Predsednik SAD Donald Tramp najavljuje delimičan prekid vatre u Ukrajini. Zelenski kaže da prvi pu čuje za to. Putin se ne oglašava
Predsednik SAD Donald Tramp je najavio „energetsko primirje” između Ukrajine i Rusije, očigledno bez konsultacija sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
U objavi na društvenim mrežama, Tramp tvrdi da su dve strane postigle sporazum.
„Od ovog trenutka na snazi je energetsko primirje u ratu između Rusije i Ukrajine. Obe strane su pristale. Nemojte ga kršiti!”, napisao je on na svojoj platformi „Truth Social”. Detalje nije izneo.
Zelenski je rekao da ga je najava iznenadila, ali da bi pristao na to ako bi Vladimir Putin učinio isto.
„Ako je predsednik Tramp o tome pregovarao sa Putinom – molim vas, recite nam kada prekid vatre počinje. Spremni smo i prihvatićemo ga”, rekao je ukrajinski predsednik za portal „Axios”.
Ranije je Zelenski odbacio Trampov zahtev, iznet u subotu, da Kijev prestane sa bombardovanjem ruskih naftnih rafinerija. Zelenski je rekao da Moskva prvo mora da obustavi svoje „brutalne” napade na energetsku infrastrukturu njegove zemlje.
„Svaki dogovor o okončanju ukrajinskih napada dronovima dugog dometa na ciljeve unutar Rusije morao bi da bude recipročan”, rekao je on. Dodao je i da bi trebalo da bude podržan „stvarnim garancijama” – što podrazumeva kaznene mere saveznika Ukrajine protiv Moskve, uključujući SAD.
Da li Rusija poštuje prekid vatre
Nije bilo naznaka da Kremlj poštuje Trampov prekid vatre. Prema rečima Zelenskog, ruski dronovi su bili u vazduhu „tokom celog dana” u nedelju. Takođe je, kako je naveo, izvedeno nekoliko vazdušnih udara, uključujući one na energetsku infrastrukturu, preneo je „Gardijan“.
Ukrajinski predsednik je rekao da su Rusi pogodili termoelektranu broj pet u istočnom gradu Harkovu – što je poslednji u nizu od više od 200 napada izvedenih tokom prošle nedelje na postrojenja za proizvodnju i prenos električne energije u Ukrajini. Zabeleženo je još 17 napada na gasna i naftna postrojenja, dodao je on.
Foto: AP Photo/Darko VojinovicVolodomir Zelenski: Prvi put čuo za „Trampovo primirje“
Tramp traži smenu Zelenskog
Brzo eskalirajući sukob između Vašingtona i Kijeva počeo je u petak, kada je Tramp najavio ukidanje sankcija na izvoz ruskog dizela. Rekao je da će taj potez sniziti cene goriva na globalnom i domaćem tržištu uoči američkih izbora za Kongres, koji se održavaju sledećeg meseca, piše „Gardijan“.
Razjareni Zelenski je tu odluku nazvao lošom i rekao da će ona Putinu doneti „milijarde” dodatnog prihoda, omogućavajući mu da vodi rat „još žešće”. Tramp, takođe vidno iznerviran, izjavio je da bi Zelenski morao „konačno da prestane” sa napadima na ruske rafinerije. Ukrajini je potreban „novi lider”, rekao je on u subotu.
Odgovarajući Trampu, Zelenski je rekao da je na Ukrajincima da izaberu „ovog ili onog lidera”. Za ABC News izjavio je da je spreman da prihvati Trampove zahteve i organizuje izbore, ali samo ako Putin pristane na „potpuni” prekid vatre u trajanju od 60 dana.
Ovaj oštar javni sukob je najozbiljniji između SAD i Ukrajine još od prošle godine, kada je Tramp oštro kritikovao Zelenskog u Ovalnom kabinetu.
SAD preti obustavom oružja Ukrajini
„Fajnenšel tajms“ je u nedelju, pozivajući se na evropske zvaničnike, izvestio da SAD prete obustavom oružja za Ukrajinu kako bi primorale Kijev da zaustavi udare duboko po ruskj teritoriji, usmerene na energetsku infrastrukturu.
„Njujork tajms“ je preneo da su američki zvaničnici ponudili Kremlju unosne ekonomske podsticaje u zamenu za prekid vatre. Navodno, ti podsticaji uključuju odmrzavanje milijardi dolara ruske državne imovine. Trampova administracija je takođe ponovo razmatrala plan o prodaji delova ruske energetske kompanije „Lukoil”. Taj posao težak više milijardi evra bi doneo korist investitorima sa Bliskog istoka, od kojih neki imaju „poslovne veze” sa američkim pregovaračima, navodi list.
Foto: Alexander Nemenov/Pool Photo via APVladimir Putin se ne izšanjava o Trampovom primirju
Tramp je u subotu kritikovao Zelenskog, rekavši da je on odbio da sklopi sporazum o okončanju sukoba. Kao odgovor na to, ukrajinski predsednik je svu krivicu za najveći rat u Evropi od 1945. godine pripisao „isključivo Rusiji”.
„Moguće je zaustaviti napade na energetsku infrastrukturu već danas, ali Putin to ne želi da učini”, rekao je on.
Ukrajinski zvaničnici ističu da Bela kuća zahteva od Kijeva da se odrekne svog najefikasnijeg oružja, a da pritom ne traži nikakve ustupke od Rusije. Poslednjih nedelja Kijev je zadao snažan udarac ruskoj ekonomiji napadima na naftna postrojenja, skladišta i centre za obradu podataka.
I ruska kampanja bombardovanja bila je nemilosrdna. U subotu je u gradu Zaporožju poginulo 23 ljudi, uključujući četvoro dece, a pogođena je i petospratnica u gradu Slavjansku, koji se nalazi blizu linije fronta. Zelenski je izjavio da je vazdušna kampanja Moskve uključivala hiljade raketa i dronova na mlazni pogon. Naveo je da se ona nastavila „nesmanjenom žestinom”.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplatana digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija.Izaberite odmah!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija je 25. oktobra u blizini konzulata Srbije u Beču zaustavila muškarca koji je kod sebe imao spiskove sa imenima građana, za koje se sumnja da su povezani sa izbornom prevarom, piše austrijski nedeljnik „Profil“. Istragu o tome sada vodi Pokrajinska služba za zaštitu ustavnog poretka i borbu protiv ekstremizma
Jedan voz ostao je na pruzi. Drugi je, posle otkazivanja bezbednosnog sistema, dobio dozvolu da nastavi vožnju. Najmanje 68 ljudi je poginulo. Dok porodice tragaju za najbližima, Španija traži odgovor: kako je do ovoga moglo da dođe?
Najmanje 64 osobe poginule su danas u sudaru dva brza voza kod grada Toleda u Španiji, saopštile su regionalne vlasti. Akcija spasavanja putnika i dalje traje
Poraženi kandidat desnice napustio je Brazil dva dana posle izbora i prekršio sudski nalog o predaji pasoša. Stejt department najavljuje da će mu dozvoliti ulazak u SAD.
Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.