
Hronika
Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Za subotu su najavljene demonstracije širom zemlje protiv politike deportacija Donalda Trampa. Tu je i grupa „No Kings“ koja poručuje da u SAD ne žele „ni prestole, ni krune, ni kraljeve“.
U Los Anđelesu se nastavljaju verovatno najveći protesti tokom drugog mandataameričkog predsednika Donalda Trampa. Ljudi i dalje demonstriraju u i oko Los Anđelesa protiv Trampove stroge imigracione politike i protiv imigracione službe ICE. Iako većina demonstranata ostaje mirna, Tramo je prvo poslao Nacionalnu gardu, a zatim i oko 700 marinaca u metropolu južne Kalifornije, piše Dojče vele (DW)
Za subotu su najavljene demonstracije širom zemlje. Otpor prema Trampovim opsežnim akcijama deportacije jeste u fokusu – ali to nije jedini razlog. Iza protesta stoji grupa koja se zove „No Kings“ (Bez kraljeva). Oni poručuju da u SAD ne žele „ni prestole, ni krune, ni kraljeve“.
Demonstracije bi trebalo da se održe u subotu u svakoj od 50 američkih država, uključujući udaljenu Aljasku i ostrvsku državu Havaji. Prema rečima organizatora ukupno će biti skoro 2.000 demonstracija.
Šta su protesti „No Kings“ koji su planirani za subotu?
Protesti su dobili na aktuelnosti zbog Trampove upotrebe vojske protiv demonstranata u Los Anđelesu. Međutim, pokret „No Kings“ je generalno usmeren protiv politike Trampove administracije.
„Suprotstavili su se našim sudovima, deportovali Amerikance, hapsili ljude sa ulica, napali naša građanska prava i ukinuli naše programe pomoći“, navodi se na veb-stranici pokreta „No Kings“. Iza pokreta stoji tzv. „Inicijativa 50501“. Naziv označava 50 saveznih država, 50 protesta, jedan pokret.
Trampa njegove pristalice vide kao jakog predsednika koji uvodi red u SAD, između ostalog tako što smanjuje broj vladinih organizacija i odlučno se suprotstavlja neželjenim imigrantima. Protivnici američkog predsednika, među kojima su i organizatori „No Kings“ protesta, smatraju da on zaobilazi sudove i Kongres, ugrožavajući tako temeljne demokratske principe SAD.
To što se protesti „No Kings“ održavaju baš u subotu nije slučajnost. Oni treba da budu protivteža velikoj vojnoj paradi koju Tramp tog dana organizuje u glavnom gradu SAD.
Kako će izgledati Trampova parada u Vašingtonu?
Povod za veliku vojnu paradu je 250. godišnjica američke vojske, a održaće se 14. juna – na Trampov 79. rođendan. Zvanično, međutim, predsednik paradom odaje počast američkim vojnicima, a ne sebi.
Tema parade je „Ratovi SAD“. Biće obeleženi svi veliki vojni sukobi u američkoj istoriji: od rata za nezavisnost, preko svetskih ratova, do Vijetnama. Svaki od tih ratova predstaviće vojnici i vojnikinje u istorijskim uniformama, a za njima će marširati po 400 pripadnika savremenih jedinica u aktuelnim uniformama. Paradu će upotpuniti brojna vojna vozila, kao i borbeni avioni i helikopteri iz različitih epoha.
„U Vašingtonu ćemo imati spektakularnu vojnu paradu kakvu još nismo videli“, rekao je Tramp, prenose američki mediji. Događaj će biti „bolji i veći od svih parada koje smo ikada imali u ovoj zemlji“.
Poslednja vojna parada u SAD održana je 8. juna 1991. godine, u čast uspešne američke vojne intervencije u Zalivskom ratu, pod predsednikom Džordžom H. V. Bušom.
Još tokom svog prvog mandata od 2017. do 2021. godine, Tramp je želeo veliku vojnu paradu u Vašingtonu, ali su tadašnje gradske vlasti odbile plan – zbog previsokih troškova i mogućih oštećenja ulica teškim vojnim vozilima.
Možda je 250. godišnjica američke vojske sada dovoljno veliki povod da nadjača svaki otpor. Procenjuje se da će parada koštati oko 45 miliona dolara, uključujući 16 miliona dolara za popravku ulica nakon parade.
Zašto u Vašingtonu neće biti „No Kings“ demonstracija?
Protesti „No Kings“ održavaju se širom zemlje – ali ne i u neposrednoj blizini Trampove vojne parade. Američki predsednik je unapred najavio da kontrademonstracije neće biti tolerisane na njegovoj proslavi. „Ako demonstranti žele da dođu, naići će na veoma veliku silu“, rekao je predsednik u utorak.
Dakle, to je pre svega bezbednosno pitanje. Organizatori „No Kings“ pokreta kažu da žele da spreče da cela pažnja u subotu bude usmerena samo na Vašington. „Prava moć ne dolazi iz Vašingtona. Ona dolazi sa svih drugih strana“, navodi se na veb stranici pokreta. Umesto da Trampova „rođendanska parada“ bude u centru pažnje, oni žele da ljudi tog dana pričaju o događajima u ostatku zemlje – dakle, o njihovim protestima.
U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640
Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera
Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize
U ulici Jevfremova 46 u centru Lavova, u subotu 30. avgusta, linija života Andrija Parubija (na slici) mučno se ukrstila sa tokom veoma tragičnih zbivanja drame čiji je akter bio kao: galicijski ukrajinski nacionalista, čuvar sećanja na Ukrajinsku ustaničku armiju 1941-45. i na Ukrajinsku galicijsku vojsku 1918/9; kao komandant sotnije tokom Narandžaste revolucije 2004. i na Majdanu 2014; sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost koji je podsticao formiranje dobrovoljačkih bataljona i odobrio Antiterorističku akciju u Donbasu 2014/5; predsednik Vrhovne Rade, koji je zagovarao raskid sa “moskaljima”, a promovisao ukrajinski jezik i crkvenu autokefalnost i zagovarao ulazak Ukrajine u EU i NATO
Kakvo sećanje prenosi Muzej okupacije i borbe za slobodu u Viljnusu? O čemu svedoče sačuvani dnevnički zapisi progonjenih u udaljene regione Sibira? Koliko je užasa i patnji pretrpljeno u sovjetskim gulazima i kako to utiče na današnji odnos Litvanaca prema Rusima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve