Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke
Harmonikaš je stalni prizor u centru Ljubljane. Bez obzira na godišnje doba, sedi na stolici na Prešernovom trgu, u narodnoj nošnji i sa perom na šeširu, i svira tradicionalne slovenačke narodne pesme. Na neobičan način, upravo harmonika i narodna muzika koja se na njoj svira, postali su simbol glavne opozicione stranke, Slovenačke demokratske stranke (SDS).
Ljubljana je izlepljena plakatima sa simpatičnim dečakom koji pozira sa harmonikom i sloganom: „Glasajte za SDS da i vaš unuk peva slovenačke pesme“.
„Kao alpska zemlja, imamo harmoniku kao jedan od instrumenata koji nam daju identitet“, kaže Tone Kajzer, bivši diplomata, danas portparol SDS-a za spoljnu politiku.
Foto: AP Photo/Harry NakosPremijer Slovenije Robert Golob
„Cilj je da podsetimo ljude da smo najpre Slovenci, zatim Evropljani, a tek onda građani sveta — da se vratimo svojim korenima. Jer drvo bez korena brzo pada“, rekao je za DW.
Kampanja SDS-a namerno priziva idealizovanu prošlost, uz poruku da je sve bilo bolje u godinama neposredno nakon slovenačke nezavisnosti od Jugoslavije 1991.
Golob protiv Janše
Nasuprot tome, plakati vladajućeg, Pokreta Sloboda (levi centar) imaju samo jednu reč: „Napred“. Generalni sekretar stranke, Matej Grah, kaže da ta reč sažima razliku između dve glavne opcije na izborima:
„Ovi izbori su izbor između dve vizije Slovenije. Ili govorimo i radimo za budućnost, ili se vraćamo u prošlost“, rekao je za DW.
Približno 1,6 miliona ljudi ima pravo glasa na parlamentarnim izborima u nedelju. Birači će na glasačkim listićima imati čak 18 lista kandidata. Neke od manjih stranaka gotovo sigurno će biti potrebne za formiranje koalicije nakon izbora.
Glavna borba svodi se na dvojicu kandidata: predsednika Pokreta Sloboda i aktuelnog premijera Roberta Goloba i predsednika SDS-a, te trostrukog bivšeg premijera Janeza Janšu.
Matej Grah to opisuje kao borbu za dušu Slovenije. „Ne radi se samo o zdravstvu, radnim mestima ili privredi. Radi se o suverenitetu Slovenije, vladavini prava i očuvanju ovog ostrva vrednosti u Evropi — vrednosti koje su liberalne, otvorene i štite socijalnu državu.“
Foto: AP Photo/Darko BandicPočelo glasanje u Sloveniji
Kraj kastinga na levici
Pokretu Sloboda uspelo je da prekine dugogodišnji obrazac – birači na levoj strani političkog spektra stalno su birali „nova lica“, pa se na svakim izborima pojavljivala nova stranka.
I sam Robert Golob pojavio se kao takvo „novo lice“ pred izbore 2022. i njegova stranka osvojila je rekordan broj mandata. Međutim, birači su se vremenom ohladili, pa je reizbor postao izazov.
Uprkos tome, GS je uspeo da izdrži puni četvorogodišnji mandat — i ovog puta nema novog kandidata.
„Neverovatno je da ovaj put nemamo novo lice na levom centru“, kaže Igor Bergant, jedan od najpoznatijih voditelja vesti na RTV Slovenija. On to objašnjava time što slovenačka levica nije uspela da pronađe uverljivu centralnu figuru još od smrti nekadašnjeg premijera i predsednika Janeza Drnovšeka 2008.
Da li je Golob previše obećao?
„Raspon pažnje u Sloveniji vrlo je kratak, ljudi se brzo zasite političara“, rekao je Bergant za DW, dodajući da je Golob sam sebi stvorio problem obećavajući više nego što je mogao da ispuni.
„Govorio je da će biti potrebna dva mandata, dakle osam godina, da bi se sprovele potrebne reforme. Posle četiri godine, rezultati nisu naročito impresivni. Očigledno se uplašio reformi, pa nije doneo očekivane promene i mnogi su zbog toga razočarani.“
GS kao dokaze napretka navodi promene u zdravstvu, stambenoj politici i penzionom sistemu i traži priliku da dovrši osmogodišnji program. Međutim, činjenica da sve glavne stranke kao ključni problem ističu posrnulo zdravstvo ukazuje na to da birači još ne vide stvarna poboljšanja.
Afera uoči izbora
U danima pred izbore izbio je skandal nakon objavljivanja tajnih snimaka koji ukazuju na moguće primanje mita među vodećim ljudima sa levog centra.
Robert Golob direktno je optužio rivala Janeza Janšu da je angažovao privatnu izraelsku obaveštajnu agenciju i da ugrožava slovenačku demokratiju saradnjom sa stranom silom.
SDS je uzvratio da je „prava priča“ o državi „zarobljenoj sistemskom korupcijom“.
Kako će birači to doživeti, znaće se tek kada ubace listiće u kutije: do ponedeljka bi trebalo da bude jasno da li su Slovencima bliže „stare melodije“ Janeza Janše i SDS-a ili „progresivni ritam“ Roberta Goloba i njegovog Pokreta Sloboda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Broj žrtava ruskog napada na Kijevsku oblast nastavlja da raste, dok spasilačke ekipe i dalje pretražuju područje pogođeno snažnim eksplozijama. Najmanje 37 ljudi je stradalo, a među 42 povređene osobe su i četvoro dece
Norveški kralj Harald Peti umro je u 89. godini, čime je završena njegova više od tri decenije duga vladavina, a presto je preuzeo njegov sin Hokon Osmi. Supruga novog kralja povezuje se s brojnim kontroverzama
Spasilačke ekipe u Nepalu i Tibetu vode dramatičnu trku sa vremenom nakon katastrofe koja je za sobom ostavila ogromna razaranja. Dok potraga za nestalima traje, pažnja usmerena na novu opasnost
Spasilačke ekipe tragaju za gotovo 1.400 ljudi koji se vode kao nestali nakon katastrofalne bujične poplave u Nepalu, dok je stradalih najmanje 360. Među nestalim osobama su i strani turisti, a na spisku je i državljanin Srbije
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.