije, počele su pljačke napuštenih kuća. Ulicama tumaraju ljudi koji kradu sve što pronađu.

Do zaključenja ovog broja „Vremena“ (u utorak) tragičan bilans je 2162 poginula, 8965 ranjenih i oko 51.000 raseljenih ljudi.

Zašto?

Zbog svoje lokacije, na graničnom području između evroazijske i afričke tektonske ploče, Alžir je tokom vremena preživeo više razarajućih potresa. U oktobru 1980. godine zemljotres jačine 7,1 stepen Rihterove skale pogodio je grad El Asnam, danas poznat kao Eč Čelif, kada je poginulo oko 5000 ljudi. Ovaj grad se nalazi samo 210 kilometara od epicentra ovog poslednjeg zemljotresa. Eč Čelif je 1954. godine preživeo zemljotres jačine 5,9 stepeni kada je poginulo najmanje hiljadu ljudi.


Jačina zemljotresa

Zemljotres jačine ispod 3,5 stepeni Rihterove skale registruje se, ali se slabo oseti. U rasponu od 3,5 do 5,4 stepena zemljotres se oseća, ali retko izazove najmanju materijalnu štetu. Zemljotres čiji udari dosežu do šest stepeni proizvode manja oštećenja na dobro konstruisanim i podignutim zgradama, ali može da izazove veliku štetu na loše izgrađenim objektima. Od 6,1 do 6,9 stepeni zemljotres je destruktivan u krugu od 100 kilometara oko epicentra, a potpuno uništava loše izgrađene objekte. U rasponu od 7 do 7,9 stepeni reč je o izuzetno jakom zemljotresu čije se posledice osećaju izvan kruga od 100 kilometara, a ako zemljotres pređe jačinu od osam stepeni, njegovo je dejstvo razorno u krugu od više stotina kilometara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vatrogasci u Tokiju stoje na delimično poplavljenoj ulici nakon zemljotresa koji je pogodio to područje

Zemljotres

23.avgust 2026. B. B.

Umeren zemljotres pogodio Japan, nema anomalija oko nuklearnih elektrana (video)

Većina povreda je nastala kada su ljudi pali ili se udarili u nameštaj ili vrata, jer ih je zemljotres zatekao nespremne dok su spavali i u panici su ustali iz kreveta

Najmanje tri osobe povređene su kada se čovek zaleteo automobilom u publiku na konjičkim trkama kod Bileće

Hronika

23.avgust 2026. B. B.

Užas na konjičkim trkama kod Bileće: Automobilom se zaleteo u publiku

Najmanje tri osobe povređene su kada se čovek, odranije poznat policiji, zaleteo automobilom u publiku na konjičkim trkama u Dabarskom polju, u selu Bijeljani kod Bileće

Jodajt

Nemačka

22.avgust 2026. N. R.

Političarka i „MILF“: Kako je Korina Jodajt postala poznata

Jedna lokalna političarka nemačkih Demohrišćana našla se na meti jer na zvaničnom plakatu ima provokativan lančić, ali joj ne pada na pamet da odustane

Princ Hari

Velika Britanija

22.avgust 2026. I.M.

Princ Hari i još šestoro platiće 13 miliona dolara za sudske troškove „Dejli mejla“

Princ Hari i još šest javnih ličnosti moraće da uplate početnih 9,5 miliona funti, odnosno oko 13 miliona dolara, na ime sudskih troškova izdavača „Dejli mejla“, nakon što su izgubili spor zbog navodnog nezakonitog prikupljanja privatnih informacija.

Ukrajina

Rusko-ukrajinski sukob

22.avgust 2026. I.M.

„Dvostruki“ vazdušni udar Rusije: Najmanje 15 ubijenih i preko 100 ranjenih u ukrajinskom tržnom centru

„Dronovi su napali u dva talasa: pola sata nakon prvog udara i požara koji je usledio, dogodio se drugi napad usmeren na spasilačke ekipe“, objavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na Telegramu

Komentar
Požari

Komentar

Petnaest godina i još mesec dana požara

Petnaest godina ove vlasti vide se u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Aleksandar Vučić u Paraćinu

Komentar

Trijumf volje nad ruševinama republike

Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure